-

OBAVIJEST! Dječji vrtić Metković otvara svoja vrata za svu djecu!

Nakon više od dva mjeseca otvaramo vrata naših vrtića za svu djecu. Rad je organiziran prema smjernicama HZJZ, u cilju sigurnog boravka djece i zaposlenika, stoga vas molimo da u narednim danima pratite naše obavijesti, objavio je danas Dječji vrtić Metković.

Molimo roditelje čija će djeca pohađati vrtić da ispune Upitnik (može se preuzeti i na porti vrtića) te da isti pošalju na e- mail dvmetkovic@gmail.com ili osobno donesu isprintan i potpisan Upitnik u DV Metković najkasnije do četvrtka, 21. svibnja, u vremenu od 8.00 do 12.00 sati.

HEP testira opremu: Pripremite se na kraće prekide struje na području Metkovića!

HEP obavještava potrošače električne energije na području Grada Metkovića da su 21. svibnja 2020. (četvrtak) zbog testiranja mjerne opreme mogući su prekidi u isporuci električne energije u trajanju od 10 minuta, i to u vremenu od 9 do 12 sati.

 

NEVJEROJATNO! Iz kombija ispala krava, vozač nije ni primjetio…

Krava mu je ispala iz kombija u vožnji, a on je nastavio kao da se ništa nije dogodilo…

Društvenim mrežama proširila se snimka iz Bosne i Hercegovine na kojoj je zabilježen trenutak u kojem je iz kombija ispala krava. Vozač koji se nalazio iza kombija uspio je sve snimiti i počeo je trubiti kako bi upozorio vozača kombija, no ne zna se je li ga uspio zaustaviti na vrijeme.

Pogodi državu 😂😂

Gepostet von Policija Zaustavlja RS am Sonntag, 17. Mai 2020

 

Milanović objavio: Parlamentarni izbori bit će 5. srpnja

Predsjednik Zoran Milanović objavio je da će se parlamentarni izbori održati u nedjelju, 5. srpnja.

Očekuje se da će Državno izborno povjerenstvo (DIP) nakon konzultacija s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ) objaviti službene informacije o provedbi parlamentarnih izbora u uvjetima epidemije koronavirusa, s mjerama zaštite za sudionike, birače i osobe koji će izbore provoditi.

Podsjetimo, na predstojećim parlamentarnim izborima bira se 10. saborski saziv sa 151 zastupnikom, od čega 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira ‘dijaspora’, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici koju čini cijela država.

Imena kandidata moraju se naći na listama koje mogu predložiti registrirane političke stranke ili koalicije, te birači, a tada govorimo o neovisnim, odnosno listama grupe birača koje moraju prikupiti najmanje 500 potpisa birača u izbornoj jedinici u kojoj se natječu da bi bile pravovaljane. Političke stranke u tom su pogledu u prednosti, ne moraju prikupljati potpise.

HZJZ objavio nove upute za povratak u škole: povećan broj učenika, ukinute izjave

Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je nove upute namijenjene radu predškolskih ustanova i razrednu nastavu od 1. do 4. razreda te posebne razredne odjele i rad s djecom s teškoćama koja imaju pomoćnika u nastavi od 25. svibnja 2020.

Rad u predškolskim ustanovama i školama u sadašnjim epidemiološkim uvjetima uz poštovanje ovih uputa smatra se jednako sigurnim za djecu i zaposlenike kao i rad od kuće odnosno ostanak kod kuće, te se omogućuje uključivanje sve djece u vrtiće i škole, stoji u uvodu uputa.

Veće skupine, ne preporučuje se prikupljanje izjava roditelja

Najveća novost jest ta da se omogućuje rad u većim skupinama; umjesto dosadašnjih devetero učenika, radit će se u skupinama od oko 15 do 20 djece, s tim da 20 nije maksimalno ograničenje.

U uputi stoji kako se boravak u vrtićima i školama preporučljivo je organizirati na sljedeći način:

  •  uključivanje približno između 15 i 20 djece po odgojno-obrazovnoj skupini (što ne znači da je 20 djece maksimalan broj po skupini); kod većih skupina djece treba razmotriti mogućnost organiziranja rada u odgovarajućoj prostoriji veće površine kao i mogućnost razdvajanja djece u dvije skupine ili osnivanje nove skupine jer je neophodno omogućiti uključivanje sve djece; za pomoć u rješavanju specifičnih organizacijskih pitanja pojedinih okruženja, ustanova se treba javiti nadležnom Stožeru Civile zaštite,
  •  koliko je moguće smanjiti fizički kontakt (bliski kontakt) djece iz jedne odgojno-obrazovne skupine s drugom djecom, roditeljima/starateljima druge djece i drugim djelatnicima ustanove,
  • svaka odgojno-obrazovna skupina boravi u jednoj prostoriji,
  • odgajatelj/nastavnik s djecom provodi što je više moguće vremena na otvorenom,
  • krevetići za dnevni odmor djece, stolovi za jelo i školske klupe razmiču se tako da djeca ležeodnosno sjede na što većoj udaljenosti u prostoriji (po mogućnosti razmak od približno 1,5 m) ali opet tako da sva djeca budu uključena u ustanovu.

Novost je i da se ne preporučuje se da se uzima izjava od roditelja radi uključivanja djeteta u ustanovu vezano uz epidemiološke upute, ali bi uprava škole morala roditelje upoznati s uputom te ih obavijestiti:

  • da ne dolaze u pratnji djeteta ako imaju simptome respiratorne bolesti (povišena tjelesnatemperatura, kašalj, poteškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa), ako im jeizrečena mjera samoizolacije ili ako imaju saznanja da su zaraženi s COVID-19,
  • da ne dovode dijete u ustanovu ako dijete ima simptome respiratorne bolesti (povišenatjelesna temperatura, kašalj, poteškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa), ako ima izrečenu mjeru samoizolacije ili ako je dijete zaraženo s COVID-19.

Zaposlenicima se mjeri temperatura

Kao i do sada, prostorije moraju biti što veće i imati mogućnost provjetravanja, odvojene vratima od prostorija koje koriste druge skupine te se treba izbjegavati ulazak drugih osoba u prostorije. Uklonjena je i preporuka da svaka skupina koristi svoj toalet, sada se propisujue da korištenje toaleta treba organizirati na način da se pojedino dijete drži na udaljenosti koliko je moguće od djece iz drugih odgojno-obrazovnih grupa, primjerice, ako je toalet manje površine dijete može pričekati izvan toaleta da drugo dijete izađe.

Učenicima se i dalje savjetuje da ne dijele nastavni pribor s drugima, a u školu dolaze i odlaze sami, organiziranim prijevozom ili u pratnji roditelja, ovisno o odluci roditelja, kao što bi dolazili i odlazili da nema epidemije. Prilikom dolaska u školu dijete ulazi tako da odlazi do garderobe, obuva papuče, skida jaknu, te pere ruke sapunom i vodom prije ulaska u učionicu.

Kada je riječ o zaposlenicima, na ulasku u školu mjerit će im se temperatura, te se vodi evidencijska knjga o vrijednostima. Pri ulasku moraju dezinficirati mobitele, a škola mora osigurati korištenje zamjenske obuće ili dezinfekciju potplata cipela. Nošenje zaštitnih maski nije obavezno, a ne preporučuje se korištenje rukavica.

Maske ne nose ni djeca, a njima roditelji prije dolaska u školu moraju mjeriti temperaturu. Učenici s povišenom temperaturom i znakovima zaraznih bolesti ne smiju dolaziti u školu.

– Djecu treba učiti i podsjećati da ne dodiruju usta, nos, oči i lice te da ne stavljaju ruke i predmete u usta; u skladu s njihovom razvojnom dobi, piše u uputi HZJZ-a.

Cjeloviti tekst HZJZ-a možete pročitati OVDJE.

LJUBUŠKI Vozač cisternom udario u obiteljsku kuću

Prometna nesreća dogodila se u srijedu ujutro između naselja Proboj i Radišići kod Ljubuškog. Vozač cisterne izgubio je nadzor nad upravljačem te je udario u obiteljsku kuću.

– Prometna nesreća dogodila se u 7:40 sati. Do dolaska dizalice koja će ukloniti vozilo, prometuje se jednom prometnom trakom, izjavila je za portal Jabuka.tv glasnogovornica Uprave policije MUP-a Županije Zapadnohercegovačke Martina Medić.

Načelnik Ničeno otkrio: U BiH samo s putovnicom jer susjedi nemaju sofisticirani sustav

Načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno gostovao je u Dnevniku Nove TV otkrio kada će stanje na granicama biti kao prije pandemije, kakve su točno mjere za ulazak stranaca u Hrvatsku te prijeti li nam novi migrantski val.

Rekao je kako stanje na granicama ove turističke sezone sigurno neće biti kao prije te se nada da će to vjerojatno dogoditi sljedeće godine.

“Granična policija trenutno radi po epidemiološkim preporukama koje propisuju da su granični prijelazi EU-a zatvoreni za promet do 15.lipnja, uz izuzetke koji mogu biti privatne i gospodarske naravi”, rekao je Ničeno i dodao kako se te iznimke odnose i na turiste te da se o njima prikupljaju podaci.

Što je sa susjednim zemljama?

Na pitanje kakva je situacija s BiH, te zašto stanovnici te zemlje više u Hrvatsku ne mogu ući samo s osobnom iskaznicom, uz iznimku Neuma, Ničeno je rekao kako granična policija BiH nema sofisticirani sustav poput nas.

“Oni nemaju sustav gdje se skeniranjem dokumenata mogu utvrditi svi podaci o osobi te vrijeme ulaska i izlaska. Sustav automatski prepoznaje koji su građani u tranzitu i zato to radimo u Neumu gdje putnici mogu ući s osobnom”, rekao je.

Kad je riječ o prelasku granice iz susjednih zemalja poput Srbije i Mađarske kazao je kako redovito komuniciraju s kolegama iz susjednih zemalja.

“Srbija je nešto malo popustila, ali nema naznaka kada bi se promet otvorio, a ista je situacija i s BiH”, rekao je.

Prijeti li nam novi migrantski val?

Istaknuo je kako je u prva četiri mjeseca bilo 35 posto manje migranata koji su ilegalno pokušavali ući u Hrvatsku.

“Naši kolege iz BiH i Srbije mogu kontrolirati migrantska pitanja”, rekao je.

Kazao je kako je svaki smještaj u migrantskom kampu Lipa zabrinjavajući jer se nalazi tek nekoliko kilometara od Hrvatske te se treba pojačati kontrola ulaska u BiH.

Osvrnuo se i na današnje uhićenje skupine krijumčara migranata.

“Čim su mjere jače, cijene krijumčara su veće”, istaknuo je.

Bajke o hrvatskoj proizvodnji hrane su gotove: Uvoz hrane nikad veći, a imamo viška

Bajke o sve većoj hrvatskoj samodostatnosti u proizvodnji hrane, koje su nam proteklog mjeseca servirali iz resornog Ministarstva, uobičajene su do travnja kada HGK objavljuje cjelovite podatke o godišnjem uvozu i izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

A prema njima, u 2019. uvezli smo proizvoda u vrijednosti od 3,4 milijarde eura (oko 25 milijardi kuna) ili za 2,7 milijardi kuna (oko 366 milijuna eura) više nego 2018. godine. Istodobno smo izvoz povećali na 2,17 milijardi eura, što je u odnosnu na 2018. oko 140 milijuna eura više, ali kada se sve zbroji, vanjskotrgovinski deficit u hrani narastao je čak 23 posto, a pokrivenost uvoza izvozom lani je pala 3 posto, sa 67 na 64 posto, piše novac.jutarnji.hr

Te neumoljive i upozoravajuće brojke samo su dio službene statistike bez računanja onoga što se događa u sivoj zoni neregistriranog prometa mesa, voća i povrća.

Najsvježiji primjer kojemu svjedočimo dogodio se kada su zbog zatvaranja restorana u vrijeme mjera zbog koronavirusa proizvođači janjetine i odojaka ostali dva mjeseca s velikim viškom mesa.

Odgođena vjenčanja, krstitke, pričesti i ostale proslave stvorili su višak od nekoliko desetaka tisuća janjaca u Lici i Gorskom kotaru, ali proizvođači nisu željeli sniziti cijenu mesarima i ugostiteljima kada se nabava donekle dovela u normalu. Tek nešto muških janjaca počeli su prodavati po 20 posto nižoj cijeni, a ženke su ostavili kako bi proširili stado i proizvodili mlijeko.

Potrošači, dakle, nisu dobili nižu cijenu, iako se janjetina iz Makedonije, Bugarske i Rumunjske u travnju i svibnju prodavala za trgovačke centre po više od 30 posto nižoj cijeni jer oni proizvode to meso za tržište, a ne za rasplod.

Visoko na listi

Dok su cijene mesa u EU padale u vrijeme krize zbog poremećaja na tržištu, kod nas su uglavnom rasle, pa čak i za domaće svinjsko meso koje tradicionalno najviše uvozimo po stanovniku u EU.

Tako je i lani na uvoznoj listi vodeće svinjsko meso, svježe ili rashlađeno, s oko 83 milijuna kilograma vrijednih 207 milijuna eura, slijedi goveđe svježe i zamrznuto za 98,5 milijuna eura, potom meso peradi i jestivi otpaci za 54 milijuna eura. Mesa i klaoničkih proizvoda lani smo ukupno uvezli za 416,2 milijuna eura, odnosno za 36 milijuna eura više nego 2018. godine.

Jedino ribom, zahvaljujući mjerama u akvakulturi i Cromarisu, popravljamo vanjskotrgovinsku bilancu. Ribe smo izvezli za 173 milijuna eura (svježe i rashlađene za 111 milijuna eura), a uvezli smo je za 141,1 milijun eura.

Neumoljive i upozoravajuće brojke:

  • 32 posto skočio je lani  uvoz rajčica i iznosio 17,3 milijuna eura
  • 173 milijuna eura bila je vrijednost ribe koju smo lani izvezli
  • 56 milijuna eura bila je  vrijednost uvezenih banana
  • 70 posto potreba za jagodama podmiruje domaća proizvodnja
  • 268 milijuna eura vrijednost je uvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda

Negativni trend

Kod mlijeka i mliječnih proizvoda lani smo nastavili negativan trend. Uvezli smo ih u vrijednosti od 268 milijuna, a izvezli za 72 milijuna eura. Uvoz sira po najčešće dampinškim cijenama rastao je na 117 milijuna eura, a mlijeka i vrhnja za više od 30 posto (95,9 milijuna eura). Rekorderi smo i u uvozu kruha, peciva, kolača i ostalih pekarskih proizvoda (79 tisuća tona za 169,3 milijuna eura), koje uglavnom koriste trgovački centri uvozeći polupečene proizvode od svojih brendova iz matičnih zemalja. Povrća smo uvezli ukupno u vrijednosti od 163,1 milijun eura (24 posto više nego lani). Uvoz crvenog luka i češnjaka vrijedan je 17,4 milijuna eura, uvoz rajčice skočio je 32 posto, na 17,3 milijuna, krumpira uvozimo za 16 milijuna kuna, mrkve za osam, salate za 10,5, a kupusa, cvjetače i korabe za deset milijuna eura.

Voća, prema podacima, uvozimo za 211 milijuna eura. Banane su tradicionalno najvrednije (oko 56 milijuna eura), agruma je uvezeno za 37 milijuna eura, a slijede orašasti plodovi, marelice, trešnje, grožđe, jabuke, kruške, šljive i bobičasto voće.

Solidan urod

Sve ovo nabrojano voće dogodine ne možemo očekivati u većim količinama iz domaće proizvodnje jer su tri proljetna mraza napravila velike štete u voćnjacima. Jedino se, kažu u Hrvatskoj voćarskoj zajednici, možemo nadati solidnom urodu jagoda, nekih sorta jabuka i mandarina. Kao i uvijek, u izvoznim bilancama smo jaki u proizvodnji žitarica te u izvozu čokolade, duhanskih proizvoda i ribe, ali to je rezultat uspješnog poslovanja velikih prehrambenih tvrtki, piše novac.jutarnji.hr.

Piše: Zlatko Šimić/JL

UPIS PRVAŠIĆA PUN KOMPLIKACIJA I NEJASNOĆA Djecu će psihofizički provjeravati online!?

Upisi djece u prvi razred osnovnih škola, obustavljeni u ožujku zbog epidemije koronavirusa, nastavljeni su ovaj tjedan zdravstvenim pregledima ili dogovorima termina pregleda kod nadležnih liječnika školske medicine.

Osim sistematskih pregleda, budući prvašići obvezni su proći i psihofizičko testiranje kojim stručna povjerenstva u školi i uredi nadležni za obrazovanje provjeravaju njihovu zrelost i spremnost za polazak u školu, piše Slobodna Dalmacija.

Psihofizičke provjere, prema odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), zasad se još ne bi trebale provoditi, no MZO je u e-savjetovanje uputio prijedlog izmjena Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, te sastavu stručnih povjerenstava.

Glavna novost je da se, u uvjetima dok je na snazi odluka o proglašenju epidemije bolesti COVID-19, predlaže produljenje roka za provođenje postupaka psihofizičke provjere djece sa sadašnjeg 15. lipnja na 20. kolovoza.

Nezdravstvena kategorija

Za roditelje djeteta koje ne može tome postupku pristupiti u utvrđenom razdoblju, ostavljen je rok da najkasnije do 1. kolovoza (dosad do 30. svibnja) o tome obavijesti stručno povjerenstvo škole.

Povjerenstvo će u tom slučaju, predlaže se izmjenama, utvrditi drugo odgovarajuće vrijeme utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, i to najkasnije do početka nastavne godine.

Dok većina sudionika javne rasprave pozdravlja produljenje roka za provjeru psihofizičkog stanja djece, najviše nejasnoća i upitnika upućeno je zbog novosti da se u slučaju nepovoljne epidemiološke situacije te provjere obavljaju – online.
Točnije, Ministarstvo predlaže da se u slučaju kada nacionalni ili lokalni stožeri civilne zaštite utvrde nepovoljne epidemiološke uvjete zbog kojih nije moguće uživo u školama provesti te postupke “isti mogu provesti na daljinu sukladno prethodnom dogovoru roditelja i Povjerenstva, uvažavajući posebne okolnosti svakog pojedinog slučaja.” Međutim, osim što nije posve jasno kako bi se to tehnički provodilo, stručnjaci upozoravaju na druge nedostatke takvog načina testiranja:

– Smatram da na taj način nije moguće ostvariti dobru stručnu procjenu socijalne i emocionalne zrelosti koja je iz moje perspektive ključna. Čini se da će na ovaj način ponder odluke biti puno veći za procjenu liječnika, koji jedini dijete vide uživo. Poštujem školske liječnike i uvijek rado surađujemo i zajedno donosimo odluke, ali isto tako smatram da procjena spremnosti za školu nije zdravstvena kategorija – kaže školska psihologinja Marija Mikulić, ujedno predsjednica školskog stručnog povjerenstva.

Procjene i mišljenja o primjerenom obliku školovanja djeteta, objašnjava, donosi na temelju “Testa spremnosti za školu” koji provodi u maloj skupini s četvero do petero djece.
Samo u krajnjoj nuždi

Osim rezultata u testu, ono što promatram i procjenjujem je i način na koji se dijete odvaja od roditelja, pristupa testnoj situaciji, prati i razumije uputu, kao i različite dimenzije djetetove pažnje i koncentracije. Pitam se kako, na koji način, kojim sredstvima ćemo takve procjene donositi na daljinu? – zabrinuta je psihologinja Mikulić.

– Vjerujem da nećemo imati problema s rokovima i da ćemo psihofizička testiranja obaviti i prije 20. kolovoza, odnosno da učitelji i članovi povjerenstava neće zbog toga imati kraći godišnji odmor. Međutim, ne vidim kako bi se te provjere mogle obavljati online, jedino u slučaju krajnje nužde – kaže Nenad Oremuš, ravnatelj zagrebačke OŠ J.J. Strossmayera.

Kako bilo, pitali smo Ministarstvo da nešto detaljnije objasni kako bi, u slučaju da se pokaže potreba, konkretno izgledale online psihofizičke provjere. Iz MZO-a poručuju da iz navedenih izmjena pravilnika proizlazi da članovi stručnog povjerenstva škole trebaju utvrditi na koji način mogu komunicirati s roditeljem i djetetom, na primjer telefonskim razgovorom, videopozivom koristeći WhatsApp, Skype, Viber, Teams, Google Meet, elektroničkom poštom ili korištenjem nekih drugih komunikacijskih programa.

Najbolji način komunikacije bio bi onaj koji omogućuje dvosmjernu vizualnu komunikaciju, ali ako za to ne postoje uvjeti, moguće je utvrditi psihofizičko stanje i samo razgovorom – ističu nadalje iz Ministarstva.

Također, roditeljima bi se na dogovoreni način (e-poštom, mobilnim uređajem) mogao proslijediti pripremljeni materijal koji će dijete riješiti u svom domu ili dijete može izraditi određeni uradak koji se može poslati stručnom povjerenstvu elektroničkom poštom ili na drugi način.

Na taj se način, objašnjavaju dalje, stručnom povjerenstvu škole može doznačiti i dokumentacija iz predškolske ustanove ako ju je dijete pohađalo ili programa predškole, kao i dokumentacija drugih ustanova u kojima je dijete bilo obuhvaćeno procjenom.

Imaju iskustva

Također, iz Ministarstva kažu da učitelji, stručni suradnici, kao i veći dio roditelja koji upisuju djecu u prvi razred osnovne škole imaju već iskustava s nastavom ili radom na daljinu koji organiziraju odgojno-obrazovni radnici dječjih vrtića i škola, pa i to može biti od pomoći u pronalaženju najboljih načina za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta na daljinu. Napominju i da je za djecu s teškoćama ili darovitu djecu bez potrebne dokumentaciju na daljinu teško utvrditi primjereni oblik školovanja, ali da se to može utvrditi i naknadno

Činjenica je da utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta na daljinu ne može biti isto kao kada se provodi u školi, ali u interesu očuvanja zdravlja djece, roditelja i odgojno-obrazovnih radnika potrebno je omogućiti i ovakav način provođenja navedenoga postupka – kažu u Ministarstvu, iz kojega poručuju i da će pripremiti preporuke za provedbu postupka upisa i procjene psihofizičkoga stanja djeteta na daljinu, a koje će biti proslijeđene školama i dostupne na mrežnim stranicama Ministarstva, piše Slobodna Dalmacija.

Nadbiskup Barišić: Prve pričesti se mogu slaviti tijekom ljeta ili na jesen

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić uputio je 19. svibnja 2020. god. župnicima dopis o mogućnosti slavlja Prve pričesti u župama Splitsko-makarske nadbiskupije. Dopis prenosimo u cijelosti:

Draga braćo župnici!

Dobili smo više upita o mogućnosti slavlja Prve pričesti u našim župama nakon što su ublažene mjere za sprječavanje širenja zaraze koronavirusom.

Po tom pitanju trebamo biti veoma oprezni jer još službeno nije proglašen završetak epidemije. Tako da još uvijek postoje određene mjere koje nas sve zajedno pozivaju, obvezuju i potiču na povećani oprez.

Slavlja Prvih pričesti obično okupljaju, osim djece i roditelja, i veći broj rodbine i prijatelja prvopričesnika kao i članove župne zajednice. A treba imati u vidu i socijalni razmak među osobama, poglavito u zatvorenom prostoru tj. u crkvama. Također, svjesni smo da nije svaka župa ista tj. da nema svaka župa isti broj prvopričesnika niti jednako prostranu crkvu.

S obzirom na sve ovo navedeno dopušta se župnicima organizirati slavlja prvih pričesti u župama. No, oni koji se odluče imati slavlje Prve pričesti u svojoj župi, moraju biti veoma oprezni jer će ta slavlja biti pod povećalom javnosti.

Uopće prije odluke o organiziranju slavlja prve pričesti i prve ispovijedi, treba se održati sastanak s roditeljima te dobiti njihov pisani pristanak (obrazac na dnu). Ujedno bi bilo dobro sa svim roditeljima prokomentirati mogućnost organizacije slavlja na otvorenom. U svakom slučaju vas pozivamo da pratite i poštujete mjere koje su ili koje će biti na snazi, bilo one nacionalnog Stožera, bilo dijecezanskog biskupa. Slavlja prvih pričesti se, naravno, mogu slaviti tijekom ljeta ili na jesen, tj. na početku nove školske godine, ovisno o vjeronaučnoj pripravi i prilikama, budući da ne smijemo zaboraviti da primanju sakramenta prve pričesti prethodi i prikladna vjeronaučna pouka.

Svi oni koji smatraju da u njihovoj župi nije moguće organizirati slavlje prve ispovijedi i pričesti, ne samo zbog poštivanja donesenih mjera, nego i zbog nedovoljne priprave kandidata, neka slavlja odgode za sljedeću godinu.

Što se tiče slavlja sakramenta krizme, ta se slavlja, kako su odredili biskupi Splitske metropolije, bez iznimke odgađaju za sljedeću godinu.

Srdačan pozdrav u Gospodinu.

mons. Marin Barišić, nadbiskup

Zadnje objavljeno