Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u Ulici Petra Krešimira IV (od križanja s Ulicom sv. Franje Asiškog do križanja s državnom cestom D-9) i u naselju Krvavac II da će 14. svibnja (četvrtak) u vremenu od 7 do 15 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži i zbog ispiranja magistralnog cjevovoda regionalnog NPKLM vodovoda.
Korisnici se mole za razumijevanje.
Župan Nikola Dobroslavić potpisao je u srijedu u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika s ravnateljima OB Dubrovnik Marijom Bekićem, Zavoda za hitnu medicinu DNŽ Lukom Lulićem, DZ Dubrovnik Brankom Bazdanom, DZ Dr. Ante Franulović Marinom Barčotom, DZ Korčula Sebastijanom Fabrisom, DZ Metković Mihovilom Štimcem, DZ Ploče Vinkom Matećem te Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Matom Lakićem ugovore o sufinanciranju poticajnih mjera za zdravstvene radnike u zdravstvenim ustanovama na području Dubrovačko-neretvanske županije vrijednosti 1,7 milijuna kuna.
Ugovorima je OB Dubrovnik dodijeljeno 480 tisuća kuna u svrhu sufinanciranja stanarina za zdravstvene radnike, Zavodu za hitnu medicinu DNŽ 192 tisuće kuna za sufinanciranje stanarina radnicima, DZ Dubrovnik 170 tisuća kuna za sufinanciranje specijalizacije za zdravstvenog radnika Doma zdravlja.
DZ Metković dodijeljeno je također 170 tisuća kuna za sufinanciranje troškova nastalih specijalističkim usavršavanjem zdravstvenog radnika doma zdravlja, DZ Korčula isti iznos namijenjen sufinanciranju specijalizacije liječnika, stanarina liječnika i edukacija za zdravstvene radnike Doma zdravlja. DZ ”Dr. Ante Franulović” za sufinanciranje specijalizacije za zdravstvenog radnika također je dodijeljeno 170 tisuća kuna, za financiranje troškova stanovanja zdravstvenim radnicima, poticanja deficitarnih kadrova te financiranje edukacija zdravstvenih radnika 170 tisuća kuna dodijeljeno je i DZ Ploče, a ZZJZ DNŽ dodijeljen je jednak iznos za sufinanciranju specijalizacije iz epidemiologije za zdravstvenog radnika Zavoda.
Prema informacijama koje smo dobili u PU dubrovačko-neretvanskoj, danas oko 11 sati u naselju Desne u osobnom vozilu pronađeno je beživotno tijelo starije osobe.
Radi se o muškoj osobi rođenoj 1936. godine. U tijeku je očevid kojim bi se trebao utvrditi uzrok smrti.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je danas Upute za provedbu praktičnih vježbi, dopunske nastave, popravnih i razlikovnih ispita u srednjim školama te obrana završnog rada u srednjim strukovnim školama.
Upute, kao i sve do sada, podsjećaju da se nastava, kada god je to moguće, i dalje obavlja na daljinu, sa smanjenim brojem učenika, ne više od 10 osoba u prostoriji i uz održavanje razmaka od dva metra, da se prostorije u pauzama čiste, dezinficiraju i provjetravaju, te da neposrednim aktivnostima može pristupiti isključivo pristupnik koji ne pokazuje znakove akutne respiratorne bolesti.
Učenici moraju svakodnevno potpisivati izjavu
Pristupnici i djelatnici trebaju predati izjavu kojom se potvrđuje da nemaju znakove akutne respiratorne bolesti i da im nije propisana mjera samoizolacije i nakon njezine predaje mogu ući u ustanovu. Izjavu moraju potpisivati svaki put kad dolaze.
“Izjavljujem da nemam znakove akutne respiratorne bolesti koja može uključivati: povišenu tjelesnu temperaturu, kašalj, poteškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa te izjavljujem da neću pristupiti ispitima ili vježbama te ući u ustanovu ako ću u vrijeme polaganja ispita imati navedene simptome
Izjavljujem da mi nije propisana mjera samoizolacije, da nemam saznanja da sam zaražen(a) s novim koronavirusom te da neću pristupiti ispitima ili vježbama te ući u ustanovu ako mi bude izrečena mjera samoizolacije ili ako ću imati saznanja da sam zaražen(a) s novim koronavirusom u vrijeme polaganja ispita”, stoji u izjavi.
“Svrha izjave je informirati sve pristupnike i djelatnike da u slučaju gore navedenog ne mogu sudjelovati na vježbama, praktičnoj i dopunskoj nastavi, ispitima i obrani završnog rada u školi. Ovu izjavu obavezno treba prikupiti od svakog sudionika prije njegove prve aktivnosti taj dan. Prije ulaska u ustanovu pristupnik zaduženoj osobi daje na uvid osobnu iskaznicu te od nje saznaje u kojoj prostoriji ima vježbe, praktičnu nastavu, obranu završnog rada ili pisanje ispita, ako tu informaciju prethodno nije dobio elektroničkim putem”, stoji u uputi.
Obavezne maske i rukavice
Osobe koje provjeravaju osobne iskaznice i izjave moraju nositi masku i imati rukavice, nakon čega rukavice bacaju u koš za smeće s poklopcem, kaže se i dodaje da na ulazu u ustanovu treba smjestiti dozator s dezinficijensom kako bi svaki pristupnik mogao dezinficirati ruke.
Pristupnik zatim nastavlja ravno prema ispitnoj prostoriji u kojoj ima navedene aktivnost, kreću se po ustanovi samo koliko je nužno, sam ne otvara niti zatvara vrata, zauzima mjesto u prostoriji o kojem postoji obavijest na vratima, i to tako da prvo uđu oni pristupnici koji sjede na najudaljenijim mjestima.
Pravila za pisanje ispita
Usmeni dio ispita i/ili demonstracija vještina odnosno obrana završnog rada održava se u zasebnoj prostoriji koja po mogućnosti ima vanjske prozore koji su otvoreni tijekom održavanja ispita, a vrata prostorije su zatvorena tijekom ispita. Grupa nastavnika i učenika pritom ne smije biti veća od 10 i mora se održavati razmak od dva metra između svih sudionika. Na vježbama se pazi da prostorija bude dovoljno velika da se može održavati primjereni razmak. Prostorija se svaki dan čisti, a prije ulaska učenika i provjetrava kaže se.
Tijekom pisanja ispita, pristupnici na radnome stolu smiju imati samo osobnu iskaznicu, pribor za pisanje propisan ispitnim katalogom za svaki predmet, vlastitu kemijsku olovku, bočicu s vodom i ispitne materijale.
Po završetku pisanja ispita pristupnik odlaže ispitni materijal na rub stola i dizanjem ruke obavještava dežurnog nastavnika da je završio. Sve što je donio pristupnik odnosi sa sobom kada napušta ispitnu prostoriju, kaže se i preporučuje da se izlazak pristupnika iz ispitne prostorije i ustanove organizira tako da izlaze jedan po jedan, i to tako da prvi iziđe pristupnik koji je najbliži vratima.
Pri izlasku iz ustanove pristupnici dezinficiraju ruke koristeći dozatore s dezinficijensima na izlazu iz ustanove. Pristupnici i nakon završetka ispita trebaju držati razmak, ne zadržavaju se u grupama i ne ostvaruju bliske međusobne kontakte, kaže se u uputama HZJZ-a.
Po završetku ispita prostorije treba očistiti te zatim dezinficirati. Ako se provedba ispita može organizirati na opisani način, nošenje maski ili drugih pokrivala za usta i nos kod pristupnika i svih koji sudjeluju u provedbi ispita ili vježbi nije nužna, ali se preporučuje.
Pristupnik kojemu je neophodna podrška pomoćnika u nastavi ili stručnog komunikacijskog posrednika odnosno roditelja ili osobnog asistenta ima pravo na takvu pomoć. Pritom pomagač treba poštovati sve navedene obaveze za osobe uključene u provedbu ispita, vježbi ili praktične nastave.
Pristupnici s teškoćama ili težim zdravstvenim smetnjama koji koriste neku drugu vrstu opreme ili pomagala imaju je pravo donijeti i odnijeti sa sobom, ako nije drugačije dogovoreno.
Oblici učenja poput stručne prakse mogući su ako ne postoji način da se posao radi od kuće ili u školi, uz poštovanje svih epidemioloških uputa koje vrijede za dotičnu djelatnost. Pritom poslodavac treba osigurati prikupljanje propisanih izjava učenika svaki dan stručne praske.
Za učenike s kroničnim bolestima koje možda predstavljaju veći rizik za razvoj težih oblika bolesti COVID-19 potrebno je omogućiti veći fizički razmak i nošenje medicinske maske. Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može nositi masku, sve osobe koje moraju biti prisutne u istoj prostoriji koriste medicinsku masku, kaže se u preporukama HZJZ-a.
Noćas, oko ponoći, dogodila se prometna nesreća u mjestu Lisice (Ljubuški), gdje je nastala veća materijalna šteta, a jedna osoba je smrtno stradala, dok je druga zadobila teže tjelesne ozlijede, riječ je o samoslijetanju vozila, navodi se.
Ljubuški vatrogasci (5 vatrogasca s 2 vozila) su u vremenu od 0:10 do 5:00 sati izvlačili unesrećenu osobu iz vozila nakon prometne nesreće.
Odmah po zaprimljenoj prijavi na mjesto događaja prometne nesreće izišli su policijski službenici PU Ljubuški kojom prilikom je utvrđeno da je osobnim motornim vozilom marke “VW Golf” upravljao K.B. (26) iz mjesta Grab (Ljubuški), a na mjestu suvozača nalazio se A.G. (22) iz mjesta Grab (Ljubuški).
Od zadobivenih ozljeda u prometnoj nesreći na licu mjesta preminuo je K.B.(26), dok je osoba A.G.(22) zadobila tjelesne povrede zasad neutvrđenog stupnja.
Kako neslužbeno doznaje portal Jabuka.tv teško ozlijeđeni mladić se bori za život.
Europska komisija smatra da bi EU mogla otvoriti svoje unutarnje granice za turističku sezonu ako članice budu imale pod nadzorom epidemiju koronavirusom i pripravne zdravstvene sustave, navodi se u nacrtu dokumenta koji je vidio dpa.
– Ako se bude ispravno, sigurno i koordinirano postupalo, Europljani bi u mjesecima koji slijede mogli dobiti priliku za prijeko potreban odmor i opuštanje na svježem zraku, navodi se u smjernicama koje će se predstaviti kasnije u srijedu.
Komisija će predložiti postupno ukidanje ograničenja kretanja preko granica i dozvolu putovanja kako bi se oživio turizam, piše Reuters.
No, ukidanje mjera ograničenja nosi rizik od drugog vala širenja zaraze, upozorava Komisija.
Vanjske granice EU-a ostat će zatvorene do 15. lipnja ako se svih 27 članica bude pridržavalo preporuke Komisije od prošlog tjedna, dok unutar bloka Pariz i Berlin razgovaraju o ponovnom otvaranju zajedničkih granica.
Austrija je najavila kako razmatra mogućnost otvaranja granica prema Švicarskoj idućih dana.
Iako je odluka o popuštanju graničnih kontrola u nadležnosti svake članice, izvršno tijelo EU-a vjeruje da se vrhunac turističke sezone od lipnja do kolovoza može djelomično spasiti.
Mjere izolacije u pandemiji u posljednja dva mjeseca gotovo su izbrisale turistički sektor koji donosi oko 10 posto BDP-a EU-u.
S poboljšanjem stanja u mnogim europskim zemljama opće zabrane trebaju se ukidati i umjesto njih na područjima sa sličnim rizikom od epidemije uvoditi prilagođene mjere.
Više o ovome možete pročitati na tportalu.
Jučer je u Prudu proslavljen blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića koji je ujedno i zaštitnih naše županije. Sv. misu na vanjskom oltaru je predvodio župnik don Mile Čalo, a zbog epidemije nije bilo ophoda kroz mjesto.
Ovoga puta u koncelebraciji nije bilo ni svećenika iz Neretvenaskog dekanata kako je to uobičajeno u ovakvim slavljima. Usprkos epidemiji, broj vjernika koji su nazočili misnom slavlju je bio tek nešto manji nego prošle godine. Slavlje je pjesmom uveličao župni zbor.
Fotogaleriju s jučerašnje proslave u Prudu možete pogledati na portalu Vidonjac.com.
Foto: Vidonjac.com
Plamenita periska, gotovo je u potpunosti iskorijenjena od opasnog parazita, kako kod nas, tako i u Mediteranu, o čemu se dosta pisalo. Ovih dana o pomoru periski nakon nekoliko mjeseci čekanja, izišao je i znanstveni rad, piše Društvo istraživača mora 20.000 milja.
Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana, te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Ekološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna. Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama. Unutar njih također se nalaze mali račići s kojim žive u simbiozi. Osjetljiva je na zagađenje i onečišćenje mora, mnoge jedinke stradaju sidrenje, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki radi ukrasa i/ili jela.
2016. godine zabilježen je prvi masivan pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske te se od tad širi cijelim Mediteranom. Za tu pojavu “glavni krivci” su novoopisana vrsta Haplosporidium pinnae te bakterija iz roda Mycobacterium. U svibnju 2019. godine mi smo zabilježili prvi pomor na Jadranu, na Elafitima.
Iz Društva 20.000 milja poručuju da su velik dio 2019. proveli aktivno istražujući populacije plemenite periske duž Jadrana, a ponajviše u zaštićenim područjima. Nakon izvještaja o situacijama u Parku prirode Telašćica i u Parku prirode Lastovsko otočje, proveden je monitoring područja na Silbi, oko Zadra, Paga, Cresa, Elafita, nekoliko lokacija oko Splita, no i mnoge druge diljem Jadrana, uz pomoć aktivnih građana koji su dojavljivali lokacije, brojali periske te pratili njihovo stanje ili naplavljivanje praznih ljuštura na obale.
Ovi znanstvenici na tome zahvaljuju i mole ako primjetite igdje na našoj obali žive periske (uspravna s vidljivim tkivom školjkaša unutar školjke te reagira na podražaj i eventualno se zatvara) da dojavite u inbox na Facebook ili na kontakt formu ove web-stranice!
– Znanstveni rad, koji okrupnjuje informacije o praćenju populacije periske u Parku prirode Telašćica od jeseni 2018. do rujna 2019. te populacije na Elafitskom otočju, objavljen je u travnju ove godine u časopisu Journal of Invertebrate Pathology. Ovim putem još jednom želimo se zahvaliti svojim članovima i volonterima koji su sudjelovali u prikupljanju ovih podataka na terenu! Također, samu izvedbu terenskog istraživanja na kojem su prikupljani podaci koji su doveli do publikacije ovog znanstvenog rada proveden je uz potporu Javne ustanove Park prirode Telašćica i u sklopu istraživačko-edukacijski projekt “Ne KLIMAjte palasturu!” koji je financirao Grad Dubrovnik – poručuju iz Društva 20.000 milja, piše morski.hr.
Brač je posljednjih sedam dana u fokusu domaće javnost, nažalost, ne po dobrom. Radi se o povećanom broju novozaraženih na otoku koji je dugo odolijevao širenju zaraze, prenosi Dalmacija Danas.
Upravo je s Brača nedavno doplivala jedna divlja svinja, i to na Makarsko primorje. Doplivala je do pješčane plaže i poprilično iznenadila mještane.
Netko će u šali reći, pobjegla je iz samoizolacije…
Udruga Majka Krispina koja pomaže nezbrinutim trudnicama i ženama s problemima u obitelji uputila je apel za pomoć.
Ova udruga, odnosno sigurna kuća Majka Krispina smještena je u Međugorju i već 20 godina je na usluzi ženama koje su zbog različitih životnih poteškoća odlučile zatražiti pomoć.
Kuća prima nezbrinute trudnice, žene i djecu koje su žrtve nasilja te žene koje se suočavaju s problemom ovisnosti, a zahvaljujući donacijama prijatelja i hodočasnika opstala je do danas.
Zbog globalne pandemije i cjelokupe situacije u kojoj smo se svi zajedno našli, naš daljni rad je upitan. Granice su zatvorene, hodočasničke skupine ne dolaze, plasman naših suvenira je onemogućen, a s tim i izvor prihoda Udruge, kazala je za Fenu dopredsjednica Udruge Majka Krispina Desa Jelavić.
Dodala je kako je pomoć na bilo kakav način dobro došla.
Donacija hrane, sredstava za osobnu higijenu, lijekova, odjeće ili donacija na bilo kakav drugi način bila bi nam od velike koristi, poručila je Jelavić.
Kako je istaknula, od države ne dobivaju nikakvu pomoć.
Država nas nikako ne pomaže, ni u kakvom pogledu, a osobe koje imaju široko srce i koje razumiju problem doniraju nam novac. Žene i djeca koja ostanu kod nas ne plaćaju apsolutno ništa, ni smještaj, ni hranu i odjeću, kao ni ostalo što je potrebno za normalan život, a od donacija koje dobivamo porkivamo osnovne potrebe osoba koje borave u kući, naglasila je Jelavić.
Napomenula je da svi koji žele pomoći mogu kontaktirati Udrugu Majka Krispina putem Facebook stranice, a oni koji žele novčano poduprijeti rad Udruge donacije mogu uplatiti na žiroračun 3381202201146225 (KM) ili BA 39 33806048802811191 (euro) kod UniCredit Banke Mostar.
