-

Dalmata Jura Shop pobjednik malonogometnog turnira ONK 4×4

Jučer je odigrana završnica malonogometnog turnira ONK 4×4.

Slavila je ekipa Dalmata Jura Shop koja je u finalu pobijedila ekipu Je, nije. Treće mjesto pripalo je ekipi Sad će.

U izvedbi penala, od 60 sudionika najbolji je bio Ivan Bebić – Ino. Najboljim strijelcem i igračem turnira proglašen je Ivan Arar. Najmlađi strijelac turnira je Ante Marušić.

Nakon podjela priznanja bila je tombola i koncert grupe Tajni dodir.

Foto: metkovic.hr

PLESNI PODIJ JE VAŠ! Počinju ljetne radionice plesne škole Calypso

Posjetite jedini pravi „plesnjak“ u gradu, počinju ljetne radionice plesne škole Calypso.

Grad Metković u suradnji sa plesnom školom Calypso i ovo ljeto poziva sve malene i velike, muškarce i djevojke, ljubitelje plesa i one koji će to tek postati na ugodna večernja druženja uz glazbu i ples.

Prva radionica će se održati u utorak 9.srpnja s početkom u 20.30 sati na Trgu kralja Tomislava.

Radionice će se održavati tijekom srpnja i kolovoza u večernjim terminima na Trgu kralja Tomislava u Metkoviću a detaljan raspored plesnih radionica pogledajte na plakatu „Metkovsko ljeto 2024.“

Ovogodišnji program, osim dobrih starih plesnih hitova donosi najnovije i najveselije latino, afro, hip hop, disco, rock’n’roll i ostale plesne koreografije za djecu, mlade i odrasle. Vidimo se!

Ravnateljica OŠ Stjepana Radića Božena Nikoletić odlazi u zasluženu mirovinu

Nakon pune 23 godine u ulozi ravnateljice OŠ Stjepana Radića danas je Božena Nikoletić predsjedala svojoj posljednjoj sjednici Učiteljskog vijeća.

U oproštajnom govoru se zahvalila na suradnji svim suradnicima, učiteljicama i učiteljima, a za sebe je rekla da je jednostavno došlo vrijeme kada treba reći To je to, vrijeme je za odlazak. Prof. Nikoletić u školi je zaposlena od 1985, a od 2001. je vršila dužnost ravnateljice.

Nakon prigodnog domjenka, uslijedilo je zajedničko fotografiranje.

Poslužit ćemo se naslovom jedne naše popularne serije i uz dobre želje reći: Odmorite se, zaslužili ste!, a novoizabranom ravnatelju Tomislavu Tomiću želimo puno uspjeha u radu.

Ante Štrbić, vlasnik “Tete Olge” i “Fulina” dobitnik je Plakete “Zlatne ruke”

Na svečanoj Akademiji povodom Dana Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu je 02. srpnja 2024. Anti Štrbiću, poznatom ugostitelju iz Ploča, uručena Plaketa “Zlatne ruke” s pisanim priznanjem, prenosi Dubrovniknet.

Prvi restoran „Teta Olgu” otvorio je 24.12.1974. te uskoro obilježava pedeset godina rada u obrtništvu. Nakon toga slijedile su razne lokacije i poslovni prostori da bi na kraju kupio vlastiti poslovni prostor i otvorio poznati lokal „Fulin” smješten na pločanskoj rivi. Treba naglasiti kako je svoju zasluženu mirovinu zamrznuo da bi i dalje vodio restoran.

Ante Štrbić Fulin prvi je predsjednik Udruženja obrtnika Ploča, a bio je član Upravnog odbora ovog Udruženja u četiri mandata.

Sudjelovao je i u radu Obrtničke komore Dubrovačko – neretvanske županije, gdje je bio dopredsjednik Obrtničke komore županije i član Upravnog odbora u dva mandatna razdoblja. Bio je i predstavnik Obrtničke komore Dubrovačko – neretvanske u Skupštini Hrvatske obrtničke komore. Vrlo aktivan je bio i u radu ceha ugostitelja, te je i u cehovima obnašao vodeće funkcije. Bio je član komisija za majstorske ispite i za ispite o stručnoj osposobljenosti, a kroz njegov lokal prošlo je mnoštvo učenika, koji danas rade u struci ili vode vlastite obrte. Sudionik je Domovinskog rata čiji je kraj dočekao s činom poručnika. Dobio je Spomenicu domovinske zahvalnosti, a član je i braniteljske udruge gdje je jedno vrijeme bio dopredsjednik.

Ante Štrbić dobitnik je mnogih priznanja za svoj rad: Nagrada grada Ploča za životno djelo, Priznanje Udruženja obrtnika Ploča, Povelja Obrtničke komore Dubrovačko – neretvanske županije, Priznanje 116 brigade i mnoga druga.

Obnašao je mnoge volonterske dužnosti u Pločama. Tako je bio: dugogodišnji predsjednik Turističke zajednice grada Ploča, predsjednik vijeća Pučkog učilišta, predsjednik NK Jadran, dopredsjednik RK Dalmatinke…

Katica Marinović održala koncert na Barbirovim skalama

U klavirskoj pratnji Danijela Curića Katica Marinović je sinoć izvela stare dalmatinske pjesme.

Repertoar pod nazivom Pisme iz naftaline savršeno se uklopio u ambijent Barbirovih skala koje su bile ispunjene do posljednjega mjesta.

Koncert je ujedno bio i prvi od događanja planiranih u sklopu Festivala skala – nove manifestacije koju Ustanova za kulturu i sport Metković organizira u sklopu Metkovskoga ljeta.

Umirovljenicima isplaćeni trostruki iznosi mirovina, tjednima nisu dobili obavijest, oglasila se banka

Umirovljenici koji primaju mirovine iz drugog mirovinskog stupa od HRMOD-a, u lipnju su dobili višestruke uplate na račune. Tjednima ih, kažu, nitko nije obavijestio da se dogodila greška pa nisu znali kako i kada će biti riješena, niti što se zapravo dogodilo. Iz HRMOD-a kažu da je do greške došlo u Hrvatskoj poštanskoj banci zbog tehničkih prilagodbi sustava. Iz HPB-a pak poručuju da je u tijeku proces povrata sredstava, premda je od uplate prošlo već mjesec dana.

Dvostruke i trostruke uplate mirovina za lipanj iz drugog mirovinskog stupa, koje isplaćuje Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo, sjele su na račune korisnika Hrvatske poštanske banke.

Umirovljenike zanima tko je odgovoran, ali i hoće li im se novac skidati s računa ili pak jednostavno neće dobiti uplate u narednim mjesecima.

HRMOD kaže kako je za sve odgovorna banka.

“Prilikom uplate mirovine za lipanj, Hrvatska poštanska banka kao poslovna banka Društva izvršila je višestruke uplate na račune pojedinih korisnika Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva. Do nenamjerne pogreške je došlo uslijed tehničkih prilagodbi sustava banke. Banka je otklonila poteškoće te je preuzela obavještavanje korisnika vezano uz povrat pogrešno doznačenih sredstava na njihove račune. Problem je u postupku rješavanja”, rekla  je savjetnica za odnose s javnošću, Aleksandra Štingl za Mirovina.hr.

Štingl dodaje i da je HRMOD odmah mailom obavijestio sve svoje korisnike da se dogodila greška.

Oglasili su se i iz HPB-a.

“U lipnju su zbog tehničke pogreške prilikom zadavanja naloga za isplatu mirovina u izoliranim slučajevima na račune korisnika provedene ponovljene uplate. Banka je tehničku pogrešku odmah otklonila te je u tijeku proces povrata sredstava između korisnika i njihovih poslovnih banaka”, rekli su za Mirovina.hr iz HPB-a. Pritom nisu otkrili o koliko je točno korisnika riječ, kao ni kako će sam povrat izgledati i kada će biti obavljen.

Osim HRMOD-a, mirovine iz drugog stupa umirovljenicima isplaćuje i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD). Hrvatska je imala oko 17.500 korisnika osnovnih mirovina u svibnju, prema posljednjim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje. Riječ je o umirovljenicima koji na tu osnovnu mirovinu, koja u prosjeku iznosi 721 euro, primaju i mirovinu iz drugog mirovinskog stupa. Od toga, oko 900 mirovina iz drugog stupa izabrali su građani koji su u mirovinu otišli ove godine. Njihova osnovna mirovina iznosi 635 eura.

Prevarantska vučna služba hara cestama kod susjeda, od žrtava su izvukli tisuće eura. Oglasio se i HAC

Mediji iz nekoliko europskih zemalja objavili su ispovijesti vozača koji su se našli u nevolji na cestama u Sloveniji te postali žrtve prevare lažne vučne službe. Naime, prevaranti autocestama voze u društvu s predstavnicima Darsa, odnosno operatera autocesta. Potom vučna služba vozilo vozača u nevolji preveze do servisa tvrdeći kako trošak s popravkom neće prijeći 150 eura. Ukoliko vozač pristane, a uglavnom to i učini jer nema puno izbora, potpisuje dokument te se njegovo vozilo odvozi do radionice. Nakon obavljenog ”posla” ispostavlja mu se račun koji nije ni približan onome od 150 eura, već se radi od tisuću i više eura koje, ako ne plati, ostaje bez automobila, piše Dnevnik.hr.

Od nekih vozača je navodno traženo da plate iznose od čak 8 tisuća eura. Dakle, ako vlasnik ne može ili ne želi platiti vozilo ostaje zaključano na parkiralištu radionice.

Ove slučajeve istražila je i rumunjska televizija Prima čiji su sugovornici u Sloveniji na opisan način ostali bez svojih automobila jer nisu pristali platiti smiješno visoke iznose te su bili prisiljeni ostaviti ih na licu mjesta ponijevši kući tek tablice. Rumunjska televizija izvijestila je kako su nadležne slovenske vlasti o slučajevima prevare obavijestile njihovo veleposlanstvo, ali i njemačko, poljsko i mađarsko.

Austrijanac prevaren na putu do Hrvatske

O sličnom slučaju pisao je i austrijski Kleine Zeitung. Vozač iz Koruške, koji je sa suprugom sredinom svibnja krenuo na odmor u Hrvatsku, postao je žrtva prevare lažne šlep službe nakon što mu je na primorskoj magistrali puknula guma. Nazvao je austrijsku udrugu vozača ARBÖ iz koje su mu rekli da će mu u pomoć priteći slovenska partnerska tvrtka. Do njega je stigao djelatnik Darsa, osigurao automobil i otišao, a pola sata kasnije došla je druga vučna služba. Austrijanac (36) je ispričao kako je sve djelovalo vrlo profesionalno i nije posumnjao da se radi o prevarantima. Njegov automobil je utovaren na kamion, za koji je on mislio da je pomoć koju je najavio ARBÖ.

Sumnjivo mu je postalo kada je put do radionice postao neobično dug. Cilj je bio servis Global Auto u mjestu Vransko, prilično udaljenom od mjesta gdje se sve dogodilo. Čovjeku su gumu na autu promijenili, a onda se priča okrenula – rekli su da nemaju nikakav dogovor s austrijskom udrugom i da sve troškove mora snositi sam. Tražili su nešto više od tisuću eura za prijevoz i zamjenu gume.

“Otišao sam do bankomata preko puta i podigao novac. Da nisam platio, vjerojatno mi više ne bi dali auto. Nismo imali drugu opciju”, ispričao je oštećeni muškarac za Kleine Zeitung dodavši kako mu je zamijenjena guma bila u užasnom stanju te ju je morao mijenjati čim se vratio u domovinu.

Spominju se dvije tvrtke

Austrijski i rumunjski mediji koji su pisali o ovakvoj praksi spominju vlasnika dvije tvrtke, imena Samo Feštajn. Rumunjska priča navodi njegovu tvrtku Žonta, dok austrijska spominje Global Auto. Žonta je ime koje se već pojavljivalo u medijima, a slovenski operator autocesta Dars s tom je tvrtkom već ranije raskinuo ugovor zbog sumnjki u krivotvorenje dokumentacije, kršenja ugovora i brojnih pritužbi na rad. Kako navodi tportal, slično je postupio i HAC.

“Hrvatske autoceste su putem javnog natječaja odabrale te sklopile ugovor s tvrtkom Global Asistenca 1.8.2023. godine, a raskinule 29.3.2024. godine.
Ugovor s tvrtkom Global Asistenca raskinut je iz razloga što navedena tvrtka nije ispunjavala ugovorne obveze”, komentirali su iz HAC-a.

Spomenuti Feštajn bio je i dio krim istrage zbog sumnji u nepravilnosti u Darsu, u kontekstu pogodovanja u javnim natječajima i kartelsko udruživanje. Global Auto i Žonta demantirali su navode o nepravilnostima, a slovenski Dnevnik objavio je njihovu reakciju na slučaj Austrijanca tvrdeći kako su “usluge objavljene kvalitetno i na vrijeme” te da je on pristao na cijenu. Kažu da mu je za dvije polovne gume naplaćeno 260 eura.

Ne sklapajte dogovore

RTV Slovenija vezano za ove slučajeve kontaktirala je Auto-moto savez Slovenije i Državne autoceste Slovenije te su obje organizacije potvrdile da su svjesni onoga što se događa. Iz AMZS-a upozorili su vozače da ne sklapaju nikakve dogovore s djelatnicima vučne službe koji stanu pokraj njihovog vozila te ističu da bez njihove suglasnosti takve tvrtke ne mogu učiniti ništa.

“Neovlašteni izvođači vrlo su uvjerljivi u svom pristupu i mogu stvoriti dojam da pomoć na cesti obavljaju za AMZS ili u ime AMZS-a”, upozorili su.

Najavljujemo 10. Art Festival Zen Opuzen

Svi znamo da je Art Festivala Zen Opuzen nadaleko poznata fešta ulične umjetnosti koja je Opuzen ucrtala u kulturnu kartu Hrvatske, pa i šire.

Ove godine se obilježava po 10. put, a održat će se ovoga vikenda od 5. do 7. srpnja 2024.

Mnogobrojni umjetnici iz svih krajeva svijeta su se počeli slijevati u gradić Opuzen spremni da svoje vještine podjele sa lokanim stanovništvom i gostima namjernicima.

Street art umjetnici iz Nizozemske, Urugvaja, Bosne i Hercegovine i Hrvatske će na jubilarnom desetom Art Festivali Zen Opuzen oslikatati 7 novih fasada čime će Opuzen postati još bogatija „Galerija na otvorenom“ s preko 100 murala i graffita.

Uz oslikavanje fasada velika pozornost je posvećena programu za djecu i najmlađe. Tako se za njih organiziraju mnogobrojne radionice, igraonice, performanse kao što su face painting, bubble show, akrobacije na svili, žongliranje i hula hoop te street art radionica.

U večernjim satima u Motelu Delta plešemo uz zvukove domaćih DJ-ova.

Gostujući umjetnici:

  1. Karski Roy (Nizozemska)
  2. Wietse Vermeer (Nizozemska)
  3. Theic Camilo Nuñez (Urugvaj)
  4. Rikardo Druškić (Bosna i Hercegovina)
  5. Benjamin Čengić (Bosna i Heregovina)
  6. Mane Mei (Hrvatska)
  7. Leonard Lesić (Hrvatska)
  8. Teo Kiš (Hrvatska)
  9. Luisa Pascu (Hrvatska)
  10. Dina Kravstova (Ukraina)
  11. Nikolina Majdak (Hrvatska)
  12. Cirkus Kolektiv (Hrvatska)

Za sve podrobnije informacije i satnice popratite Facebook i Instagram stranicu Art Festivala Zen Opuzen. Vidimo se u Mistu! – poručuje organizator.

Ukida se popis stanovništva, a uvodi Središnji registar stanovništva

Vlada  RH je danas u prvo čitanje sa sjednice uputila u sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.

“Novi Zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna”, kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.

Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava.

“U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, prvi put, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske”, pojasnio je ministar financija Marko Primorac.

Registar će sadržavati niz podataka

Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njegovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.

Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.

U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti.

Primorac: Velik i zahtjevan reformski iskorak

Njegovim formiranjem prestat će potreba za popisom stanovništva, a sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 12.8 milijuna eura bez PDV-a. Registar će se ustrojavati postupno tijekom 2025. godine, rekao je Primorac, a puna primjena očekuje se od 1. lipnja 2026.

“Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak”, istaknuo je ministar, dodavši kako će se prikupljanje i obrada osobnih podataka provoditi sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

“Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijana određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici”, naveo je još Primorac.

Naglasio je kako će građani u svakom trenutku moći imati uvid u svoje osobne podatke i tražiti potvrde.

Foto: Unsplash

Hrvatska pošta izdala marku s motivom neretvanskih lađara na Maratonu lađa

Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 8. srpnja novu prigodnu marku PUMed na zajedničku temu sportova u mediteranskim zemljama, a motiv na hrvatskoj marki su neretvanski lađari tijekom natjecanja Maratona lađa.

Prigodna marka rad je zagrebačkog dizajnera Deana Roksandića prema fotografiji Zvonka Kežića, fotografa iz Metkovića. Nominalna vrijednost marke otisnute u arcima od 16 maraka i nakladi 25.000 primjeraka iznosi 1,80 eura, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Prigodne marke PUMed izdaju svake godine članovi Saveza poštanskih operatora zemalja Sredozemlja – čiji je član i Hrvatska pošta – na temu karakterističnu za mediteransko podneblje.

Maraton lađa amatersko je sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve, a prvi je održan 13. rujna 1998. Po broju izravnih sudionika natjecanja Maraton lađa jedno je od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj u kojem prosječno sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što iznosi više od 600 natjecatelja svake godine.

Novu prigodnu marku potražite u poštanskim uredima ili na https://epostshop.hr/.

Tekst pratećeg letka uz prigodni poštanski blok napisala je Udruga lađara Neretve:

Maraton lađa amatersko je sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve. Prvi maraton održan je 13. rujna 1998. u sklopu obilježavanja sedme obljetnice akcije Hrvatske vojske, operacije Zelena tabla – Mala bara. Kada je te, 1998., godine pripremana utrka, nitko nije mogao zamisliti da će se prvi Maraton lađa s vremenom pretvoriti u jedan od najvažnijih kulturno-sportskih i turističkih događaja u Republici Hrvatskoj i kako će taj prvi Maraton postaviti temelje tradicionalnoj manifestaciji koja se od tada kontinuirano, svake godine održava na Neretvi.

Na prvom Maratonu sudjelovalo je 18 ekipa, sve iz neretvanskoga kraja. Potaknute velikom željom, uz golemo zalaganje i strpljenje organizirale su se lađarske ekipe: Rogotin, Gusari iz Komina, Banja Sagena, Vidonje (Mlinište), Krvavac, Kula Norinska, Šarić Struga, Male Bare (Metković), Spilice Crpala, Peračko Blato, Vlaka Slivno, Baćina, Podgradina Slivno, Opuzen 1, Opuzen 2, Torcida Ploče 1 i Torcida Ploče 2. Brojni momci iz navedenih mjesta tjednima su se pripremali za prvi Maraton lađa. Trebalo je naći lađu, obnoviti ju i dovesti u plovno stanje, pronaći ili izraditi vesla, parić i bubanj. Unatoč strašnom naporu koji su veslači podnijeli, jer nisu bili fizički pripremljeni za tako zahtjevnu utrku, hrabro su i ponosno odveslali od starta ispod mosta u Metkoviću do cilja u Pločama čime su povezana sva tri grada doline Neretve.

U godinama koje su slijedile odlučeno je da se Maraton uvijek održava druge subote u kolovozu što je do današnjih dana ostalo nepromijenjeno. Po broju izravnih sudionika natjecanja, Maraton lađa jedno je od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj u kojem u prosjeku sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što iznosi više od 600 natjecatelja svake godine. Sudeći prema gledanosti, to je jedan od najvećih događaja u Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Računa se da ga uživo gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja duž cijele rute, što uz obalu Neretve, što u turističkim i privatnim brodovima. Izravnim prijenosom na HRT-u Maraton lađa postao je još atraktivniji – dosegnuo je širu publiku diljem Hrvatske i izvan nje promovirajući tako bogatu kulturnu baštinu i sportsku tradiciju našega kraja.

Kako je Maraton lađa kreiran iz poriva za očuvanjem važnog dijela neretvanske povijesti, on nikad nije bio samo sportska ili turistička manifestacija, nego i poseban kulturni događaj. Stoga već od ranih godina postojanja Maratona u svečanosti otvaranja, tijeku utrke i njezinu zatvaranju sudjeluje „knez Domagoj“ kao povijesna osoba. Glavna nagrada za pobjednike Maratona lađa jest prijelazni pobjednički štit kneza Domagoja težak 37 kilograma i mali štit u trajnom vlasništvu te novčana nagrada. Drugoplasirana i trećeplasirana posada dobivaju medalje te male štitove u trajno vlasništvo, kao i novčane nagrade. Iznimno, ako posada pobijedi na tri uzastopna maratona, dobiva veliki pobjednički štit u trajno vlasništvo.

Startne pozicije određuju se na brzinskim utrkama u srijedu prije maratona. Brzinske utrke (utrke za startne pozicije) održavaju se u Opuzenu, na Maloj Neretvi. Sve posade veslaju u istoj lađi, s istim parićem i veslima. Najprije voze debitanti, a onda posade iz prošlog Maratona, i to obrnutim redoslijedom od lanjskog poretka na Maratonu. Najbrža posada prva bira poziciju za start, i tako redom do zadnje. Najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada veslači u gusto zbijenim lađama, uz tutnjavu bubnjeva, kreću prema cilju u Pločama. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve posade zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje te u istom ritmu voze cijelom rutom. Početak je maratona pod Lučkim mostom u Metkoviću, a nastavlja se nizvodno rijekom Neretvom kroz mjesta Kula Norinska, Krvavac, Opuzen, Komin, Banju, Šarić-Strugu, Rogotin, Čeveljušu, Stablinu i Ploče. Dužina rute iznosi 22.500 metara.

S obzirom na to da je tijekom godina bilo nedopuštenih pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga lađara Neretve odlučila je sagraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik Maratona koji se temelji na izvornim povijesnim lađama s točno utvrđenim brojem i dimenzijama lukoća (rebara). Trup lađe mora biti od drva (hrasta i ariša) s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicijskog oblika, od drva, kao i parić (kormilo) koji je oblika dužeg vesla i ne može biti kraći od 3,8 m. Na lađi se mora nalaziti jarbol visine 3,5 m na kojem je zastava posade, zastava sponzora i zastava s rednim brojem na startu. Te su 33 lađe u vlasništvu Udruge lađara Neretve i služe samo u svrhu natjecanja na maratonu i na njima nisu dopuštene nikakve preinake.

Posadu lađe čini 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja dopuštena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da momčad ima najmanje 12, a najviše 18 natjecatelja. Ako posada ne napravi zamjene, mora proći kroz koridor predviđen za to. Veslači sjede raspoređeni na rubu obiju strana lađe s tim da im noga ne smije prelaziti preko lađe (može biti ispružena po rubu). Zamjene se obavljaju na za to predviđenom mjestu kod rive u Opuzenu. Bubnjar se nalazi na provi (pramcu) ili sredini lađe i može zamijeniti bilo kojeg veslača prema potrebi tijekom utrke. Pravo sudjelovanja imaju osobe muškog spola s navršenih 15 godina života. Iako je prvotna ideja bila da na Maratonu mogu sudjelovati samo oni koji su rođeni u dolini Neretve te potomci naših iseljenika iz ovih krajeva, radi popularizacije ovoga velikog natjecanja, od 2005. dopušten je nastup svima koji to žele.
Neretvanska lađa i trupa postale su nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Maraton lađa izašao je iz okvira Neretve te postao važan događaj koji privlači pozornost i izvan granica Hrvatske predstavljajući spoj tradicije, sporta i turizma koji osvaja srca svih koji ga dožive.

Zadnje objavljeno