U neretvanskoj dolini počeo otkup prvih domaćih slasnih lubenica, no kako je turistička sezona upitna, proizvođači se boje da ih neće imati kome prodati

Albanske i grčke lubenice na ‘zalasku’, kojima je cijena u nekim trgovačkim lancima proteklog tjedna naglo splasnula i s 8,99 na 4,99, pa i 3,99 kuna, taman su pripremile teren za domaće koje će se, kako neslužbeno doznaje Večernji list, u trgovačkim lancima prodavati za 2,49 do 2,99 kuna za kilogram.

Otkup prvih slatkih plodova romanse, fantazije, mercinije… u Neretvanskoj je dolini počeo u subotu za cijenu od 1,80 kn/kg. No već do kraja ovoga tjedna otkupna bi cijena zbog nestabilna vremena koje je uvjetovalo kasno dozrijevanje prvih plodova – a novi zbog velikih vrućina naglo dolaze u rod – mogla pasti i na manje od prosjeka od 1,50 kn, s koliko su proizvođači računali da će pokriti troškove i zaraditi 20-30 lipa po kilogramu.

Zemlja istrošena i preslana

– Troškovi su ogromni, sadnice, gnojivo, nadničari, kamioni, ambalaža…, a s druge strane, ove nam sezone nedostaje 800.000 potrošača koji bi ih konzumirali. – kaže Strahimir Filipović, vlasnik tvrtke Mandarinko iz Opuzena.

Upravo će se, smatra on, nedostatak turista, odnosno potražnje, odraziti na nagli pad cijena s kojim će se suočiti proizvođači, a usto i nagle vrućine nakon nestabilna vremena zbog kojih neretvanska lubenica, koja na tržište kasni 10-ak dana, neće dozrijevati u turnusima od 10-ak dana nego odjednom. Očekivanja su tako da će se lubenice onima koji su u njih malo bolje i stručnije ulagali isplatiti količinski, ali ne i cjenovno.

No kako zemlje u neretvanskoj dolini nema neograničeno, a intenzivna je proizvodnja prilično iscrpljuje, i prinosi su lubenica proteklih godina pali sa 120 na 70-80 tona po hektaru, što je pad učinkovitosti za oko 50%. Na poljima oko Metkovića, Opuzena i Ploča, kaže Filipović, bore se i s visokim salinitetom vode, koji je uz veliki uvoz jedan od glavnih razloga što površine pod hektarima padaju. Procjene su kako je neretvanska dolina spala na manje od 250 hektara pod lubenicama posljednjih godina, za više od 20%.

– Zbog ogromnih troškova, oko 80.000 kn/ha, ja sam smanjio proizvodnju na 100 tona – objašnjava Filipović, ističući kako u poljoprivredi samo raste budžet Ministarstva poljoprivrede, a učinkovitost i poljoprivredna baza konstantno padaju.

No lubenica je i dalje isplativa kultura, s obzirom na to da od sjemena do berbe prođe pola godine, pa Neretljani s istih površina stignu zaraditi i od kultura poput kupusnjača. Ipak, zbog klimatskih promjena, vremenskih (ne)prilika i nestabilnih cijena lani je u čitavoj Hrvatskoj pod lubenicom bila trećina manje površina, 665 naspram 968 ha u 2018. Domicilna proizvodnja lani je iznosila oko 20,3 tisuće tona.

Izvezeno je 3432 t za 1,3 mil. eura, najviše u Njemačku, Sloveniju i Češku, a uvezeno je čak 15,3 tisuće tona za 5,8 mil. eura – najviše, gleda li se vrijednosno, iz Grčke (1,7 mil. eura), Italije (1,3) i Španjolske, dok je količinski, što potvrđuje i trenutačna situacija s prezrelim lubenicama upitne kvalitete na našem tržištu, albanska lubenica na trećem mjestu – čak 1,8 tisuća tona za 474,6 tisuća eura, naspram španjolskih 959 t za 591 tisuću.

Dinje podbacile ove sezone

Gradimir Šešelj ovogodišnju sezonu lubenica ocjenjuje “ne tako lošom”. – Puno je troškova, no najveći problem, koji nitko ne rješava, jest uvoz, činjenica da je danas trgovina u rukama mnogih koji imaju novac i koje uopće nije briga za domaću proizvodnju – kaže Šešelj koji ove sezone očekuje 300-400 tona uroda.

Srećom, pa je sezona jagoda bila uspješna, a i mandarine će, nada se. No i Šešelja i Filipovića, kažu, najviše “svrbe” česta akcijanja s domaćom robom. – Umjesto da su lubenice na akciji kad ne idu, one budu baš u vrijeme vrućina kad je potražnja za njima najveća i lako se prodaju – napominje Filipović. Dinje u otkupu drže cijenu od 5 kuna, no kako im se, iz još nepoznatih razloga, ubrzano suše stabljike, prinosi dinja, pipuna ili cata, kako im tamo tepaju, ove su sezone slabi, objasnio je pak Neven Mataga.

Denis Matijević, predsjednik uprave tvrtke Enna Fruit, koja je najveći otkupljivač lubenica u neretvanskoj dolini, kaže kako će ove godine biti veliki problem činjenica da je proizvodnja prilagođena normalnoj turističkoj sezoni, koja će, evidentno je, izostati. To bi moglo rezultirati naglim padom cijena i problemima za proizvođače. – Dobro je što nam na ruku ide toplo vrijeme. Enna Fruit je ove godine planirao otkupiti 6-7 tisuća tona, a s obzirom na nove tržišne okolnosti, pokazat će se koliko će to biti realno – rekao je Matijević za Večernji list.

Piše: Jolanda Rak Šajn/VL