Da rijeka život znači, dobro znaju stanovnici područja uz Malu Neretvu. I baš su zbog toga upozorili na nedostatke u postupku uređenja 9 kilometara obale, piše HRT.
Obale Male neretve od Opuzena preko Podgradine do Vlake veliko su gradilište.
– To je izuzetno značajan projekt preko 90 miljuna kuna, projekt za grad Opuzen i općinu Slivno, naglasio je načelnik općine Slivno Smiljan Mustapić.
Vrijedan projekt ima svoje nedostatke jer na jednom dijelu Male Neretve ispred obiteljskih kuća nisu predviđena stubišta i vezovi za barke.
– Sad nakon 60 godina da ja ne mogu pristupit na vodu nego da me ogradi zidom, rekla je Ivo Popović iz Vlaka.
– Ne mogu doć’ na zemlju s traktorom bez čamca, ništa drugo, dodao je Javorko Bjeliš, Vlaka.
Mala neretva iznimno je prometna rijeka,osobito u sezoni poljoprivrednih radova . Stoga je pokrenuta peticija za dodavnje u projekt stubišta i privezišta ispred obiteljskih kuća.
– Mala neretva posebno nije ni Drava ni Sava, to jedna prometnica za potreba ovog naroda i suludo je bilo da nemamo privezišta ili stepništa za obavljanje gospodarskih ajmo reć poljoprivrednih djelatnosti, rekao je predsjenik Građanske inicajative Podgradina- Vlaka Denis Šešelj.
– Znači nam život kao unazad 30-40 godina tako i dalje, na mnoga mjesta se ne može doć nego vodenim putem, dodao je Branko Popović, Vlaka.
Načelnik općine Slivno i gradonačelnik Opuzena uputili su zahtjev projektantu i investitoru za izmjenu dijela projekta.
– Ovih dana smo ponovno stupili u kontakt s njima traženo je da dođu na lice mjesta da se utvrdi točno manjkavosti tog projekta i da se da se one isprave, poručio je Mustapić.
Svi očekuju ispravak projekta jer bez pristupa rijeci za mnoge neretvanske poljoprivrednike nema ni egzistencije.
Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je izaslanstvo Udruge lađara Neretve. U izaslanstvu su bili predsjednik Luka Oršulić, potpredsjednik Dalibor Obradović te članovi Udruge Božo Zadro i Ante Šprlje.
U ime Udruge lađara Neretve, izaslanstvo je zatražilo pokroviteljstvo Predsjednika Republike za Maraton lađa, amatersko sportsko natjecanje u utrci lađa Neretvom koje se već tradicionalno održava u kolovozu, što je predsjednik Milanović i prihvatio. Na sastanku s Predsjednikom Republike razgovaralo se je i o ulozi Udruge lađara u promociji kulture i običaja, kao i o važnosti Maratona lađa za razvoj turizma u dolini Neretve. Prva utrka lađa održana je 1998. godine. Maraton lađa kreće iz Metkovića te se vozi nizvodno rijekom Neretvom pored Opuzena do Ploča, objavio je Ured Predsjednika.
Državni hidrometeorološki zavod izdao je danas narančasto upozorenje za petak, 5. lipnja 2020., za cijelo priobalje i unutrašnjost Dalmacije, Liku i Gorski Kotar zbog olujnih udara juga praćenih obilnom kišom s grmljavinom.
Nevrijeme se očekuje već krajem četvrtka i tijekom noći…
Ne, nisu migranti, već domaći ljudi! – može se zaključiti prema sadržaju smeća odbačenoga uz put na Predolcu. Kao da je netko pogriješio smjer, pa umjesto prema kanti za smeće krenuo u šumu… Ima ga po cijelom brdu, uz staze, napuštene bunkere, u šikarama i kupini…
A ima toga još! Ako iz kojega god smjera krenete prema sv. Anti na Repu, pored puta ćete pronaći čak zatvorene vreće sa smećem ispod puta. Uđete li u polje, ima ga gotovo u svim kanalima (paučina, natapne cijevi, razne folije, plastične boce). Kako je zabrana kretanja ljude usmjerila prema bajerima i Šibanici, i tu ga se možete pronaći! O koritu Neretve ne treba ni trošiti riječi, tu je smeće postalo uvozni proizvod.
I ne treba nam tamo neka služba koja će ga pokupiti, postoje kante, kontejneri… Potrebno je samo biti malo odgovoran, biti ponešto manje bahat i imati osjećaj za lijepo!
U prilog napisanom jedna jučerašnja fotografija iz Park šume Predolac koja ne treba tumačenje…
U vrijeme kada lopta miruje zbog korone, administartori FB stranice 3. HNL jug su organizirali izbor za najljepši grb amaterskih klubova Dalmacije. U natjecanju su sudjelovala 64 grba, a u velikom finalu su se našli ONK Metković i NK Mračaj iz Runovića.
Glasovanje za najljepši grb počet će danas od 19.00 sati na FB stranici 3. HNL jug i na Instagramu dalmatinski_portal. Glasovanje je otvoreno 48 sati.
Bez sumnje, najljepši grb ima ONK Metković a na nama je da to svojim glasom i potvrdimo.
Jedan od pilota na gradilištu Pelješkog mosta, onaj na stupu S12 na pelješkoj strani zapeo je u tvrdom krečnjaku na dubini od stotinjak metara ispod razine mora, piše današnja Slobodna Dalmacija.
Ta kompaktna stijena, deformirala je kraj cijevi pilota pa se pneumatskim čekićem kojim su do sada uspješno pobijani piloti ništa ne može učiniti. Ne pomaže nikakav više ili manje sofisticirani alat pa su Kinezi u pomoć pozvali ronioce da eksplozivom raznesu stijenu.
Dok kineski radnici danonoćno izvode radovi na rasponskoj konstrukciji, čime Pelješki most dobiva svoje obrise, u podmorju Neretvanskog kanala ovih se dana odvija prava drama jer hrvatski ronioci pokušavaju 124 metra dug i 250 tona težak pilot kumulativnim minama „osloboditi“ iz čvrste vapnenačke stijene u podmorju koja mu ne da dalje. Sve se radi u uskoj cijevi širokoj tek metar i pol u dubini zemlje stotinjak metara ispod razine mora u koju jedva stane ronilac sa svojom opremom.
A kako se klasičnim alatima ne može ništa učiniti mostograditelji su se dosjetili problem riješiti nekonvencionalnim metodama. Izazvati mini eksplozije unutar same cijevi pilota kako bi se razlomila stijena i pilot zabio još desetak metara dublje u podmorje.
Riječ je o kumulativnim minama koje su posebno pripremljene upravo za ova zahtjevna miniranja. Strogu su proračunati svi parametri i uvjeti miniranja u cijevi te određena količina eksploziva kojim se lagano usitnjava stijena ali ne oštećuju cijev pilota niti rastresa podmorje.
– Posao je težak i zahtjevan. Sve se pomno planira, nema tu nikakvog srljanja. Poštujemo sve mjere zaštite u podmorju, kaže Dražen Pavlić, ronilac Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba.
Naglašava da će se provesti ukupno pet miniranja a posao koji odrađuje četrnaest ronilaca i minera trebao bi biti gotov idući tjedan.
Tako su uz radnike iz Kine, koji danonoćno gotovo bez predaha grade most, koji bi trebao biti gotov dogodine, u podmorju Neretvanskog kanala ronioci dobili itekako težak i zahtijevan zadatak. Spustiti se u metar i pol široku cijev pilota i u nju postaviti eksploziv te na koncu izvlačiti vani kameni materijal i mulj nakon miniranja. Sve su to predradnje kako bi se pilot-temelj stupa mosta mogao betonirati te na sebe primiti nosivu konstrukciju.
Ono što se ne može specijaliziranim refulerom iz podmorja izbaciti vanka, krupniji komadi kamena na svojim leđima iznose upravo ronioci.
– Glavni nam je alat vojni ašovčić i kofa u koju sakupljamo kamenje i mulj iz cijevi -reći će Pavlić.
Ali nije svaki pilot od njih 148, koliko ih je pobijeno u temelje budućeg mosta zahtijevao ovakav angažman ronilaca i miniranja u podmorju. Većinu su zabili bez većih problema pneumatskim čekićem. Zapravo kad je dizalica spustila pilot on se na principu trenja već djelomično zabio u pjeskovito ili glinovito tlo da bi u konačnici za potpuno zabijanje dovoljno je bilo pedesetak udarac čekićem. Međutim, problem je, svjedoci smo, kada pilot dočeka krečnjak i tada nastaju problemi.
Upravo je temeljenje u podmorju Neretvanskog kanala bilo najrizičniji dio ovog projekta, jer kad pilot zapne u stijeni na dubini dvjestotinjak metara, tada na scenu nastupaju ronioci i mineri, ali geološko-rudarski stručnjaci koji precizno računaju koja je količina eksploziva dovoljna da se zdrobi kamen ali i da se zabijeni pilot ne ošteti.
– Loša je vidljivost unutra. To je ogromna količina mulja. Sve radimo na opip. Materijal, mulj i komadi stijena moraju se izvući van da bi se moglo nastaviti betonirati pilot, pojašnjava nam Pavlić.
Kada odrade posao na stupnom mjestu S12 ronioci nemaju više posla jer su ostali piloti već zabijeni. Međutim, vaditi će testne pilote, koji su zabijani na samom početku, no za to im se ne žuri, jer se to može odraditi i nakon što se Pelješki most pusti u promet.
Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen u školskoj godini 2020./2021. upisuje dva smjera: 1 razred (20 učenika) smjera Agroturistički tehničar i 1 razred (20 učenika) smjer Komercijalist. Za upis nema minimalnog broja bodova.
Natječaj za upis će uskoro biti objavljen na web stranici škole. Istovremeno škola će tijekom lipanja raspisati natječaj za stipendiranje za 16 učenika prvog razreda.
Promotivni video Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen možete pogledati na školskojFacebook stranici.
Više o smjeru Agroturistički tehničar možete saznati ODVJE a o smjeru Komercijalist OVDJE.
Komunalno redarstvo obavještava građane da se zbog nastavka radova u Ulici Alojzija Stepinca i Jadranskoj ulici promet odvija otežano.
Privremena regulacija prometa je na snazi od danas (4. lipnja 2020.) do završetka radova.
Građani se mole za razumijevanje, te poštivanje privremene regulacije prometa.
Od 27. svibnja dopuštene su konačno organizacije vjenčanja, ali s nekim novim pravilima ponašanja. Mladenci tako mogu zaboraviti da će im salom prolaziti “vlakić” koji je uvijek bio vrhunac svadbene večeri, a uzvanici da bi mogli zaplesati s mladom, ako nisu dio njezine uže obitelji, piše Slobodna Dalmacija.
Naime, prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svakom bi se uzvaniku trebala osigurati četiri kvadrata na plesnom podiju, dok se “tijekom aktivnosti intenzivnijeg plesa” preporučuje održavanje fizičke udaljenosti od dva metra, osim ako se radi o članovima istoga kućanstva ili, pak, osobama koje su uobičajeno u bliskom kontaktu.
Ako se mladenci budu striktno držali preporuka HZJZ-a, objavljenih prije nekoliko dana, s popisa gostiju mogli bi izbrisati bake i djedove, pojedini čak i vlastite roditelje!
Naime, prema naputcima Zavoda za javno zdravstvo, na svadbena slavlja se ne bi uopće trebale pozivati osobe starije od 65 godina te oboljeli od kroničnih bolesti. Zanimljivo je da se baš nigdje, kao iznimka od spomenutog naputka, ne spominju članovi uže obitelji mladenke i mladoženje.
Trenutačno je, inače, na vjenčanje koje se organizira u zatvorenom prostoru dopušteno pozvati stotinu uzvanika, od 15. lipnja moći će ih biti dvostruko više, dok ih od 1. srpnja na svadbi može biti i 300. Preporuka HZJZ-a jest da oni koji to mogu vjenčanje organiziraju na otvorenom.
Prije obreda svadbenog slavlja svim bi se sudionicima – ne samo uzvanicima, nego i muzičarima, matičaru, odnosno svećeniku – trebala izmjeriti tjelesna temperatura, pa bi se svi oni koji u jutarnjim satima budu imali više od 37,2 Celzijeva stupnja trebali vratiti svojoj kući.
Kako bi to bilo moguće, potrebno je ovu uslugu ugovoriti u Vašoj banci. Ona će izvršiti provjeru podataka i Vaš broj mobitela ili više njih vezati uz samo jedan, Vaš bankovni račun (IBAN). Proces uplate novca kontaktima iz imenika se obavlja na način da banka u središnjem registru, čiji je vlasnik Fina, evidentira koji je IBAN vezan uz određeni broj mobitela. Neovisno o tome kojoj banci kontakt pripada ili koja se bankovna mobilna usluga upotrebljava, piše FINA.
Tehnološke inovacije u okruženju sve intenzivnije mijenjaju naše životne navike, uključujući i navike plaćanja. Tražimo da nam sve bude lako i dostupno, jednostavno za korištenje, a transakcije izvršene jednim klikom i u svega nekoliko sekundi.
Može li se novac nekome poslati jednostavno i brzo, kao što je brzo slanje email-a ili SMS-a? Zašto pamtiti i unositi broj bankovnog računa, odnosno, zašto on ne bi bio jednak broju mobitela? Njih svatko ima pohranjene u memoriji mobitela, lako su dostupni i jednostavni za korištenje.
Broj mobitela može biti Vaš bankovni račun, s kojega se mogu inicirati plaćanja i na koji se mogu primati novčana sredstva.
Kako bi to bilo moguće, potrebno je ovu uslugu ugovoriti u Vašoj banci. Ona će izvršiti provjeru podataka i Vaš broj mobitela ili više njih vezati uz samo jedan, Vaš bankovni račun (IBAN). Nije moguće isti broj mobitela vezati uz više bankovnih računa.
Registar posrednih identifikatora računa
Odabirom usluge korištenja Registra posrednih identifikatora računa (RPIR), banka će u centralnom registru Fine evidentirati koji IBAN je vezan uz određeni broj mobitela. Banka sudionik RPIR-a u svako doba, u samo nekoliko sekundi, može od RPIR-a dobiti podatak koji IBAN je vezan uz određeni broj mobitela, neovisno o tome koja je banka registrirala podatak u RPIR-u i je li vlasnik IBAN-a njezin klijent.
Podaci u registru dostupni su isključivo bankama sudionicima RPIR-a, kontinuirano 24/7/365 dana u godini. Sudionici RPIR-a odgovaraju za točnost i ažurnost podataka u registru.
Trenutno registar omogućuje da se uz određeni IBAN mogu vezati sljedeći podaci: broj mobitela, e-mail adresa ili osobni identifikacijski broj građana (OIB).
Uplate kontaktima iz imenika
Korištenjem ove usluge omogućeno je izvršavanje plaćanja na određeni broj mobitela kojeg korisnik odabire u svojim kontaktima u mobitelu. Plaćanje na broj mobitela će se izvršiti ako je podatak registriran u RPIR-u, neovisno o tome kojoj banci kontakt pripada ili koju mobilnu uslugu banke koristi. Banka u registru provjerava koji IBAN pripada Vašem kontaktu, odnosno, odabranom broju mobitela, te dalje inicira platni nalog temeljem dobivenog IBAN-a.
Jedina briga korisnika je ažuriranje podataka o kontaktima u mobitelu (kako novac ne bi bio uplaćen na pogrešan broj mobitela, a time i na pogrešan račun) te deaktiviranje usluge ili promjena podataka u banci, ako promijeni broj mobitela.
U početku, Finin registar će se koristiti samo na području Republike Hrvatske, a kasnije će se osigurati razmjena podataka sa sličnim registrima u EU, čime će biti omogućena plaćanja na broj mobitela odabranog kontakta diljem EU.
