Udruga lađara Neretve obavještava lađare da je počeo teći rok za prijavu za sudjelovanje na 22. Maratonu lađa. Rok za prijavu je 15. srpnja, a potvrda sudjelovanja koja uključuje plaćanje kotizacije i popis natjecatelja do 20. srpnja.
Ovogodišnji maraton održat će se u subotu, 10. kolovoza 2019.
Obrazac za prijavu i popis trenutno prijavljenih sudionika na mrežnoj stranici mraton-ladja.hr
U prvi razred školske godine 2019./2020. u Osnovnu školu Stjepana Radića u Metkoviću, upisat će se djeca koja imaju prebivalište, odnosno prijavljeno boravište na području koje pripada školi, i to djeca koja do 1. travnja 2018. godine imaju navršenih 6 godina života.
Upisi će se obavljati od 17. do 19. lipnja 2019. godine od 8 do-12 sati u prostorijama Škole.
Roditelji su dužni sa sobom povesti dijete i donijeti:
Povodom Dana Općine Zažablje i blagdana sv. Liberana, 13. srpnja s početkm u 17 sati održat će se 3. Trupijada sv. Liberana, utrka trupama u paru, na rječici Mislini.
Prijave za utrku počele su jučer, 10. lipnja a zaključit će se 10. srpnja u ponoć. Prijavit se možete putem FB stranice Trupijada Općine Zažablje ili pozivom na broj mob. 098 428 795.
Pravo na natjecanje imaju sve osobe iznad 16 godina, a u prijavama treba navesti ime i prezime te datum rođenja natjecatelja i naziv ekipe. Uplata po ekipi iznosi 50 kn i vrši se na sam dan natjecanja na Badu u Mliništu, gdje će natjecatelji preuzimati svoju opremu za utrku (trupe, vesla, spužve).
Pravila utrke:
Još o natjecanju:
Nagrade u obje kategorije (muškarsi i žene):
U pritvoru su zadržana dva glavna osumnjičenika iz vrha HEP-a, Nikola Rukavina i Željko Starman. Prijeti im do 15 godina zatvora.
Pet mjeseci nakon tragične nesreće koja se dogodila 10. siječnja u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu, a u kojoj su smrtno stradala tri radnika HEP-a, Mato Maškarić, Ivica Zvrk i Davor Pozniak, policija je u ponedjeljak privela osam osoba koje na temelju do sada prikupljenih materijala smatra odgovornima i suodgovornima za taj kobni događaj, donosi Jutarnji list.
Prema informacijama Jutarnjeg lista, uhićeno je ukupno osam osumnjičenih osoba, s raznih razina u HEP-u, od vodećih ljudi HE Dubrovnik do onih na upravljačkim pozicijama u HEP-u, ali i neki stručnjaci koji su radili na projektu rekonstrukcije hidroelektrane.
Među uhićenima je i aktualni član Uprave HEP-a Nikola Rukavina, koji je do prije dvije godine bio direktor u HEP Proizvodnji. Uz njega, u Zagrebu su privedeni i donedavni šef HEP Proizvodnje Željko Starman, kao i još tri osobe koje su sudjelovale u projektu sanacije HE Dubrovnik, Davor Petranović, Miroslav Šander i Ivica Nujić. Usto, jedna osumnjičena osoba privedena je u Splitu, a neslužbeno doznajemo da se radi o projektantu Goranu Radimilu iz tvrtke PBS. U Dubrovniku su, pak, privedeni direktor pogona hidroelektrane u vrijeme izvođenja radova Mato Mišković i inženjer gradilišta Miljenko Vučić.
Sporna obnova
Iz MUP-a u ovoj fazi postupanja nisu željeli iznositi previše detalja ni otkriti identitete privedenih. No, potvrdili su nam da je krim-istraživanje vezano uz tragični događaj u HE Dubrovnik u završnoj fazi te da u realizaciji sudjeluju tri policijske uprave, dubrovačko-neretvanska, splitsko dalmatinska i zagrebačka.
– U koordinaciji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Dubrovniku tijekom jutra uhićeno je više osoba i svi osumnjičenici su u službenim prostorijama policije – odgovoreno nam je iz MUP-a, koji je u poslijepodnevnim satima izdao i priopćenje o dovršenom krim-istraživanju. Pritom su napomenuli da je nakon požara u hidroelektrani troje djelatnika izgubilo živote i sedam ih je ozlijeđeno, a HEP-u je pričinjena šteta velikih razmjera.
Stoga osumnjičene osobe terete, kako su priopćili, za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti vezano uz kazneno djelo opasnog izvođenja građevinskih radova. A to znači da im prijeti zatvorska kazna od najmanje tri do čak 15 godina, donosi Jutarnji list.
– Trojica osumnjičenih sumnjiče se da su kao direktori, ujedno odgovorne osobe investitora u gradnji, tijekom naručivanja i praćenja građevinskih radova obnove i sanacije HE Dubrovnik propustili poduzeti zakonom predviđene radnje, zbog čega građevinski radovi nisu izvedeni u skladu s relevantnim propisima i pravilima struke.
Ostalih pet osumnjičenih osoba sumnjiče se da kao projektanti i izvođači radova građevinske radove obnove i sanacije HE Dubrovnik nisu izvodili u skladu s tehničkim propisima i pravilima struke, što je neposredno ugrozilo sigurnost uposlenika i imovine – stoji u priopćenju MUP-a.
Svi osumnjičenici ispitani su tijekom ponedjeljka u prostorijama policije u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Iz priopćenja MUP-a proizlazi da su na koncu zadržana samo dvojica glavnih osumnjičenika iz vrha HEP-a, Nikola Rukavina i Željko Starman. Oni će, navodi MUP, tijekom utorka biti predani pritvorskom nadzorniku u Dubrovniku, dok će protiv ostalih osumnjičenika kaznena prijava biti podnesena tamošnjem tužiteljstvu u redovnoj proceduri. To znači da se svi osim Rukavine i Starmana puštaju da se brane sa slobode, a njih dvojica bit će odvedeni na ispitivanje u dubrovačko tužiteljstvo.
Gusti dim
Hoće li tamošnje Državno odvjetništvo po otvaranju istrage protiv njih zatražiti određivanje istražnog zatvora, tek će se vidjeti. O takvom prijedlogu odlučivao bi sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku.
U požaru koji je 10. siječnja buknuo u HE Plat nestala su tri radnika, a nakon opsežne potrage pronađeni su mrtvi. Jedno tijelo pronađeno je istog dana oko 14 sati u odvodnom kanalu HE, a drugo navečer na obali mora u Cavtatu. Za trećim djelatnikom HE tragalo se do nedjelje 13. siječnja navečer, kada je njegovo tijelo locirano u pomoćnoj cijevi odvodnog kanala HE.
Sam požar navodno i nije imao jako velike razmjere, nego je najveći problem predstavljao crni gusti dim zbog kojeg su se djelatnici koji su se zatekli u postrojenju teško orijentirali. Bježeći od dima, trojica radnika silazili su sve niže u postrojenje da bi naposljetku bili primorani skočiti u odvodni kanal u kojem su izgubili živote.
Iako do objave istražnog rješenja tužiteljstva nije moguće decidirano tvrditi koje se inkriminacije stavljaju na teret privedenim čelnicima HEP-a, iz informacija koje su dosad iscurile u javnost vezano uz tragediju u HE Plat može se pretpostaviti da se najvažniji dio odnosi na odgovornost za ugradnju zapaljivih stropnih ploča u elektranu. Prema preliminarnom izvješću o uzrocima požara koje je prije nekoliko mjeseci citirao tjednik Nacional, upravo je zapaljenje tih ploča bilo uzrok požara u koje su život izgubila trojica radnika.
Inicijalno zapaljenje dogodilo se na jednom od kabelskih releja, a onda je zbog iznimno visoke zapaljivosti stropnih ploča – navodno napravljenih od valovitog poliestera Guttagliss klase F – požar vrlo brzo eskalirao te se preko stropa širio u ostale dijelove objekta. Razbuktali plamen, strop koji se urušio i ogromna količina dima koja je ispunila podzemnu strojarnicu elektrane blokirali su puteve evakuacije za trojicu radnika te ih primorali da spas potraže skokom u nabujalo okno odvodnog kanala elektrane. Cilj dosadašnje istrage tako je vjerojatno bio fokusiran na istraživanje okolnosti na osnovi kojih je sporni materijal ugrađen u HE, inače objekt podložan najvišim mjerama zaštite od požara.
Fatalna pogreška
U tom kontekstu, indikativna je izjava koju je javnosti u veljači dao Berislav Borovina iz tvrtke Spegra inženjering koja je bila izvođač radova na revitalizaciji elektrane 2017. godine: “Sastavni dio dokumentacije je bio projekt u kojem se tražilo da se ugrade istovjetne ploče, istovjetne po obliku i tehničkim karakteristikama. Mi smo od proizvođača dobili ploče koje su istovjetne po obliku, karakteristikama, čak i po boji”. Ako je tomu tako, čini se da je do dubrovačke tragedije došlo zbog greške u osnovnom projektu HE kad je u nju ugrađen zapaljivi materijal. U procesu revitalizacije koja je koštala oko 250 mil. kuna ta greška nije ispravljena i to će vjerojatno biti osnova za utvrđivanje kaznene odgovornosti, posebno s obzirom na to da su se graditeljski i vatrozaštitni standardi tijekom proteklih 40 godina znatno unaprijedili.
Objavljene su i informacije da za projekt obnove i sanacije HE nikad nije ishođena građevinska dozvola. Mediji su citirali i nalaz Inspektorata rada koji je također utvrdio nepravilnosti. Upravo zbog spomenutih svojstava materijala ugrađenog u strop inspekcija je zaključila da su prekršene odredbe Zakona o zaštiti na radu pa da HEP, posljedično, nije osigurao sigurnost radnih mjesta zaposlenika.
Popis osmorice privedenih:
Nikola Rukavina, bivši direktor u HEP Proizvodnji
Željko Starman, bivši šef HEP Proizvodnje
Davor Petranović, sudjelovao u sanaciji
Miroslav Šander, sudjelovao u sanaciji
Ivica Nujić, sudjelovao u sanaciji HE Plat
Goran Radimil, projektantska tvrtka PBS iz Splita
Mato Mišković, direktor pogona u vrijeme obnove
Miljenko Vučić, inženjer gradilišta
Jučer su se naši lađari vratili iz Venecije gdje su imali zapažen nastup na 45. revijalnoj utrci Vogalonga. Zapeli su za oko i reporterima EuroNewsa koji su ih uvrstili u svoj prilog o utrci između nekoliko tisuća plovila i veslača.
Organizator Vogalonge im je već sada uputio poziv za sljedeću 46. utrku.
Uprava Udruge lađara Neretve je iznimno zadovoljna s ovim projektom. – Za uspjeh ovog projekta izuzetno smo zahvalni našim vanjskim suradnicima gospođi Tei Burmaz iz Venecije i gospođi Nataši Degiuli Kos, koja vrši službu konzula savjetnika u Trsta. Bez ne bismo imali ovakav uspjeh, rekao nam je predsjednik Udruge Dalibor Obradović.
U subotu je na Perućkom jezeru kod Vrlike održana 2. regata Mini Kupa Veslačkog saveza Dalmacije na kojem su nastupili u veslači VK Neretvanski gusar.
Naši veslači imali zapažen nastup i ukupno su osvojili devet odličja, i to:
Sljedeći nastup naših veslača bit će u subotu, 15. lipnja kada se vesla 3. Mini kup regata u Zadru na kojoj će nastupiti uglavnom mlađi kadeti.
Ministarstvo unutarnjih poslova ovih dana počelo je postavljati 59 kamera za nadzor brzine na državnim cestama diljem Hrvatske. Od sljedeće godine kamere će nadzirati brzinu i na gotovo 1000 kilometara autocesta kojima upravljaju Hrvatske autoceste. U toj tvrtki su projekt uvođenja sustava za nadzor brzine na autocestama pokrenuli s MUP-om i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, a idejno rješenje izradili su lani, piše Večernji list.
U HAC-u objašnjavaju da su projektom predviđena tri načina mjerenja brzine na autocestama na kojima je inače najviša dopuštena brzina 130 kilometara na sat. Prvi je način mjerenje brzine u presjeku ceste odnosno tzv. točkasto mjerenje. A to znači da će se na određenim lokacijama na autocesti, primjerice kod ulaza u tunele, na mostove i vijadukte ili kritične točke postaviti kamere koje će mjeriti brzinu vozila radarskom ili laserskom tehnologijom. Naime, mnogi vozači ne pridržavaju se ograničenja brzine prolaska kroz tunele i preko objekata na autocestama, koja je uglavnom 100 kilometara na sat.
Drugi način bit će mjerenje brzine na dionici autoceste. To znači da će kamere biti postavljene između dviju točaka, vjerojatno čvorova, a prosječna brzina utvrdit će se na osnovi vremena kojim je vozilo prošlo tu udaljenost.
Treći način nadzora brzine odnosi se na dijelove autoceste na kojima se privremeno obavljaju radovi. To znači da će postojati prenosive kamere koje će se postavljati na tim lokacijama i koje će mjeriti brzinu radarski ili laserski. U HAC-u objašnjavaju da vozači rijetko poštuju ograničenje brzine na mjestima radova.
Koliko će točno kamera biti postavljeno na autoceste, na kojima sad brzinu kontroliraju policijski presretači – kobre, u HAC-u kažu da će na to pitanje dati odgovor izvedbeni projekt. No procjenjuju da se radi o nekoliko stotina kamera. Izvedbeni projekt bi trebao biti gotov na jesen, a nakon toga slijedi nabava tehnologije. Stoga u HAC-u očekuju da će kamere za nadzor brzine na prvim sektorima autocesta biti postavljene prije početka sljedeće turističke sezone.
Sredstva za provedbu tog projekta pak planiraju povući iz fondova EU. U toj tvrtki kažu da će sustav nadzora brzine izravno sve podatke prosljeđivati MUP-u i kazne će se automatski pisati i slati prekršiteljima. Što se tiče sekcijskog mjerenja brzine, problem bi mogli biti vozači koji voze iznad dopuštene brzine, a između dvije točke stanu na odmorištu pa im na kraju prosječna brzina bude u okviru dopuštene. U HAC-u kažu da će taj problem riješiti projektnim zadatkom i da je moguće da će kamere biti postavljene primjerice i između čvorišta i odmorišta.
Vozači će pri tome biti jasno upozoreni da se mjeri brzina, i to novim prometnim znakom. U HAC-u objašnjavaju da je preporučljivo da na brzim prometnicama mjesta nadzora obilježavaju odgovarajućim prometnim znakovima koji nedvosmisleno upućuju na to da se na određenoj točki ili dionici autoceste nadzire brzina.
Tako bi se, kažu, postigao preventivni karakter nadzora brzine zato što će većina vozača smanjiti brzinu kretanja nakon jasno obilježenog dijela prometnice gdje se provodi nadzor brzine.
Podsjećaju da je nedavno završeno javno savjetovanje o prijedlogu novog Pravilnika o prometnoj signalizaciji i opremi na cestama u kojem je definiran izgled novog prometnog znaka kontrola brzine.
U HAC-u kažu i da je mjerenje prosječne brzine kretanja na dionici ceste implementirano u različitim stupnjevima i u drugim zemljama poput Norveške, Nizozemske, Austrije, Italije i Velike Britanije. Tako ističu iskustva Nizozemske gdje je mjerenje prosječne brzine prvi put uvedeno 2001. godine na autocesti između Rotterdama i Delfta. Broj vozila koji su nakon toga prekoračivali brzinu ondje je pao ispod 0,5 posto dok je broj smrtnih slučajeva smanjen za više od 50 posto.
U HAC-u kažu da se Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. nalaže uvođenje nadzora na cestama. Objašnjavaju da je glavni cilj projekta nadzora brzine na autocestama povećanje sigurnosti prometa.
– Uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na autocestama, povećat će se stupanj sigurnosti prometa, smanjit će se posljedice prometnih nesreća, utjecat će se na promjenu ponašanja vozača, što će se odraziti i na ponašanje vozača na ostalim cestama koje nisu uključene u projekt nadzora brzine – poručuju iz HAC-a.
Piše: Josip Bohutinski/VL
U Velikoj vijećnici danas su, tradicionalno kao i svake godine, državnim prvacima u znanju i školskim športskim društvima kao i njihovim mentorima, dodjeljene nagrade.
Tako je župan Nikola Dobroslavić, zajedno sa zamjenicom Žaklinom Marević i v.d. pročelnicom UO za društvene djelatnosti Jelenom Dadić, tom prilikom uručio nagrade 38 učenika, od čega ih je 14 osvojilo prva mjesta, 18 druga i šest treća mjesta na državnim natjecanjima, a u svom obraćanju učenicima i mentorima.
Među nagrađenima su u velikom broju bili učenici iz metkovskih škola:
Neformalna grupa mladih Jajani poslala nam je obavijest o pokretanju peticije za rasvjetu tijekom ljeta na školskom igralištu pored OŠ don. Mihovila Pavlinovića. Evo što kažu:
Pozivamo odgovorne da do kraja školske godine ili do kraja lipnja reagiraju i uključe svjetla na igralištu OŠ don Mihovil Pavlinović kao što je to uređeno na svakom drugom igralištu u Metkoviću.
Mislimo da nije potrebno objašnjavati kako su na svim drugim igralištima svjetla upaljena, a često su prazna dok se kraj OŠ don Mihovila Pavlinovića iako nema svjetla uvijek može sresti više ekipa.
Već godinama se obećava i prebacuje odgovornost sa OŠ na RK Jerkovac pa na Grad i Županiju, spominju se stvari poput dotrajalih električnih instalacija, opasnosti da će se početi skupljati huligani i ostale gluposti, stoga smo odlučili izaći sa ovim u javnost jer često se tek tada počnu rješavati stvari.
Odlučili smo pokrenuti peticiju koju možete potpisati na ovom linku
https://www.peticija24.com/za_svjetlo_na_igralitu_os_don_mihovil_pavlinovica
Iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije upozoravaju (ZJZ DNŽ) kako je za 13. i 14. lipnja 2019. prognozirana umjerena opasnost od pojave toplinskog vala.
Pozivaju se svi, a osobito starije osobe i kronični bolesnici, da se pridržavaju preporuka za izlaganje visokim temperaturama zraka i UV zračenju, kao i preporuka za zaštitu zdravlja starijih osoba uslijed visokih temperatura zraka.
Više informacija možete pronaći na mrežnoj stranici Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
