Državu bi ovakva nova socijalna mjera u spomenute dvije godine stajala 312 milijuna kuna (132 mil. kn u 2021. te 186 mil. kn u 2022.) Podaci su to iz prijedloga Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojeg je Vlada jučer pustila u e-savjetovanje, a na snagu bi trebao stupiti s prvim danom 2021.

Kako je prije najavljeno, mjesečni iznos ove nacionalne naknade bio bi 800 kuna po korisniku, pod osnovnim uvjetom da je hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području RH i to neprekidno 20 godina prije podnošenja zahtjeva. Prijedlog zakona propisuje i ostale kriterije pa tako i imovinski cenzus u kojem stoji da “da korisniku i/ili članovima kućanstva prihod ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva, mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije”.

Uz to, nacionalnu naknadu neće moći primati oni kojima je odobrena i ona zajamčena minimalna socijalna, kao ni osobe kojima je priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi. Na novu naknadu neće moći računati ni oni koji su sklopili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju.

Među najvažnijim kriterijima je, naravno i onaj koji kaže da korisnik nacionalne mirovine ne može biti osoba koja je korisnik mirovine prema propisima RH ili neke druge države. No za tak kriterij postoji iznimka koja glasi: “Iznimno, korisnik prava na mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu pod uvjetom da se na zahtjev korisnika obustavi isplata mirovine”.

U ispitivanju kriterija u prihod se ne uračunavaju doplatak za pomoć i njegu i invalidnina prema propisima o socijalnoj skrbi, invalidnina hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji ili ona prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata kao ni naknada zbog tjelesnog oštećenja i doplatak za njegu prema propisima iz mirovinskog osiguranja te druge naknade koje ne podliježu plaćanju poreza na dohodak.