-

Policajac Ivan Polić iz Vrgorca spasio život sumještaninu: oživljavao ga 20 minuta do dolaska liječnika

Vrgorčanin Ivan Polić nalazio se u društvu starijeg muškarca kojem je naglo pozlilo. Položio ga je na tlo i započeo reanimaciju, koju je nastavio sve do dolaska Hitne pomoći.

Kasnije je saznao da je zahvaljujući njegovoj brzoj reakciji muškarac preživio. Policijski službenik Ivan Polić radi u Postaji granične policije Vrgorac, a rodom je iz mjesta Orah, pokraj Vrgorca. 31-godišnji Ivan u policiji radi deset godina.

Lani ga je, povodom obilježavanja Dana policije u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, tadašnji načelnik Slobodan Marendić nagradio zahvalnicom.

Novinar Dalmacije danas je razgovarao s Ivanom koji se nesebično ponio kada je spasio život starijem muškarcu.

Možete li nam opisati situaciju u kojoj ste bez razmišljanja pružili hitnu medicinsku pomoć?

– U nedjelju nisam radio i provodio sam je s prijateljima u mjesnom boćarskom domu gdje mještani igraju “na balote”. U jednom trenutku pozlilo je starijem muškarcu, mom prijatelju, a izgledalo je kao da je pretrpio srčani udar. Reagirao sam instinktivno, u želji da mu pomognem.

Bez razmišljanja, odmah sam reagirao jer sam se nalazio neposredno uz njega, uhvatio sam ga objema rukama te uz pomoć prijatelja pažljivo spustio na tlo. Nakon što sam provjerio puls i utvrdio da ga ne osjećam, te da ne daje nikakve znakove života, započeo sam proces reanimacije.

Je li ovo prvi put da ste se našli u situaciji gdje ste sudjelovali u spašavanju?

– Iako sam u policijskoj službi prošao taj proces pružanja prve pomoći, prvi put sam to zapravo radio radi čega mi je adrenalin bio još veći. Davao sve od sebe pokušavajući spasiti život prijatelju.

Uskoro je, zahvaljujući brzoj reakciji i pruženoj prvoj pomoći, počeo pokazivati znakove života, te sam ga održavao u tom stanju do dolaska hitne pomoći. Oko 15-20 minuta sam mu pružao pomoć sve do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći.

Odmah su ga prevezli u bolnicu u Split na daljnju liječničku obradu, nakon čega sam saznao od prijatelja da je brza intervencija bila ključna i bilo mi je izuzetno drago da sam uspio spasiti mu život.

Možete li podijeliti s nama neke detalje o vašem svakodnevnom radu u Postaji granične policije Vrgorac?

– Nemam baš nešto posebno dodati osim što se osjećam neopisivo ponosno jer sam bio na pravom mjestu u pravo vrijeme i pomogao mu. Ovo iskustvo me podsjetilo koliko je važno biti spreman reagirati u svakoj situaciji. Posebno je značajno jer se radilo o prijatelju kojeg poznajem dugi niz godina, posebno jer sam u takvom trenutku uspio ostati pribran s obzirom na emocije i adrenalin koji ne možete izbjeći.

U svakom slučaju, ovaj događaj me naučio da je svaka sekunda važna i da svatko može napraviti razliku. Kao policijski službenik obučeni smo da u djeliću sekunde moramo donijeti ključne odluke i brzo reagirati, a srećom sam i bio educiran za pružanje prve pomoći. Posao policije je biti na usluzi i zaštiti građanima, te smo uvijek spremni pomoći, bez obzira na to jesmo li na dužnosti ili ne, ali ovaj put se radilo o mom prijatelju što je svakako bila drugačija situacija. Na način kako sam ja postupio, postupila bi svaka druga osoba.

Nisam ga još posjetio u bolnici s obzirom na to da ga čeka operacija, zato koristim priliku i na ovaj način zaželjeti mu brz oporavak i poslati pozdrave uz napomenu da ga čeka nezavršena partija od nedjelje i da ako je na ovaj način mislio izbjeći da mu to neće proći, uz osmijeh nam govori Ivan Polić govoreći da je njegov prijatelj zafrkant koji će razumjeti šalu.

Očito već imate iskustva u akcijama spašavanja?

– Ovo mi nije prvi put gdje sam sudjelovao u spašavanju života, prije dvije godine sam sudjelovao u akciji spašavanja žene koja je s vozilom upala u nabujalu rijeku, i Bogu hvala, završilo je sve kao i u ovoj situaciji.

Što bi poručili mladim ljudima koji žele postati policajci?

– Želim pozvati sve mlade ljude koji su zainteresirani za policijski posao da se informiraju putem službenih internet stranica policijskih uprava jer su natječaji za zanimanje policajac upravo u tijeku i već iduće godine, po završetku tečaja mogu biti policajci, ali napominjem da biti policajac nije posao nego poziv, kazao je Ivan u razgovoru za Dalmaciju danas.

OTP banka upozorava klijente na veliku prevaru: ‘U tijeku je kampanja slanja poruka u naše ime…‘

Brojni korisnici OTP banke, najveće novčarske kuće sa sjedištem u Splitu, upravo su dobili SMS uznemirujećeg sadržaja. Naime, kako ih je izvijestila banka, riječ je o prevari na koju ne smiju nasjesti.

– U tijeku je kampanja slanja poruka elektroničke pošte u ime OTP banke „o povratu prekomjernih naplaćenih naknada“ u kojoj se traži ispunjenje priloženog obrasca.

Ako primite takvu ili sličnu poruku, proslijedite je na alert.infosec@otpbanka.hr te je obrišite bez otvaranja privitka ili poveznice iz poruke (priloženi privitak je potencijalno maliciozan!).

Podsjećamo da banka od svojih klijenata neće nikada tražiti da putem e-pošte upisuju osjetljive podatke kao što su PIN, lozinke, kod za prijavu (one time password – OTP) ili kod za autorizaciju transakciju (MAC).

Dodatno, preporučamo da ne otvarate poruke od sumnjivih pošiljatelja ili preuzimate sumnjive i potencijalno maliciozne privitke – navode i na web stranici OTP banke.

Iz tiska je izašla nova knjiga Darka Utovca “Najstarije fotografije Slivna”

Iz tiska je izašla nova knjiga Darka Utovca Najstarije fotografije Slivna koju je objavio Ogranak Matice hrvatske u Čitluku i Ogranak Matice hrvatske u Opuzenu.

Predgovor je napisao Domagoj Vidović:

Kad bi me netko pitao što je bilježito za hrvatski narod, rekao bih da radije gleda nego što čita. Time bih sam sebe okrstio neprosječnim hrvatskim izdankom jer sam za masti (rekli bi Turci boje) slijepac, a svjetlopise (Grci bi rekli fotografije) u knjigama vazda preskačem jer mi smetaju u štavljenju štiva. Ipak me ni takva, kao ocjenjivača na dvoru slivanjskoga kneza, nije mimoišao žuhki bo kalež novoga mu uratka.

Darko se Utovac ovoga puta uhvatio u koštac s najstarijim znanim slivanjskim slikopisima i na temelju njih još jednom ispripovjedio priču o najvećemu neretvanskom poluotoku čije sasvim prirodne međe nikako da spoznaju stanovnici njegova neposredna susjedstva (pa neka se sami prepoznaju jer mi se ne povlači po sudovima). Iz te ću priče izdvojiti tek nekoliko pojedinosti.

Prvo, onima koji misle da je hrvatsko ime proizvod XIX. stoljeća i postupka izgradnje suvremenih naroda (da ne rečem nacija), usta je začepio nazivom hrvatsko konjaništvo koji se već početkom XVI. stoljeća počeo širiti mletačko-osmanlijskom tampon-zonom, isprva u okolici Zadra, a podatak da se tijekom XVII. stoljeća rabio i u Neretvanskoj krajini upućuje na to da razmjerno česte srednjovjekovne potvrde osobnih imena motiviranih etnonimom Hrvat na povijesnome području Trebinjske biskupije nisu slučajne.

Drugo, priču o Gospinoj slici koja se iz Gradca vraća na Grad Slivanjci još nisu poduzetnički iskoristili (pazite, uzeli su nešto Hercegovcima i nisu vratili, to pismohrane ne bilježe barem trista godina), što im ne služi na čast s obzirom na hercegovačke korijene i veze s Pelješcem, pa se Utovac s pravom čudi nepoduzetničkome ozračju u najpoduzetnijemu kutku Neretvanske krajine. Možda je stvar u o tome što se na Gradu danas čuva tek patvorina, a ne izvorna Gospina slika, pa eto prigode Slivanjcima da razmisle malo o tome. Priču o (ne)poduzetništvu dodatno oprimjeruje legenda o Matku Babiću koji je na bijelome konju prolazio kroz zidove s tim da nije posve izvjesno jesu li tijekom njegova pohoda Slivanjci vidjeli i bijele miševe. Bilo kako bilo, možda bi se uistinu priča o vukodlaku Matku i njegovoj zazidanoj kući mogla uvrstiti u ponudu za izletničad (da ne rečem turiste) ili barem ponuditi roditeljima koji muku muče s nestašnom djecom, naravno ne bez odobrenja dječje pravobraniteljice.

Treće, da se štošta u našoj svakodnevici nije promijenilo, pokazuje to što su pošiljke iz Dubrovnika do Slivna putovale šest dana. Nekoć je tako bilo zato što se pošta odvozila triput tjedno, a zašto je tako danas, treba upitati dobitnike Zlatne kune.

Na koncu, ako se pitate je li ocjenjivač (latinski recenzent) malo preduboku zavirio u čašicu, pa piše tek da nešto napiše jer računa na to je čitatelj prosječan Hrvat koji radije gleda nego što čita, niste posve u krivu, ali ako je išta razlučno (da ne rečem latinski differentia specifica) u ovome Utovčevu djelu u odnosu na prethodna, onda su to iskričave crtice iz bivšega slivanjskog života (joj što mi je omilila sveza bivši život koju sam popalio od Joška Božanića) što kao da od zbirke razglednica čine slikomet, pokretnu vrpcu koja kanda je vratila život u slivanjske vrleti. Stoga dopustite Darku da vas povede u razdoblje kad na Slivnu nitko nije slikao (a danas slivanjska općina ima dvije galerije), ali su se slike same šetale te kad je Slivanjcima mjesto utjecajiša (da ne rečem engleski influencera), komaraca i pijavica krv pio vukodlak Matko. Kao prvi sam čitatelj zla oka svjedok da vam neće biti dosadno.

U Hrvatskoj najviše stranih radnika iz BiH i Nepala

Zbog nedostatka radne snage na domaćem tržištu, pogotovo u vrijeme ljetne sezone, u Hrvatskoj je sve veći broj stranih radnika.

Od početka ove godine najbrojniji su oni iz Bosne i Hercegovine i Nepala, piše Fena.

Prema podacima MUP-a Republike Hrvatske najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. svibnja ove godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine – 18.503, zatim Nepala – 15.922, Srbije – 14.325, Indije – 8504 i Sjeverne Makedonije – 7236., slijede državljani Filipina – 6232, Bangladeša – 5338 te Kosova, Uzbekistana i Egipta.

U prvih pet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je izdano 93.786 dozvola za boravak i rad.

Od kojih najviše u turizmu i ugostiteljstvu (31.422 ), potom u graditeljstvu (31.234 ), industriji (11.471), prometu i vezama (6427) te u trgovini (3412).

Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje izdano je 63.204 dozvole, 22.226 za produljenje dozvola.

I 8356 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (7699).

HEP mu poslao ovrhu, a on preplatio račun!?; ‘Pokušavaju izvući pare za izmišljena dugovanja. I nije im prvi put…‘

Augustin Marević iz Ploča  čeka kada će mu HEP isključiti struju u stanu. Nije to klasična hrvatska priča neplaćanja računa, što za posljedicu ima prisilnu naplatu, ovrhu, isključenje iz elektro mreže, piše Slobodna Dalmacija.

Augustin je svoje račune za potrošenu električnu energiju plaćao na vrijeme, čak i preplatio. Umjesto da provodi bezbrižno ljeto u Pločama gdje živi s obitelji sa strahom pali svjetlo, osluškuje radi li mu frižider ili klima jer su mu ozbiljno priprijetili isključenjem struje. Pokrenut je i ovršni prijedlog prisilne naplate pred javnobilježničkim uredom, sve kako bi HEP utjerao nepostojeći, bolje reći izmišljeni dug prema Augustinu Mareviću za neplaćenu električnu energiju. U zakonskom roku se žalio na ovršni prijedlog, pisao je nekoliko mailova HEP-u Splitu i Zagrebu, pa mu ne bi trebali iskopčati struju dok traje postupak. Ali nikada se ne zna. Jednako kako su mu nakalemili nepostojeći dug tako ga jednim potezom mogu ostaviti bez struje u mraku usred ljeta.

– Ovo je strašno što se događa. Nije mi jasno otkud podatak da sam ja dužan za struju kada sam po obračunu preplatio-jada nam se Augustin Marević, sedamdesetsedmogodišnji  umirovljeni inženjer pomorskog prometa, specijaliziran za pomorsko pravo, pokazujući uredno sortirane uplatnice. Stoga ga još više čudi potez HEP-a i pokušaji prisilne naplate računa koji faktički ne postoji.

– Siguran sam da postoji još ovakvih slučajeva. Što drugo reći nego lov u mutnom. Ako prođe, prođe. Možete misliti kako se osjeća jedan umirovljenik koji dobije ovakvu „razglednicu“. Strah i nevjerica. I što mu preostaje, pokorno platiti račun za nešto što niste potrošili, što je izmišljeni dug ili krenuti u maratonsku bitku dopisivanja s HEP-om i pisanja žalbe i prigovora na ovršni prijedlog-priča nam Augustin, koji se opredijelio za ovo drugo, pravnu bitku koja u hrvatskom pravnom sustavu i nesigurnosti koja iz njega proizlazi uvijek ima neizvjestan ishod.

Augustin ne dvoji. Siguran je da je račune za potrošenu električnu energiju platio, pa bi sud trebao odbaciti ovršni prijedlog. A ako se dogodi i suprotno, preživjet će. Ali jednostavno nije u redu, ni prema njenu ni prema drugim građanima koji su se našli u sličnoj situaciji ne svojom krivnjom.

Radi se o iznosu navodnog dugovanja od 68.30 € (koje je on u stvarnosti preplatio kroz dva obračunska razdoblja u prošloj godini). Nije to cifra koju on ne bi mogao platiti, ali zašto platiti nešto što ne postoji.

Žalio se Augustin povjerenstvu za zaštitu potrošača pri HEP-u objašnjavao im situaciju, zvao ih telefonom, slao plaćene uplatnice i zaduženja za potrošenu električnu energiju na kojima je jasno pisalo da je u preplati odnosno da mu se račun umanjuje za preplaćeni iznos, ali odgovora nikada nije dobio.

Više o ovome možete pročitati na portalu Slobodna Dalmacija.

Piše: Stanislav Soldo / SD

NAJAVA! Dječji Glas Neretve u ponedjeljak na Ljetnoj sceni GKS-a

Dječji Glas Neretve održat će se na Ljetnoj sceni Gradskoga kulturnog središta u ponedjeljak, 8. srpnja s početkom u 21 sat.

Cijena ulaznice je 5 eura, a možete ih kupiti na blagajni Ljetne scene GKS-a dva sata uoči Festivala.

Naši mladi glazbenici marljivo su pripremili odlične nastupe. Dođite ih podržati i uživati u glazbenoj večeri i predivnom ambijentu Ljetne scene GKS-a.

Dječji Glas Neretve organizira Ustanova za kulturu i sport Metković, a pod pokroviteljstvom Grada Metkovića.

Energia Naturalis d.o.o. u vlasništvu Pave Vujnovca povećala vlasnički udjel u Luci Ploče d.d.

Sukladno objavama na mrežnim stranicama Zagrebačke burze dana 28.06.2024. godine dogodila se transakcija kupoprodaje dionica Luke Ploče d.d.

Naime, PBZ d.d. kao financijska institucija koja je u Luci Ploče imala vlasnički udio od 5,22% odnosno imala je u vlasništvu 22.099 dionica izašla je u cijelosti iz vlasničke strukture i sve svoje dionice je prodala tvrtki Energia Naturalis d.o.o. u vlasništvu Pave Vujnovca koji nakon navedene transakcije ima ukupno 43,49 % vlasništva (183.964 dionice) i najveći je pojedinačni dioničar.

Ukupna vrijednost transakcije je iznosila 2.961.266 eura, 1 dionica je plaćena 134 eura (1.009,62 kuna).

Podsjećamo da je prije nekoliko godina prilikom javne ponude za otkup preostalog vlasničkog udjela nakon što je Energia Naturalis d.o.o. prešla prag od 25 % vlasništva, ista tvrtka ponudila malim dioničarima cijenu u javnoj ponudi od 400 kuna.

Podsjećamo da su na kraju 2023. godine u vlasničkoj strukturi Luke Ploče d.d., Mali dioničari i dalje imali ukupno 21,29 % vlasništva (90.061 dionica).

Vlasnička struktura Luka Ploče d.d. prije navedene transakcije:

 

Vlasnik (imatelj) VP                                       % vlasničkog udjela

1             ENERGIA NATURALIS D.O.O.                                    38,27 %

2             AZ OMF KATEGORIJE B                                           15,81 %

3             PBZ CO OMF – KATEGORIJA B                                    8,22 %

4             AZ PROFIT OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND               6,32 %

5             PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D.                           5,22 %

6             RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D.                 1,49 %

7             RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D.                 1,28 %

8             PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D.                             0,45 %

9             AZ ZABA ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND   0,42 %

10          Mali dioničari                                                               21,29 %

NAJAVA! U subotu se vesla 4. kup lađarica “Sedam jezera”

U subotu, 6. srpnja s početkom u 18 sati održat će se 4. kup lađarica “Sedam jezera”.

Prijavljeno je sedam ekipa, utrka koja je idealna za provjeru trenutne forme. Druženje i zabava iza utrke kao i dosadašnjih godina održat će se pored Beach bara Parić.

Prijavljene ekipe:

1. Udruga lađara “Baćina” Baćina
2. Udruga lađarica “Staševica” Staševica
3. Udruga lađara “Gusari” Komin
4. Udruga lađarica “Donjanke” Općina Slivno
5. Udruga lađarica “Metkovke” Metković
6. Udruga “Gusarice” Metković
7. Udruga “Sparte” Bjelovar

STIŽE INSPEKCIJA! Netko sustavno devastira pomorsko dobro u Blacama

Otvorio se još jedan slučaj bahate devastacije pomorskog dobra koje bi, ako se ne ragira moglo završiti daljnjom betonizacijom.

Mjesto radnje su Blace u Općini Slivno, koja potpada po Lučku kapetaniju Ploče. Na predjelu zvanom Ponta Planika netko je zamislio da je po morsko dobro njegova “privatna prćija” pa je nasuo nekakve kamenčure u more i na obalu i još napravio neki mul. Na devastiranoj je lokaciji postavio i ležaljke, piše Morski.hr

Anonimne dojave građana pretpostavljaju da se radi o istoj osobi koja je vlasnik obližnje velike vile koja se iznajmljuje, iako to još nije službeni podatak. Tko god da je autor ove devastacije pomorskog dobra sigurno se neće dobro provesti, niti će (ako postoji) svoj plan daljnjih ilegalnih radova na pomorskom dobru provesti u djelu.

Foto: morski.hr/čitatelj

Umjesto toga autoru ove devastacije prijete ogromne kazne previđene Zakonom. Alarmirane su sve institucije koje su dužne čuvati pomorsko dobro, ali do sada nisu reagirale na anonimne dojave građana o ovoj devastaciji. A radi se o lokaciji 200-tinjak metara udaljenoj od lokacije na kojoj smo prošle godine uspješno riješili okupaciju pomorskog dobra bazenom. I zamislite vi bahatluka, netko je sve to gledao s 200 metara i vidi da je ova devastacija riješena i bazen uklonjen te svejedno krenuo nasipati more i svojatati pomorsko dobro.

Na terenu hitnom roku izlazi inspekcija Lučke Kapetanije, a isto tako podsjećamo Općinu Slivno da su odgovorni sanirati ovu devastaciju jer i njima prijete kazne ako ne rade svoj posao.

– Inspekcija izlazi na teren momentalno – potvrdi je portalu Morski.hr dao lučki kapetan Kapetanije Ploče Joško Nikolić.

Zadnje objavljeno