Cjepivo protiv pneumokoka, bakterije koja u ranoj dječjoj dobi izaziva upale uha, pluća, a u najtežim slučajevima i meningitis ili sepsu, od iduće godine ulazi u redoviti kalendar cijepljenja. Tako će se od 1. siječnja 2019. protiv pneumokoka cijepiti sva djeca mlađa od godinu dana, piše Slobodna Dalmacija.
– To je cjepivo već u redovnom kalendaru cijepljenja u većini zapadnoeuropskih zemalja, a kod nas je do sada bilo predviđeno za cijepljenje posebno osjetljive skupine djece (nedonoščadi, djece sa srčanim i malignim bolestima, mališana s čestim alergijama…). U djece predškolske dobi pneumokok najčešće izaziva upalu uha, bakterijske upale pluća, a može izazvati i meningitis i bakterijeniju, tj. prodor pneumokoka u krv, odnosno izazivanje invazivne pneumokokne bolesti. Neke od tih bolesti mogu biti vrlo opasne, pa čak i smrtonosne – kazuje dr. Snježana Kapor-Jeričević, poznata splitska pedijatrica.
Hrvatska je do sada uz Maltu i Estoniju bila jedina država u EU-u koja ovo cjepivo nije uvrstila u kalendar cijepljenja.
Doza i postupak cijepljenja ovise o dobi djeteta.
– Broj potrebnih doza koje dijete mora primiti ovisi o tome kada se počinje s cijepljenjem kod nekog djeteta. Dijete koje se počne cijepiti do šestog mjeseca života treba primiti četiri doze, dijete s početkom cijepljenja između sedmog mjeseca do prve godine života treba primiti tri doze, ono između prve i druge godine života dvije doze, a ono dijete koje se počne cijepiti nakon navršene druge godine života treba primiti jednu dozu – kazuje dr. Kapor-Jeričević.
Naša sugovornica je svojim malim pacijentima već davala ovo cjepivo.
– Ja sam ga osobno davala rizičnim pacijentima, odnosno alergičarima, djeci koja često imaju teške infekcije… Svi su vrlo dobro reagirali na cjepivo, koje je apsolutno sigurno i koje ne izaziva neke velike nuspojave. Jedino je moguće malo crvenila na mjestu cijepljenja ili neznatno povišena temperatura koja traje dan-dva. Svi roditelji čija su djeca primila cjepivo rekli su mi kako nakon dobivanja cjepiva kod svoje djece primjećuju kudikamo manju pojavnost nekih infekcija, odnosno bakterijskih oboljenja, koja su do tada bila vrlo česta – zaključuje dr. Snježana Kapor-Jeričević.
Pneumokok je, među ostalim, glavni uzročnik upale srednjeg uha, od koje svake godine oboli više desetaka tisuća djece. Kako se upale uha u pravilu liječe antibiotikom, uvođenje novog cjepiva trebalo bi, predviđaju stručnjaci, rezultirati i manjom potrošnjom antibiotika kod male djece. Cjepivo protiv pneumokoka ne pruža cjeloživotnu zaštitu, no malu djecu štiti u najrizičnijoj dobi, kad su izložena čestim infekcijama pneumokokom.
Uvođenjem novog cjepiva, ističu epidemiolozi, smanjila bi se izloženost stanovništva ovoj bakteriji koja može biti i kobna ako izazove upalu pluća u starijoj životnoj dobi. Neka istraživanja upućuju na to da je uvođenje cjepiva dovelo do smanjenja rezistencije pneumokoka na antibiotike, što je jedan od najvećih problema današnje medicine.
– U Hrvatskoj godišnje bude prijavljena smrt jednog do dva djeteta koje je preminulo od posljedica pneumokokne sepse. Po procjeni WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije), u Hrvatskoj godišnje od upale pluća i sepse izazvane pneumokokom umre od troje do četvero djece. Što se tiče nekih procjena o tome koliko godišnje djece u Hrvatskoj oboli od neke bolesti zbog pneumokoka, one ovise o tome tko radi te procjene.
Naše u HZJZ-u su dosta konzervativne, pa ako znamo da u Hrvatskoj godišnje oko 60 tisuća djece posjeti pedijatra zbog upala srednjeg uha, mi računamo da je kod njih 20 tisuća ta upala izazvana pneumokokom. Isto tako računamo da zbog pneumokoka od upale pluća oboli između 1500 i dvije tisuće djece – kaže dr. Bernard Kaić, šef Epidemiološke službe HZJZ-a.
Piše: Ivica Marković/SD
