Nakon sastanaka održanih u Opuzenu i Pločama, župan dubrovačko-neretvanski Blaž Pezo, zajedno sa zamjenikom Joškom Cebalom i suradnicima, je 13. siječnja 2026. održao radni sastanak u Metkoviću.
Na sastanku s gradonačelnikom Metkovića Daliborom Milanom razgovaralo se o ključnim temama od značaja za lokalnu zajednicu, među kojima su školstvo, zdravstvo te upravljanje državnom imovinom, s posebnim naglaskom na razvojne projekte koji se provode u suradnji Grada i Dubrovačko-neretvanske županije.
Održani sastanci dio su novog koncepta suradnje koji je Županija uspostavila s ciljem jačanja zajedničkog djelovanja sa svim gradovima i općinama na svom području. Koncept se temelji na redovitom održavanju zajedničkih kolegija te pojedinačnih sastanaka s jedinicama lokalne samouprave, otvorenom dijalogu i koordinaciji aktivnosti, kako bi se razvojni projekti planirali i realizirali učinkovitije i u skladu s potrebama lokalnih sredina.
Dubrovačko-neretvanska županija nastavlja aktivno surađivati s jedinicama lokalne samouprave, s kojim ciljem se održavaju i redovitih zajednički kolegiji župana sa svim gradovima i općinama.
U Metkoviću će se u nedjelju, 22. ožujka 2026., održati V. Metkovska skalinada, međunarodna vertikalna cestovna utrka središnjeg događanja na Trgu kralja Tomislava. Glavna utrka duga je 1407 metara s 538 skalina i 70 metara visinske razlike, dok je organizirana i dječja utrka na 210 metara.
Dječja utrka starta u 10:30, utrka za odrasle u 12:00, a dodjela nagrada je u 13:30 sati. Prijavni centar i preuzimanje startnih paketa bit će otvoreni dan ranije.
Natjecatelji se bore za novčane nagrade, bonuse za rekorde staze te posebni Trofej svetog Ilije. Prvoplasirani osvajaju po 200 eura, drugoplasirani 100 eura, a trećeplasirani 50 eura. Posebni bonusi od 200 eura osigurani su za obaranje rekorda staze – 5:01 kod muškaraca (Osman Junuzović, 2017.) i 6:28 kod žena (Matea Parlov, 2016.). Dodatno se dodjeljuje i Trofej svetog Ilije u vrijednosti od 100 eura najbržem natjecatelju do crkve sv. Ilije.
Utrka se boduje po dobnim kategorijama, a organizator je osigurao kompletnu logistiku za sudionike. Metkovska skalinada još jednom potvrđuje svoj značaj kao jedan od najprepoznatljivijih sportskih događaja u dolini Neretve, u organizaciji kluba SK Neretva trči – Trčkaramo.
USKOK je, nakon provedene istrage koja je pokrenuta 22. svibnja 2025., pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv dvojice hrvatskih državljana (1980., 1960.) zbog počinjenja kaznenih djela trgovanja utjecajem i pomaganja u trgovanju utjecajem, objavio je USKOK.
Optužnicom se terete I. okr. – porezni inspektor (1980.) Porezne uprave, Ispostave Metković, Područnog ureda Dubrovnik i II. okr. – vlasnik knjigovodstvenog servisa i knjigovođa (1960.) jednog trgovačkog društva (dalje: TD) sa sjedištem u Metkoviću, da su u razdoblju od 7. travnja do 21. svibnja 2025. u Metkoviću, nakon što su odgovorna osoba TD-a i II. okr. obaviješteni o rezultatima poreznog nadzora koji je u TD-u provodila
Služba za nadzor Područnog ureda Dubrovnik odnosno o utvrđenim nepravilnostima te novoutvrđenim obvezama PDV-a od 1.534.153,77 eura te nakon što je II. okr. s rezultatima tog nadzora upoznao I. okr., dogovorili da II. okr. odgovornoj osobi TD-a ponudi angažman I. okr. kao osobe koja za novčanu nagradu može riješiti nastalu situaciju.
Sukladno tom dogovoru, II. okr. je 24. travnja 2025. odgovornoj osobi TD-a rekao da ima osobu koja mu za novčanu nagradu može osigurati da vezano za utvrđene nepravilnosti ne dođe do podnošenja kaznene prijave te da u međuvremenu putem fiktivnih ulaznih računa TD dovede do likvidacije kako bi se izbjeglo plaćanje utvrđene porezne obveze. Nadalje je II. okr. odgovornu osobu TD-a upoznao s I. okr. koji mu je, prikazujući se kao osoba koja ima utjecaj i kontakte prema nadležnim kolegama iz sustava Porezne uprave, predočio da mu za novčanu nagradu od 93.000,00 eura može osigurati da ne bude kazneno prijavljen. Zatim je, preko II. okr., kontinuirano pozivima vršen pritisak na odgovornu osobu TD-a da pribavi traženi novac i realizira isplatu, nakon čega je 21. svibnja 2025. u prostorijama knjigovodstvenog servisa u Metkoviću I. okr., uz prisustvo II. okr., od odgovorne osobe TD-a primio 93.000,00 eura na ime nagrade za poduzimanje obećanih radnji, stoji u priopćenju USKOK-a.
Mladi rukometaši i rukometašice iz Metkovića ostvarili su zapažene rezultate na Božićnom mini rukometnom turniru održanom krajem prosinca 2025. godine u Mostaru.
U konkurenciji brojnih regionalnih ekipa posebno su se istaknuli dječaci RK Metković Zalmo, godište 2017. i mlađi, koji su osvojili srebrnu medalju. U kategoriji dječaka 2015. godišta i mlađih Metković Zalmo nastupio je s dvije ekipe – prva je zauzela četvrto mjesto, dok je druga natjecanje završila u skupini.
Odlične nastupe imala je i Rukometna akademija Jerkovac: djevojčice 2015. godišta i mlađe osvojile su drugo mjesto, a ekipe djevojčica i dječaka 2017. godišta i mlađih turnir su zaključile na četvrtoj poziciji. Sve metkovske ekipe vodila je trenerica Martina Nikolić.
Visok, dobro građen, na mjestu „centra navale“, svojim je nogometnim umijećem zapeo za oku treneru „Građanskog“, ali je karijera zgodnog mladića iz Metkovića, svojevremeno muške modne ikone u Zagrebu, krenula u potpuno drugačijem smjeru. U Drugome svjetskom ratu zbog imena je zamalo izgubio glavu. Mamin rođak mu je bio poznati biskup, a nakon rata bavio se glumom, bio je glazbeno obrazovan, a njegovi filmovi osvajali su brojne nagrade, dobitnik je Zlatnog lava. Nagradu na festivalu u Teheranu dodijelila mu je majka, možda budućega šaha Perzije. Godine 1978. uručena mu je nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo u području filmske umjetnosti. I njegovom zaslugom je u dokumentarnim mu filmovima sačuvan ambijent Neretvanske krajine, kojeg danas većinom više nema. Prema mnogima snimio je jedan od najvažnijih kadrova u povijesti hrvatskog dokumentarnog filma– kadar snimljen u Vidu na obali rijeke Norin, gdje žena na napukloj rimskoj ploči – pere robu!
No, sve to nije pomoglo Obradu Gluščeviću da ne potone u zaborav. Iz kojega ga svojim istraživačkim radom vraćaju na svjetlo pozornice dvojica neumornih entuzijasta iz Zagreba, povjesničar Mijo Igor Ostojić i kolekcionar Marijo Talajić. Pronašli su „izgubljene“, požutjele novinske članke i kontaktirali članove njegove obitelji, te tako ponovno „oživjeli“ njegov dragocjeni opus.
Obrad (Petar Ivan), hrvatski sineast, bio je dijete Patricija, metkovskog trgovca, i Andriane (Drine), prve rodice dubrovačkoga biskupa dr. Josipa Marije Carevića. Rodio se u Metkoviću 17. siječnja 1913., a umro je u Zagrebu 5. rujna 1980. godine. Bio je zabavan i duhovit mladić, odlično je pjevao, svirao je više instrumenata i bio jako dobar nogometaš. Toliko dobar da je za njega interes pokazivao, ni manje ni više nego, Prvi hrvatski građanski športski klub.
Portal Rogotin i Slobodna Dalmacija (srijeda – tiskano izdanje) donose zanimljivu priču o Obradu Gluščeviću.
Obitelj Gluščević: gornji red: Obrad, Zdenka, Teuta i Porin, donji red majka Drina i otac Patricio
Bio je sudionik partizanskog pokreta (član umjetničke družine Silvija Bombardellia). Zamalo je ubijen, na području Mostara, gdje mu je život spasio Aleksandar Živković, brat njegove prve supruge Zdenke. Završio je srednju glazbenu školu, te je kasnije započeo studij muzike u Beogradu,u kojem je 1937. godine skladao poznati hit šlager „I tako, malo pomalo, prolazi mladost moja“, koji se još i danas izvodi. Nakon završetka Drugog svjetskog rata bio je glumac u dubrovačkome kazalištu Marina Držića.
Obrad Gluščević na brodu Partizanka
Kao redatelj debitirao je filmom „Sa ,Partizankom´; do Buenos Airesa“ (1948.). U početcima karijere režirao je dvadesetak dokumentarnih kratkometražnih igranih filmova. Godine 1956. glumi u dva filma: „Pod sumnjom“ Branka Belana i „U mreži“ Bojana Stupice. Bio je jedan od kandidata za ulogu u filmu „H-8“.
Od dokumentarnih posebno treba izdvojiti film „Između dvije prozivke“ (1959.), za kojeg je dobio nagradu „Lav sv. Marka“na festivalu u Veneciji 1960.godine. Film govori o sretnom spoju prikaza djetinjstva i dužnosti, dječje igre i rada, o radu seoske škole, koja je pridonijela usavršavanju kućne radinosti u svom mjestu. Osim u Veneciji, Gluščević je nagrađivan i u Cannesu, Oberhausenu, Puli i Beogradu. Nakon prvijenca, snimio je „Pod ljetnim suncem“ (1961.), o turističkoj psihozi u malom jadranskom mjestu, i „Vuk“ (1962.) o borbi pasa protiv vukova na Šar planini.
Još 50-ih godina prošlog stoljeća bosanskohercegovački sineast Hajrudin Krvavac snima prvi osam minutni film “Oteta zemlja“ o životu neretvanskih ljudi, te u njemu pokazuje svu težinu života u Neretvanskoj krajini i njihovu borbu za zemlju, ali i pitku vodu. Obrad Gluščević 1966. godine snima antologijski dokumentarac „Ljudi s Neretve“ u kojemu su, prikazani razni aspekti života ljudi s područja delte Neretve, od ribolova, noćnog lova na žabe i ptice močvarice, napajanja goveda, lancanja lađe, dječjih igara, udvaranja, vjenčanja i sprovoda u lađi itd. Film je snimljen bez naratora i izravnih izjava u kameru, a završne scene u kojima se u širokom kadru, kroz lance buldožera i dizalica koji su započeli melioraciju, vide brojne trupice i lađe, nagovještava velike promjene okoliša, a i života u tome dijelu Neretve. Za taj film bio je nagrađen Srebrenom medaljom na festivalu u Beogradu.
U dokumentarcu „Brđani i Donjani“ (1969.), govori o silasku ljudi iz brdskih dijelova Neretvanske krajine u njenu dolinu, posebno sela Vidonje u potrazi za boljim životom, ulazeći i u sferu socijalnih problema te ocrtava prije svega psihologiju neretvanskog čovjeka.
Nakon srednjometražnog dječjeg filma „Priča o djevojčici i sapunu“ (1962.), snimio je i pet cjelovečernjih, tri komedije u kojima prikazuje život i mentalitet dalmatinske regije („Lito vilovito“, 1964., „Čovik od svita“, 1965., „Goli čovik“, 1968.),, te dva izuzetno gledana dječja filma u kojima je iskazao smisao za rad s malim glumcima. „Vuk samotnjak“ iz 1972. lirsko je djelo o prijateljstvu ličkog pastira i podivljalog njemačkog ovčara zaostalog i rata, dok je „Kapetan Mikula Mali“ (1974.), kasnije prerađen u seriju od osam epizoda, priča o doživljajima starca i grupe djece u Dalmaciji za vrijeme Drugog svjetskog rata.
U TV seriju od 13 epizoda prerađen je i njegov popularni „Jelenko“, o skupini djece koja u Gorskom kotaru spašavaju lane. Scenarij za seriju napisao je zajedno sa drugom suprugom Majom, hrvatskom spisateljicom i scenaristicom, kćerkom ilustratora Vladimira Kirina. Ona je studirala engleski i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od sredine 1950-ih radila je na filmu kao asistentica režije, surađujući sa svojim suprugom. Roman prema scenariju objavila je 1982., pretiskan je 1999., pod naslovom „Priča o Jelenku“, a 1983. u roman je preradila i scenarij za raniji suprugov film „Vuk samotnjak“, o čijem je snimanju objavila i roman „Tišina, snima se!: avanture jednog psa sa snimanja filma Vuk samotnjak“ (2009.).
Portal Rogotin i Slobodna Dalmacija (srijeda – tiskano izdanje) donose zanimljivu priču o Obradu Gluščeviću.
Ostat će zapisano da je jedno od brojnih priznanja, nagradu za najbolji film, na prvom međunarodnom festivalu dječjeg filma u Teheranu 1972. godine, Gluščeviću uručila tadašnja carica Irana (shahbanu) Farah Pahlavi. Iako široko poznat, nije zaboravio svoj rodni kraj, a prilikom dolaska u Metković ponajviše se družio s djecom. „U naš monotoni đački život uvukla se radost koju je donio jedan poznati režiser – čovjek plemenitih osjećaja i duše – Obrad Gluščević. Kad smo ga ugledali, obuzelo nas je veliko uzbuđenje i zadovoljstvo. Dok smo ga slušali, osjećali smo se ponosni shvativši da on nije zaboravio svoj rodni kraj, mali gradić u dolini Neretve, život kojim se tu živi, ljude – sve što je život i stina. Na svako naše pitanje odgovarao je iskreno, spontano, znalački i nama pristupačno. Spustio se na nivo đaka svojom neposrednošću…“, dio je pisma koji je, prilikom jednog Gluščevićevog posjeta, napisala učenica VIII d razreda Mirjana Tošić.
Šahova supruga Farah Pahlavi na festivalu u Teheranu uručuje nagradu Obradu Gluščeviću
Piše: Ante Šunjić / Portal Rogotin / SD
Slike: Mijo Igor Ostojić, Mario Talajić, Aleksandar Gluščević
Hrvatski tekstopisac Marin Medak emotivnom se objavom oprostio od svoje sugrađanke Katice, mlade žene čiju je životnu borbu pratio velik dio javnosti i kojoj je posvetio pjesmu, objavio je portal Dalmacija Danas.
U tekstu ispunjenom snažnim metaforama Medak se prisjetio Katice kao simbolа hrabrosti i dostojanstva, djevojke koja je, unatoč teškim životnim gubicima i dugoj bolesti, odabrala borbu umjesto predaje. Naglasio je da je, iako je mnogi nisu poznavali osobno, njezina snaga dotaknula brojne ljude i postala izvor nade drugima.
Autor je njezin odlazak opisao kao smirenje nakon duge bitke, mjesto bez boli i straha, uz poruku zahvalnosti za lekciju o tome kako nositi vlastiti križ s osmijehom. Uz objavu je podijelio i pjesmu posvećenu „ratnici“, u kojoj Katicu opisuje kao svjetlost grada i simbol nepokolebljive vjere i snage duha.
Medak je zaključio da je grad njezinim odlaskom mnogo izgubio, ali i dobio – trajnu uspomenu i, kako navodi, zagovornicu koja će ostati prisutna u mislima i srcima onih koje je dotaknula.
Pjesma za ratnicu!
Neretva tiha danas tugu zbori,
Ugasila se svijeća što najjače gori.
Na krhkom tijelu, oklop od čelika,
Otišla je rano duša prevelika.
Popravi krunu, ratnice mila,
Bog ti je dao anđeoska krila.
Nema više boli, ni teškoga puta,
U očevom zagrljaju sad si usnula.
Tamo gdje sunce vječno sja,
Spavaj u miru, dušo presvijetla.
Pitala si: “Bože, što sam ti skrivila?”
A On je znao kolika si silna.
Kroz vatru si išla, osmijeh si dala,
I kad si padala,rekla si bože hvala.
Nisi se dala žaljenju i tami,
U četiri zida borili ste se sami.
A ljudima vani darivala nadu,
Najljepši cvijet u našemu gradu.
Sad mirno spavaj, bitka je prošla,
U luku mira ti si došla.
Čuvaj nas odozgo, s visina plavih,
Dok se ne sretnemo u vječnoj slavi.
Popravi krunu, ratnice mila,
Bog ti je dao anđeoska krila.
Sad uživaj u Raju, tamo gdje se diše,
Gdje bolest i tuga ne bole više.
I pozdravi sve naše, što su rano pošli,
Neretvanske anđele, koji su Gospi u naručje došli.
Putničke agencije Mila travel i Bergman putovanja vode vas u Italiju: Venecija – Treviso – Conegliano – Trst, od 13. do 15. veljače 2026.
Sve detalje o ovom putovanju možete pročitati na priloženim materijalima ili dobiti potrebne informacije pozivom na 099 343 5875 (voditeljica putovanja Tihana Dominiković).
VAŽNO! Polazak autobusa je 13. veljače iz Metkovića u 22:00, Opuzen 22:10, Ploča 22:30 i Pakoštana u 1:00.
Uvođenje Fiskalizacije 2.0 predstavlja jednu od najopsežnijih digitalnih reformi u području financijskog poslovanja u Hrvatskoj. Riječ je o složenom sustavu koji postupno ulazi u punu primjenu te, uz očekivane tehničke i organizacijske izazove, zahtijeva vrijeme prilagodbe za sve sudionike, osobito male i srednje poduzetnike, piše Poslovni.hr.
U emisiji Poslovni tjedan Hrvatskog radija, emitiranoj u ponedjeljak 12. siječnja 2026., naglašena je potreba za razumijevanjem i podrškom u početnoj fazi primjene. Zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan istaknula je kako u implementacijskom razdoblju neće biti kažnjavanja za nenamjerne pogreške poreznih obveznika.
Prema podatcima Porezne uprave, u prvih desetak dana primjene Fiskalizacije 2.0 razmijenjeno je oko 1,4 milijuna e-računa, a u sustav je uključeno više od 200 tisuća poreznih obveznika. Većina obveznika provela je potrebne tehničke pripreme, dok se značajan broj koristi besplatnim rješenjima dostupnima putem Porezne uprave.
Direktor Centra digitalnih usluga u Fini, Antonio Kolak istaknuo je kako je riječ o tehnički i organizacijski zahtjevnoj reformi koja uključuje velik broj sudionika i informacijskih sustava.
– Na tržištu danas imamo više od 30 informacijskih posrednika te između 200 i 300 različitih softverskih rješenja. U takvom okruženju realno je očekivati određene poteškoće u početnoj fazi. Važno je istaknuti da sustav u cjelini radi – imamo više od milijun razmijenjenih e-računa, a pojedinačni tehnički problemi rješavaju se kontinuirano – rekao je Kolak.
Naglasio je i kako se dio korisnika u sustav uključio u posljednjem trenutku, što je dodatno opteretilo korisničku podršku, no Fina je osigurala pojačane kapacitete kako bi se svim korisnicima omogućila pravodobna prilagodba i potrebna tehnička pomoć.
Predstavnici poduzetnika posebno su upozorili na strah od sankcija tijekom razdoblja prilagodbe. Član Izvršnog odbora HUP-a Sadmir Hošić istaknuo je kako poduzetnici ne osporavaju potrebu za digitalizacijom, ali očekuju razumijevanje u početnoj fazi primjene.
– Poruka malih i srednjih poduzetnika je jasna – potrebna nam je faza prilagodbe bez kažnjavanja. Nenamjerne pogreške u ovako složenom sustavu su neizbježne, a cilj svih nas treba biti stabilan i funkcionalan sustav, a ne sankcioniranje zbog tehničkih nejasnoća – poručio je Hošić.
Na ove je zabrinutosti odgovorila zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vurajić Kudeljan, potvrdivši kako u implementacijskom razdoblju neće biti kažnjavanja za nenamjerne pogreške poreznih obveznika.
– Ministar financija, državna tajnica i ravnatelj Porezne uprave više su puta naglasili da u ovoj fazi primjene Fiskalizacije 2.0 neće biti kažnjavanja. Porezna uprava će postupati savjetodavno i preventivno, s ciljem da se porezni obveznici uspješno prilagode novom sustavu – naglasila je Vurajić Kudeljan.
Dodala je kako će se u slučajevima nenamjernih pogrešaka, uz suradnju poreznih obveznika s nadležnim tijelima, eventualni problemi rješavati kroz ispravke, a ne kroz prekršajne postupke.
Sudionici rasprave složili su se kako Fiskalizacija 2.0 dugoročno donosi niz koristi – veću transparentnost poslovanja, smanjenje administrativnog opterećenja te bolju evidenciju i nadzor financijskih tokova. Istaknuto je i kako je riječ o reformi koja je u skladu s digitalnim smjerom Europske unije, pri čemu je razdoblje prilagodbe ključno za njezinu uspješnu provedbu.
Fina nastavlja pružati intenzivnu tehničku i korisničku podršku svim sudionicima sustava te poziva poduzetnike da koriste dostupne informacije, upute i kanale podrške kako bi prijelaz na Fiskalizaciju 2.0 protekao što sigurnije i jednostavnije.
Sjajne vijesti iz naših rodilišta! U njih gotovo 60 posto prošle je godine rođeno više beba nego 2024. Pokazuju to podaci koje je RTL Danas dobio u 27 od ukupno 30 rodilišta u zemlji.
Najveći rast bilježe Zabok, Zagreb i Sisak, dok je najveći pad broja novorođenih beba u Našicama, Splitu i Bjelovaru.
Tko su rekorderi?
Zabok ruši rekorde – rodilište su s najvećim rastom broja novorođenih u Hrvatskoj. Lani je ondje stiglo čak 138 beba više nego 2024.
Rajko Fureš, pročelnik Službe za ginekologiju u OB Zabok: “Onaj najbitniji naglasak je na komunikaciji, odnosu prema rodiljama, partnerskom ophođenju koje i rezultira povjerenjem što je ja mislim najvažnije i na tome ćemo ubuduće inzistirati.”
Nakon Zaboka, najveći rast ima KBC Zagreb. Ondje se prošle godine rodilo čak 107 djece više nego 2024. U Sisku 97, Čakovcu 86 te Rijeci 78 beba više. Pozitivne brojke stižu i iz rodilišta u Osijeku, Vukovaru, Dubrovniku, na zagrebačkom Svetom Duhu i Virovitici.
Irina Kinčić, primalja KBC-a Sestre milosrdnice: “Našim trudnicama pokušavam svojom strpljivošću, empatičnošću dati sve od sebe da im porod bude ugodno iskustvo kao što bi prvo i sama željela da meni bude tako se trudim i njima.”
Gdje je zabilježen pad broja novorođenih?
No, 11 rodilišta u 2025. bilježi pad broja novorođenih. Najgore je u Našicama gdje je lani rođeno 90 beba manje. U Splitu 78, Bjelovaru 60, Zadru 54 i Varaždinu 50 manje. Negativne brojke imaju i Koprivnica, Pula, Pakrac, Nova Gradiška, Požega i Slavonski Brod.
Ipak, gledaju li se ukupne brojke – u 27 od 30 rodilišta koja su nam dostavila podatke, lani je rođeno 711 beba više nego 2024. Razlika je vjerojatno i veća, ali podatke nisu poslali Vinkovci, Knin i Metković, piše Danas.hr.
Demograf Stjepan Šterc odgovorio je na pitanje jesmo li zakasnili ili idemo u korak s vremenom.
“Malo kasnimo, malo kasnimo, možda čak 10-15 godina sasvim sigurno, ali konačno je sad sazrelo vrijeme i konačno je politika prihvatila da je to strateško pitanje budućnosti pa čak bi rekao i opstanka Hrvatske nego i ukupnog razvoja”, rekao je.
Iako demografski izazovi i dalje ostaju, ovi podaci donose optimizam. Svaka novorođena beba potvrda je da se trendovi – uz prave mjere i dugoročnu strategiju – ipak mogu okrenuti.
Hrvatska priprema novi plan upravljanja populacijom vukova nakon što je Europska komisija predložila promjenu statusa vuka sa „strogo zaštićene“ na „zaštićenu“ vrstu. Ova promjena daje članicama Europske unije veću fleksibilnost u upravljanju populacijom ove vrste. Novi plan, koji je trenutno u javnom savjetovanju do 22. siječnja, desetogodišnji je dokument usmjeren na smanjenje sukoba između vukova i ljudi, očuvanje važnog ekološkog značaja vrste te aktivno uključivanje lokalnih zajednica u praćenje i suživot s vukovima.
Plan uvodi zonaciju, čime se definiraju područja visoke ekološke pogodnosti s minimalnim sukobom s ljudima te zone posebnog upravljanja gdje se primjenjuju ciljani programi, uključujući uklanjanje problematičnih jedinki. Predviđena je i izrada standardiziranih protokola za različite situacije te uspostava nacionalnog programa praćenja populacije. Posebna pažnja posvećena je sprječavanju križanja vuka sa psima lutalicama kako bi se očuvala genetska cjelovitost vrste, a mjere uključuju uklanjanje i sterilizaciju pasa lutalica, suzbijanje ilegalnih odlagališta otpada te genetsko testiranje i uklanjanje hibrida iz prirode.
Populacija vuka je povoljna samo u alpskoj regiji, dok je u kontinentalnoj i mediteranskoj regiji stanje nepovoljno. Od 2019. do 2023. godine u Hrvatskoj su zabilježena 43 čopora vukova, prosječne veličine pet do šest jedinki, od kojih mnogi prelaze granice s okolnim državama. Plan predviđa poboljšanje povezanosti ključnih staništa dinarsko-balkanske populacije, učinkovitije korištenje zelenih mostova i nadvožnjaka te izradu nove karte pogodnosti staništa koja uključuje reproduktivna područja vuka.
Konflikti između ljudi i vukova najčešće nastaju zbog napada na stoku, osobito ovce i koze, a situaciju pogoršavaju smanjenje i fragmentacija staništa, smanjenje plijena u prirodi te širenje ljudskih aktivnosti u bivša staništa vukova. Rješenja uključuju preventivne mjere poput električnih ograda i pastirskih pasa, adekvatno čuvanje stoke, kontinuirane isplate odšteta za nastale štete te edukaciju i informiranje stanovništva. Stručnjaci ističu da stavovi javnosti i prihvaćanje velikih zvijeri ključni za uspješno očuvanje populacije, a na prihvaćanje utječu percepcija prijetnje po imovinu i sigurnost, socio-demografski čimbenici, prethodna iskustva s divljim životinjama i doživljaj veličine populacije.
