-

Veliki požar u Parku prirode Hutovo Blato, opožareno preko 30 hektara

By
LIKEmetkovic.hr
-

– Prvi požar u Parku prirode Hutovo blato je izbio u nedjelju oko podne i već je opožareno 30 hektara parka, rekao je za Bljesak.info ravnatelj Parka prirode Hutovo blato Nikola Zovko.

Dodao je kako taj požar još nije lokaliziran.

– Taj požar i dalje gase čapljinski vatrogasci, a močvarno područje i vjetar otežavaju gašenje, rekao nam je Zovko.

Dodao je kako se jedan krak odvojio i zahvatio brdoviti dio parka te tako ugrozio nasade šipka i smokve.

Oko 17.00 sati pojavio se i drugi požar.

– Drugi požar se pojavio na lokalitetu Londža požar i od toga požara već su izgorjela četiri hektara močvarne površine, kazao je za Bljesak.info Zovko.

Dodao je kako se nada da će vjetar prestati kako bi vatrogasci mogli lakše ugasiti požar, te kako su na terenu i djelatnici Parka koji pomažu u gašenju požara.

Podsjetimo, park je prije nekoliko godina također zahvatio požar koji je tada uništio 80% parka.

POČINJE VELIKO TESTIRANJE: Priprema se studija o imunosti u općoj populaciji, Capak otkrio detalje

By
K. J.
-

Svi građani koji su od prošle srijede izvadili krv zbog kontrolnih ili nekih drugih pregleda, nevezanih za zarazu Covid-19, potencijalni su kandidati za provođenje velike studije koja će pokazati koliko je duboko koronavirus ušao u populaciju, piše Jutarnji.

‘Anonimni’ uzorci

– U prvoj fazi nasumice će se izabrati 1100 uzoraka krvi, koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo diljem zemlje. Obavijestili smo laboratorije da od srijede čuvaju uzorke. Prikupljanje će trajati 10-ak dana, a do tada očekujemo da će stići 1100 ELISA testova kojima ćemo utvrditi koliko ljudi ima antitijela, tj. koliko ih je, ne znajući za to, bilo u kontaktu s virusom – rekao je za Jutarnji list Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u čijoj će se ustanovi provoditi testiranja.

– U ovoj fazi to će biti ‘anonimni’ uzorci, odnosno znat će se samo spol osobe, godine i boluje li od neke bolesti ili je potpuno zdrava. Ime i prezime nam nije važno. Ono što želimo jest vidjeti koliko je zapravo ljudi preboljelo virus asimptomatski. Na takve uzorke smo se odlučili jer smatramo da najrelevantnije predstavljaju populaciju. Neke zemlje su se odlučile koristiti krv dobrovoljnih darivatelja krvi, ali mi smatramo da tako ne bismo dobili kvalitetnu sliku jer su većina darivatelja krvi zdravi muškarci, srednje životne dobi – kaže Capak.

S obzirom na to da je virus nov i da je tek u fazi istraživanja, ovakva studija radi se iz dva razloga. Prvo je, pojašnjava Capak, da vidimo koliko imamo asimptomatskih slučajeva, odnosno koliko je osoba preboljelo virus, a da to ne zna. Drugi razlog je da se vidi koliko je antitijela razvijeno. Naime, moći će se pratiti koliko dugo traje imunost na bolest kroz vrijeme, što je trenutačno nepoznanica.

Upitnik za pacijente

– Asimptomatski slučajevi su i pozitivna i negativna informacija. Pozitivno je utoliko da će se prokužiti veći broj građana, što je na tragu stvaranja eventualne kolektivne imunosti, ali s druge strane, nas epidemiologe, to zabrinjava jer se na taj način virus može nekontrolirano proširiti – pojašnjava Capak.

– Što se tiče same procedure, naručeni su restlovi seruma, odnosno ono što je ostalo od laboratorija nakon što je napravljena krvna slika. Uvijek ostane nešto uzorka, a to se inače baci nakon nekog vremena. Sad će se to iskoristiti. Do sad smo već radili neke uzorke i točnost je velika, više od 90 posto. Dakle, ti ELISA testovi uz antitijela vežu enzim koji ima boju koja pokazuje da osoba ima IGG antitijela. To bi bilo laičko objašnjenje – govori Capak.

Inače, postoje i testovi koji bi se mogli usporediti s testovima na trudnoću. Naime, stavi se kapljica krvi koja detektira virus, ali pouzdanost je ispod 90 posto pa je ne smatraju dovoljno relevantnom. To su takozvani imunokromatografski testovi i rezultat daju za 3 do 15 minuta.

Za rezultate bitno pouzdanijih ELISA testova također ne treba puno vremena. U aparat se odjednom može staviti sto uzoraka i za sat vremena se dobiju rezultati.

– Realno bismo u jednom danu mogli napraviti svih 1100 uzoraka, ali za tim nema potrebe. Što se tiče nekog konkretnog zaključka, tih 1100 uzoraka neće biti dovoljno. Smatram da bismo trebali imati oko osam tisuća uzoraka, što je naš sljedeći korak – pojašnjava Capak.
Naime, nakon ovog testnog analiziranja, kreće se u veliku studiju, koja bi trebala obuhvatiti oko 20 tisuća ili čak 30 tisuća ljudi.

– Projekt smo već prijavili Hrvatskoj zakladi za znanost. Tu govorimo o između 20 i 30 tisuća ljudi. Tad ćemo obavijestiti ljude, odnosno dat ćemo upitnik kad vade krv, može li se koristiti njihova krv. Oni će nam trebati za daljnja istraživanja, odnosno da ih pratimo kako bismo ustanovili koliko traje imunost – kaže Capak.

Poznato je da svaki virus ne razvija antitijela na isti način. Primjerice, ako prebolimo ospice, nećemo ih više dobiti, gripu možemo dobiti već sljedeće sezone, a za Covid-19 još nema nikakvih saznanja, jer postoji tek nekoliko mjeseci.

Dio istraživanja radit će se i u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, gdje će se pokušati ustanoviti stanje među liječnicima i medicinskim sestrama. Naime, kao Klinika koja ipak ima najviše doticaja s virusom, bit će zanimljivo vidjeti jesu li liječnici i sestre ‘prokuženi’ i u kojoj mjeri. Također, postoji intencija da se isto napravi i u domovima za starije i nemoćne.

Dublja analiza

– Takve podatke nam je jako važno znati, jer imamo dosta slučajeva, pogotovo iz domova za starije, gdje smo testirali kompletno osoblje i dobar dio njih se pokazao pozitivnim, a da nema ni jedan simptom koji bi ukazivao na bolest – zaključio je Capak i dodao kako je najvažnije upoznati bolest i znati kako se ponaša.

To je jedan od načina na koji će se kontrolirati bolest, jer što više podataka i saznanja imamo, lakše ju je suzbiti ili barem držati pod kontrolom. Hrvatska, naravno, nije jedina koja će provoditi takvo istraživanje, a dosadašnji pokazatelji iz drugih zemalja pokazuju da je broj oboljelih koji su bolest prehodali a da to nisu znali bitno veći od onih brojeva koje službeno dobivamo na dnevnoj razini. Kad se bude dublje ušlo u analizu, znat će se i koliko je zapravo teških slučajeva u odnosu na broj oboljelih i kolika je zapravo smrtnost, piše Jutarnji.

Dim iznad grada dolazi iz Hutova blata

By
K. J.
-

Popodne se na istočnoj strani Metkovića mogao primijetiti gust dim koji dolazi s prostora Parka prirode Hutovo blato gdje je izbio poprilično velik požar.

Zasad nije poznato na kolikoj se površini proširio požar, no vidljivo je kako se iznad Parka prirode Hutovo blato nadvio gusti dim.

Čapljinski vatrogasci tijekom cijelog dana pokušavaju ugasiti požar.

Preminuo 57-godišnji stomatolog iz Mostara zaražen koronavirusom

By
LIKEmetkovic.hr
-

Dom zdravlja Mostar obavijestio je javnost kako je preminuo njihov kolega, po struci stomatolog, a kojemu je bio potvrđen koronavirus COVID-19.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

Poštovani djelatnici Doma zdravlja Mostar, građani, kolege, predstavnici medija, ovim putem želimo da Vas obavijestimo o smrti našeg kolege, prim. dr. V.M., rođenog 1963. godine.

Pokojnom kolegi je potvrđen koronavirus 15. travnja, a on je preminuo u subotu navečer u svome domu.

Također, želimo da Vas obavijestimo kako pokojni kolega nije radio u Domu zdravlja Mostar od 18. ožujka 2020., odnosno, od kako je uprava ove Ustanove reorganizirala poslove zbog pandemije COVID-19 bolesti.

Trenutno smo svi potreseni i ožalošćeni zbog ove tužne vijesti i obitelji pokojnika izražavamo iskrenu sućut, priopćili su iz Doma zdravlja Mostar.

Veliki kitovi – perajari zalutali u Jadran

By
LIKEmetkovic.hr
-

U blizini Šolte uočeni su u subotu kitovi koji su zalutali u Jadransko more, doznaje se u nedjelju od profesora s Odjela za studij mora splitskog Sveučilišta Alena Solde.

– Radi se o tzv. velikom kitu ili perajaru koji su zaštićen vrsta i ne smije ga se uznemiravati, rekao je Soldo za Hinu. Dodao je kako se ne može precizno znati koliko ih je bilo u blizini  Šolte.

Podsjetivši da u Jadranskom moru kitovi ne žive jer za njih u Jadranu nema dovoljno hrane, profesor Soldo je kazao kako kitovi povremeno iz Mediteranskom mora zalutaju u Jadran.

Kit u Jadranu snimljen danas blizu Šolte

Gepostet von Eko Pelješac am Samstag, 18. April 2020

Posljednji put kitovi perajari su u Jadranu viđeni prije tri godine kod Malog Lošinja.

– Pošto je Jadran zatvoreno more dogodi se katkad da se kitovi koji zalutaju u njega izgube i ne znaju se vratiti u Mediteransko more te se ponekad desi njihovo nasukavanje kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina na talijanskoj strani Jadrana, objasnio je Soldo za Hinu.

Po njegovim riječima, kitovi-perajari su bezopasni za plovila na morskoj površini, ali mogu biti opasni za profesionalne snimatelje u podmorju.

– U takvim slučajevima, ovi kitovi znaju upotrijebiti svoje ogromne peraje koje mogu biti opasne po snimatelje ako ih udare njima, kazao je Soldo.

 

Capak: Nitko od štićenika Doma u Metkoviću nije pozitivan. Preminule su dvije osobe iz Ploča

By
K. J.
-

Na današnjoj konferenciji Nacionalnog stožera u 14 sati ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, doc. Krunoslav Capak je izjavio da je provedeno testiranje svih štićenika u Domu za odrasle i rehabilitaciju u Metkoviću. – Nekoliko osoba je imalo povišenu temperaturu, uzeti su brisevi, međutim, nitko od štićenika nije pozitivan. Dva djelatnika su pozitivna i stavljena su u samoizolaciju, izjavio je Capak.

Ministar Beroš je iznio podatak je od jučer je preminulo osam bolesnika, od kojih je u Dubrovniku muška osoba u dobi od 83 te ženska osoba starosti 93 godine. Iz županijeskog Stožera je potvrđeno da je riječ o štićenicima Doma za starije u Pločama.

U KB Dubravi su preminule dvije muške osobe, u dobi od 55 i 68 godina, u Splitu dvije muške osobe u dobi od 70 i 84 godine te jedna ženska osoba stara 87. U Osijeku ženska osoba u dobi od 88 godina. Svi preminuli imali su teške i kronične bolesti.

Stožer civilne zaštite o propusnicama: Prijedlog je da se Županija podijeli u tri zone

By
K. J.
-

Na današnjoj konferenciji Stožera civilne zaštite DNŽ-a bilo je i pitanje o liberalizaciji kretanja unutar Županije.

– Stožer CZ DNŽ neće zasad liberalizirati kretanje unutar Županije. – rekao je načelnik Stožera Joško Cebalo i dodao – Prijedlog je upućen jedinicama lokalne uprave da se podijele u 3 zone: jedna za Dolinu Neretve, druga za otoke i Pelješac i treća za šire područje grada Dubrovnika. Stožer civilne zaštite će uputiti prijedlog prema Nacionalnom stožeru i on će donijeti odluku o eventualnoj liberalizaciji. Za sada sve ostaje kao što je bilo i propusnice su potrebne.

Cebalo je pozvao građane da napuštaju prebivalište samo ako je jako nužno. I dalje će se trebati tražiti propusnica i za otoke.

UŽIVO IZ DUBROVNIKA: 4 novozaraženih je iz Metkovića i Opuzena, čeka se rezultat za 107 uzoraka

By
K. J.
-

U 12:30 održana je konferencija za medije Stožera civilne zaštite DNŽ-a na kojem su iznijeti novi podaci o epidemiji koronavirusa u Županiji. Kao što smo već pisali, 4 novozaražene osobe su s područja Metkovića i Opuzena. Ukupno je potvrđeno 110 zaraženih na području Županije.

– Danas nažalost imamo još jednu preminulu osobu zaraženu koronavirusom. To su tužni ishodi na koje moramo računati u ovoj situaciji. Virus je ušao u domove, povećava se vjerojatnost da neki od njih ne mogu pobijediti u ovoj borbi. Imamo 110 osoba pozitivnih na koronavirus, rekao je župan Nikola Dobroslavić.

– Ukupno je do danas u DNŽ upućeno 1306 uzoraka prema Zagrebu. Trenutno očekujemo nalaze za 107 uzoraka. Hospitalizirano je 29 osoba, od čega 29 u OB Dubrovnik. Ukupni broj izliječenih je 15. Stožer DNŽ je već razmatrao solucije na koji način liberalizirati kretanje u DNŽ. Prijedlog DNŽ koji je upućen se tiče podjele na tri zone; jedna bi bila Dolina Neretve, druga Pelješac i otoci, a treća šire područje Dubrovnika, izvijestio je načelnik Stožera Joško Cebalo.

–  Preminuli pacijent je bio smješten u domu umirovljenika u Pločama, radi se o 83-godišnjem pacijentu. Dvije pacijenata ja na intenzivnoj, jedna ženska osoba (93) je u lošem stanju, također iz doma u Pločama. Jedan pacijent se još uvijek nalazi u KBC Split. Osim jučer evidentiranog liječnika koje je pozitivan na Covid, nemamo više osoba iz OB Dubrovnik koje su u samoizolaciji. Jedan naš kolega je ozdravio, rekao je ravnatelj OB DUbrovnik Marijo Bekić.

– Od jučer imamo 4 novozaražene osobe: dvije iz Doma u Metkoviću i jednu medicinsku sestru iz Opuzena i pacijenticu iz Metkovića. Dvije djelatnice koje su pozitivne iz Metkovića su bile testirane prije ulaska u smjenu i zadnji put su radile 3., odnosno 5. travnja tako da nisu bile u kontaktu sa štićenicama doma u Metkoviću. Tijekom dana će biti poznati nalazi svi rezultati štićenika Doma u Metkoviću i Josipovac,” kazao je Mato Lakić ispred ZZJZ DNŽ. rekao je ravnatelj ŽZJZ-a Mato Lakić.

Prijenos smo organizirali u suradnji s Dubrovačkom TV.

12:30 IZVANREDNE VIJESTI UŽIVO

#DUTV 12:30 IZVANREDNE VIJESTI UŽIVO: Pratite konferenciju za medije županijskog Stožera civilne zaštite

Gepostet von Dubrovačka televizija am Sonntag, 19. April 2020

 

Nakon jednosatne borbe Bilećanin ulovio soma od 90 kg

By
LIKEmetkovic.hr
-

Bilećanin Milan Vujović ulovio je jučer soma od 90 kilograma u Bilećkom jezeru, a borba izvlačenja na obalu trajala je više od sat vremena, prenosi Bljesak.info.

– Prijatelj mi je pomogao da izvučem soma iz vode. Borba je trajala više od sat vremena, ali sam uspio, rekao je Vujović Srni. I prošle godine je, kaže, ulovio soma koji je bio težak 40 kilograma.

RAZLIČITI DATUMI USKRSA: Je li to zbog julijanskog i gregorijanskog kalendara?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Danas Pravoslavne crkve slave najveći kršćanski blagdan Uskrs! Ovih dana nerijetko čujemo u medijima kako Katolici (i protestanti) proslavljaju Uskrs po gregorijanskom kalendaru dok ga pravoslavni slave po julijanskom kalendaru. No, je li to baš tako?

Budući da se drugi veliki kršćanski blagdan Božić, slavi i 25. prosinca i 7. siječnja po gregorijanskom kalendaru, otuda uvjerenje da se i proslava Uskrsa razlikuje zbog kalendara. Kada je riječ o Božiću, svi ga kršćani slave 25. prosinca. No, pojedine Pravoslavne crkve se drže julijanskoga kalendara, te zbog razlike od 13 dana 25. prosinac po julijanskom pada 7. siječnja po gregorijanskom kalendaru. Dakle, 7. siječnja je za one pravoslavne koji slave Božić po starome, julijanskom kalendaru zapravo 25. prosinac. Otuda je i 1 siječanj po julijanskom kalendaru zapravo 14. siječanj po gregorijanskom, pa se govori o tzv.  pravoslavnoj ili sprskoj Novoj godini. A zapravo se radi o Novoj godini po julijanskom kalendaru. No, ne drže se sve Pravoslavne crkve julijanskoga kalendara. Grčka, Bugarska, Rumunjska i sl. prihvatile su gregorijanski kalendar (pojedini pravoslavni tvrde da se radi o tzv. Milankovićevom kalendaru) pa je njima Božić istoga dana kada i rimokatolicima i protestantima.

No, kada se radi o Uskrsu, sve ga Pravoslavne crkve proslavljaju u isto vrijeme, bilo da se drže gregorijanskog, bilo julijanskog kalendara (Osim Finske pravoslavne crkve koja Uskrs proslavlja uvijek kad i rimokatolici i protestanti). On se nekada poklapa s datumom kada ga proslavljaju rimokatolici i protestanti, a nekada je razlika i do mjesec dana. No najčešće, u barem 50 % slučajeva pravoslavni Uskrs dolazi tjedan dana nakon što ga proslave rimokatolici i protestanti. Obzirom na ove činjenice, evidentno je da ova razlika nije zasnovana na kalendarima. Jer kada bi se radilo o kalendarima tada bi razlika između jednog i drugog bila 13 dana. Isto tako one Pravoslavne crkve koje se drže gregorijanskoga kalendara proslavljale bi Uskrs isti dan kada i rimokatolici i protestanti.

Uskrs se po odluci Prvog nicejskog sabora 325 godine proslavlja  na nedjelju koja pada nakon punog mjeseca iza proljetne ravnodnevice.

  • Rimokatolici  i protestanti (Zapadno računanje Uskrsa odnosno zapadna pashalija), Uskrs proslavljaju u nedjelju koja pada  nakon 14 -og dana  mladog mjeseca. Tako se po zapadnom računanju Uskrs proslavlja između 22. ožujka  i 25. travnja.
  • Kod pravoslavnog računanja datuma Uskrsa (Istočno računanje Uskrsa, odnosno Istočna pashalija), Uskrs pada  između 4. travnja i 8. svibnja i moraju biti ispunjena četiri pravila:
  1. Uskrs se slavi iza proljetne ravnodnevice
  2. Uskrs se ne može slaviti prije ili za vrijeme proslave židovske pashe
  3. Uskrs se slavi iza prvog proljetnog punog mjeseca
  4. Uskrs se slavi uvijek u nedjelju.

Ovo na prvi pogled izgleda jednostavno, i da je jedina razlika kod zapadnog i istočnog računanja datuma Uskrsa to što kod istočnih odnosno pravoslavnih crkava Uskrs ne može pasti prije odnosno za vrijeme židovske pashe. No prava komplikacija nastaje zapravo kod računanja prvog proljetnog punog mjeseca.

Spomenute 325. godine grupa astronoma iz Aleksandrije je izračunala teoretske datume punog mjeseca. Ti su datumi posloženi u tablice po kojima Pravoslavna crkva i danas računa datum Uskrsa. Upravo se ovakvo drevno računanje datuma Uskrsa koje je Pravoslavna crkva sačuvala i danas, ne oslanja isključivo na astronomska promatranja već na ranije utvrđene tablice. Ovakvom metodom računanja, 19 je mogućih datuma za Uskrs. Zapadni kršćani tvrde da je takva metoda zastarila, i astronomski često netočna. Nakon promjene kalendara pod papom Grgurom VIII, pristupilo se i preciznijem određivanju prvog proljetnog punog mjeseca. Po tome izračunu 35 je mogućih datuma za Uskrs.

Vrlo važan faktor u razlici između Zapadnog i Istočnog računanja Uskrsa jest židovski blagdan Pasha. Za utvrđivanje datuma pashe je važan Židovski kalendar koji je lunarni (kretanje mjeseca)  za razliku od julijanskog i gregorijanskog koji su solarni (kretanje zemlje oko sunca). Naravno da je promjena kalendara s julijanskog na gregorijanski također odigrala ulogu u razlici, no to nije najvažniji i jedini faktor kod zapadnog i istočnog računanja datuma Uskrsa. Da je to jedini razlog onda bi, kako smo gore naveli, kao i u slučaju Božića razlika uvijek bila 13 dana odnosno 2 tjedna između jednog i drugog datuma Uskrsa.

U želji da se dođe do zajedničkog slavljenja najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, Zapadni kršćani i pravoslavni su potpisali 1997. godine zajedničku izjavu koja nažalost nikada nije zaživjela.

Dakle, razlika između zapadnog i istočnog računanja Uskrsa nije temeljena isključivo na razlici između julijanskoga i gregorijanskoga kalendara već su tu uključeni različiti faktori, poput lunarnog kalendara, crkvenog računanja punog mjeseca (crkveni mjesec),  astronomije, matematike i sl. pa je stoga pogrešno reći kako rimokatolici i protestanti slave Uskrs po gregorijanskom, a pravoslavni po julijanskom kalendaru. Preciznije je govoriti o zapadnom i istočnom računanju datuma odnosno o Zapadnoj i Istočnoj pashaliji.

Piše: Jasmin Milić/IPA

1...1.4561.4571.458...2.182Page 1.457 of 2.182

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr