KAKO RTL doznaje, od utorka 16. srpnja poskupljuje gorivo, a ovo su nove cijene koje se očekuju:
Eurosuper koštat će 1.54 eura, što je 0.01 cent više nego sada. Cijena Eurodizela bit će 1.45, također za 0.01 cent skuplje.
Cijena plavog dizela neće se mijenjati.
Pizza Shop tvrtka u Dubrovniku koja je vlasnik restorana TuttoBene Pizzeria & Fast Food, Mea Culpa Pizzeria & Trattoria, traži pojačanje za svoj tim.
Otvorena su radna mjesta: PIZZA MAJSTOR (m/ž), POMOĆNI PIZZA MAJSTOR (m/ž)
UVJETI:
-Radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima
-Položena B ili C kategorija upravljanja motornim vozilima.
NUDIMO:
-visoka primanja
-mogućnost za profesionalni razvoj i napredovanj
-osigurane uniforme
-osiguran smještaj
Za više informacija nazovite na 099 3758 816 ili pišite na posao@pizzashop.hr
Tradicionalna 11. Metkovska cipolijada održat će se u Gradskome parku u Metkoviću u nedjelju, 14. srpnja.
Ovogodišnja Cipolijada započinje odmah nakon programa jubilarnih 20. Skokova u Neretvu. Kao i uvijek do sada, očekuje vas odlična zabava, besplatni cipoli s gradela te koncert jedne od najpoznatijih dalmatinskih klapa – Klape ‘Cambi’.
Metkovska cipolijada se održava u organizaciji TZ grada Metkovića uz podršku Grada Metkovića.
U sklopu programa Metkovskoga ljeta u Gradskome parku u subotu, 13. srpnja s početkom u 21 sat koncert će izvesti Adi Šoše i AL Music Band.
Mladi glazbenik iz Mostara nastupima oduševljava publiku diljem regije. Na koncertu u Metkoviću, između ostalih, izvest će svoje hitove ‘Najljepši cvijet’, ‘Vjerujem u nas’, ‘Lele’ itd., ali i pjesme ostalih izvođača.
Koncert organizira Turistička zajednica grada Metkovića uz potporu Grada Metkovića.
Jedna od najdugovječnijih hrvatskih glumica Jadranka Elezović sinoć je na metkovskim Skalama 2 izvela predstavu ‘Prvi muževi bacaju se u vodu’.
Komediju „Prvi muževi bacaju se u vodu” autorski potpisuje jedan od naših najizvođenijih komediografa Matko Elezović. Radnja na duhovit način progovara o muško – ženskim odnosima iz viđenja šest potpuno geografski i socijalno različitih žena od domaćice, poslovne uspješne žene pa sve do animir dame. Svih 6 likova donosi nam upravo Jadranka Elezović ponovno oduševljavajući publiku maestralnom glumom.
Organizator predstave je Ustanova za kulturu i sport Metković, a izvedba je održana u sklopu Festivala skala.
Foto i tekst: metkovic.hr
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je drugi poziv za dodjelu sredstava ‘Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu’.
Cilj je doprinos postizanju nacionalnih klimatskih i energetskih ciljeva definiranih Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom Republike Hrvatske za razdoblje 2021.-2030.:
– povećanje udjela OIE (obnovljivih izvora energije) u bruto finalnoj potrošnji energije i smanjenje emisije stakleničkih plinova Republike Hrvatske do 2030. godine
Raspoloživi iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda u okviru ovog Poziva iznosi 33.813.570,33 eura.
Unutar navedenog raspoloživog iznosa Modernizacijskog fonda, sredstava će se raspodijeliti prema vrsti ulaganja u:
fotonaponske elektrane – alokacija 18.813.570,33 eura
elektrane na biomasu – alokacija 7,500.000,00 eura
bioplinske elektrane – alokacija 7.500.000,00 eura
Stopa sufinanciranja iznosi 30 % – 80 %, ovisno o veličini poduzeća i kategoriji potpomognutog područja sukladno članku 107. stavku 3. točka (a) i točka (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Programu potpore. Maksimalni intenziteti potpore primjenjuju se u odnosu na prihvatljive troškove nastale prema mjestu ulaganja, a ne prema mjestu sjedišta Prijavitelja i navedeni su u tekstu Poziva.
Iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu:
– najniži iznos 100.000 eura
– najviši iznos 5.000.000 eura
Prihvatljivi prijavitelji
Prijavitelji u sklopu ovog poziva mogu biti trgovačka društva i obrtnici odnosno mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, koji temeljem Odluke NKD, pripadaju području C Prerađivačka industrija i području D odjeljku 35.30 Opskrba parom i klimatizacija.
Podnošenje projektnih prijedloga na Poziv započinje 9. srpnja 2024. godine u 9 sati.
Rok za dostavu projektnih prijedloga na Poziv završava 9. rujna 2024. godine u 9 sati.
Ustavni sud na jesen će odlučiti o ustavnosti odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju prema kojima dio građana mora jednom u tri mjeseca osobno doći u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) kako ne bi izgubili status osiguranika.
Na Ustavnom sudu Hina doznaje da se na predmetu radi, no sve još nije gotovo i završetak se očekuje na jesen. Riječ je o spornim izmjenama i dopunama zakona iz travnja 2023. kojima se želio uvesti red u sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno utvrditi broj osiguranika te spriječiti zlouporabe.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predala je Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi izmjena i dopuna tog zakona 29. lipnja prošle godine, a zahtjev je dopunila u rujnu informacijama iz pritužbi građana koji su joj se obratili nakon što je obveza javljanja u HZZO stupila na snagu.
“Do sada smo dobili preko 120 pritužbi građana koji su izgubili zdravstveno osiguranje nakon uvođenja ove obveze, od kojih je 30 stiglo ove godine, što pokazuje da se problemi ljudi, u iščekivanju odluke Ustavnog suda, nastavljaju”, kazala je u izjavi Hini pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Najveći broj pojedinačnih pritužbi koje je potaknula jedna izmjena zakona
Ističe da je to ujedno i najveći broj različitih pojedinačnih pritužbi pučkoj pravobraniteljici koje je potaknula jedna izmjena zakona, a u razdoblju od godinu dana HZZO je iz istog razloga primio 1991 prigovor.
U pritužbama, kaže pravobraniteljica, građani govore o osjećaju nepravde i nejednakosti zbog gubitka zdravstvenog osiguranja u iznimno teškim životnim situacijama u kojima se nalaze.
„Šalju ih teško i kronično oboljeli, osobe koje se teško kreću ili to ne mogu bez tuđe pomoći, ljudi koji žive u mjestima u kojima je javni prijevoz teško dostupan, kao i studenti koji studiraju izvan Hrvatske. Obraćaju se i majke na rodiljnom i roditeljskom dopustu, koje su zbog gubitka zdravstvenog osiguranja ostale i bez novčane naknade iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora”.
Dobar dio ljudi pri tome navodi da nisu ni dobili obavijest o ovoj obvezi te su da su saznali da su ostali bez zdravstvenog osiguranja u trenutku kad su htjeli podići terapiju o kojoj ovise, kad su došli u bolnicu na zahvat ili, u slučaju majki, nakon što im nije bila uplaćena mjesečna naknada, upozorava pučka pravobraniteljica.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) izvijestila je u četvrtak da su zbog prisutnosti bakterije Listerie monocytogenes opozvani proteinski sendviči iz Italije, proizvođača Alba Tramezzini.
Proizvod se nalazi u veleprodaji Studenac.
Iz mjere predostrožnosti povlače se sendviči čiji lot-ovi počinju ili sadrže brojeve od 160 do 180.
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Zrinka Raguž danas je u prostorijama Grada Metkovića predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije i jedinica lokalne samouprave u dolini Neretve svečano uručila ugovore o dodjeli sredstava iz Programa podrške gospodarskoj i društvenoj revitalizaciji Ravnih kotara, Bukovice i Neretvanske doline.
Podsjetimo, sukladno provedenom javnom pozivu za financiranje projekata iz toga Programa, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU donijelo je odluku o financiranju projekata čiji su prijavitelji jedinice lokalne i regionalne samouprave. Za neretvansko područje odobreno je pet projekata vrijednih milijun i 440 tisuća eura.
Gradu Metkoviću tako je odobreno 270.000,00 eura za revitalizaciju prometne infrastrukture u svrhu razvoja postojeće poslovne zone, a ugovor je potpisao gradonačelnik Dalibor Milan.
Dubrovačko-neretvanska županija prijavila je projekt Centra aktivnog turizma Vidonje-faza II za koji su odobrena sredstva u iznosu od 280 tisuća eura, a ugovor je potpisao župan Nikola Dobroslavić. Prvu fazu ovoga projekta prijavila je Općina Zažablje kojoj je odobreno 270 tisuća eura, a ugovor je potpisala načelnica Maja Vrnoga.
Općini Kula Norinska odobreno je 330 tisuća eura za rekonstrukciju nerazvrstanih cesta, a za istu je namjenu Općini Pojezerje odobreno 290 tisuća eura. Ugovore su potpisali načelnici tih općina Nikola Krstičević i Boro Dominiković.
Dodajmo i kako su sredstva za ovaj Program podrške osigurana u Državnom proračunu, i to u iznosu od 5,5 milijuna eura za razdoblje od 2024. do 2026. godine.
Dopune i izmjene Zakona o zemljišnim knjigama, gdje je po prvi puta predviđeno da ugovori o kupoprodaji moraju biti ispisani “mehaničkim sredstvom pisanja”, stupile su na snagu 10. studenog 2022.
Prethodno toj izmjeni u zakonu nije bilo propisano na koji način ugovor mora biti sastavljen, osim samo da mora biti sastavljen u pisanom obliku i na kojima je potpis kupca ovjeren kod javnog bilježnika. Znači, do tada je ugovor mogao biti i vlastoručno ispisan ili je mogao biti korišten obrazac ugovora iz Narodnih novina koje bi stranke vlastoručno ispunile.
Međutim, nakon studenog 2022. godine, više nije moguće vlastoručno napisati ugovor o kupoprodaji, a zbog toga niti koristiti obrasce ugovora o kupoprodaji iz Narodnih novina. Zakon sada traži da taj ugovor mora biti cijeli napisan “mehaničkim sredstvom”.
Nisu krivi javni bilježnici
Unatoč tome, Narodne novine nisu u potpunosti povukle iz prodaje navedene obrasce, pa ih se tako može i dalje pronaći i kupiti na službenim Internet stranicama Narodnih novina (https://e-trgovina.nn.hr/i-419-ugovor-o-kupoprodaji-nekretnina-arak-21-x-29-7-cm-011093).
Tom je izmjenom zakona došlo do “ukidanja” mogućnosti korištenja obrazaca ovog ugovora od Narodnih novina, te su sve knjižare zato morale takve obrasce povući iz prodaje. Jasno je da nema svrhe obrazac ugovora o kupoprodaji kojeg sud zbog zakona ne može provesti. To iz razloga što se vlasništvo nekretnina ne stječe potpisom ugovora, nego uknjižbom u zemljišne knjige od strane suda.
Stranke mogu kod javnog bilježnika ishoditi ovjeru istinitosti svog potpisa na bilo kojem dokumentu te javni bilježnik kod ovjere potpisa ne ulazi u sam sadržaj isprave niti to smije provjeravati, već samo potvrđuje da je ta osoba uistinu potpisala, tj. javni bilježnik tada “gleda” samo potpis. Javni bilježnici ujedno po zakonu ne smiju sastaviti ugovor o kupoprodaji, niti je za takav ugovor i uknjižbu na sudu nužna tzv. solemnizacija. Naravno, takve ugovore ne smiju sastavljati niti agencije za posredovanje u prometu nekretnina.
Stoga se u praksi događa da stranke i dalje, sada u periodu nakon studenog 2022., dolaze kod javnog bilježnika s ručno popunjenim obrascem ugovora o kupoprodaji iz Narodnih novina i traže od javnog bilježnika da na tom ugovoru ovjeri potpis. Javni bilježnik tada pravilno ne ulazi u sadržaj i formu samog ugovora, jer on samo ovjerava potpis.
Međutim, stranke tada u pravilu traže javnog bilježnika da on odmah taj ugovor preda na zemljišne knjige. Javni bilježnik podnosi za tu stranku prijedlog za uknjižbu na temelju takvog ugovora, unatoč tome što takav ugovor nije sklopljen u propisanoj formi po zakonu.
Zemljišnoknjižni sudovi koji prime prijedloge za uknjižbu na temelju takvih ugovora ne mogu izvršiti uknjižbu prava vlasništva u korist kupca, već temeljem tih ugovora najviše što mogu je upisati predbilježbu na nekretnini na temelju takvog ugovora.
To znači da se kupci ne mogu upisati kao vlasnici, odnosno steći vlasništvo temeljem takvih ugovora o kupoprodaji koje su sklopili kupljenim obrascima od Narodnih novina. Oni mogu ishoditi jedino predbilježbu, a koju moraju opravdati na način da dostave ugovor u odgovarajućoj formi, odnosno da to ne bude ugovor o kupoprodaji ispunjen na obrascu Narodnih novina, već da to bude ugovor “ispisan mehaničkim sredstvom pisanja”.
Za probleme koji su nastali nakon izmjene zakona 2022. godine nisu krivi niti javni bilježnici, niti sudovi, niti građani ili pravne osobe kao kupci, jer je u tom dijelu zakon za sudove jasan. Ako bi se tražila krivnja zašto je došlo do problema s uknjižbom po takvim ugovorima, to se može pripisati jedino nedovoljnoj informiranosti Narodnih novina i drugih knjižara koje prodaju obrasce tih ugovora.
Povučeni NN obrasci
U cilju da se riješi nedopuštena prodaja ovih obrazaca, čak je i Ministarstvo financija upozorilo Narodne novine da ne mogu dalje prodavati te obrasce, jer nije dozvoljeno obračunavati PDV na robu ili uslugu koju nije dopušteno prodati ili isporučiti. Nakon dodatnog upozorenja Ministarstva financija, Narodne novine su povukle takve obrasce iz prodaje te ih je danas moguće kupiti jedino zbog moguće pogreške u prodaji – bilo online, bilo direktno u nekoj knjižari.
Cilj zakona je ovdje osigurati pravnu sigurnost i kupcima i prodavateljima nekretnina na način da oni uvijek sami sastave svoj ugovor, a ne da upisuju podatke u obrasce. Nekretnine su imovina za koju zakon smatra da treba biti posebno jasno kako se ona prodaje, jer je riječ o imovini koja često predstavlja egzistenciju bilo za građane, bilo za pravne osobe.
Zbog toga zakon sada propisuje da svatko tko prodaje ili kupuje nekretninu mora ili koristiti uslugu odvjetnika ili sam za sebe mehanički sastaviti cijeli ugovor. Smisao zakona je da svi prodavatelji i kupci budu svjesni uvjeta pod kojima prodaju ili kupuju nekretnine, a što nije moguće kad se ispunjavaju samo rubrike u obrascima.
Prema zakonu, samo su odvjetnici ovlašteni sastavljati ugovore drugima pa tako i ugovore o kupoprodaji nekretnina. Svaki građanin ili pravna osoba, ako smatra da ima dovoljno pravnog znanja, ima pravo sam sebi sastaviti ugovor. Sve ovisi o pitanju koliko je tko spreman preuzeti rizike u vezi svojih nekretnina. A zakon je sada jasan – nema više riskiranja preko obrazaca Narodnih novina.
