Policijski službenici Policijske uprave splitsko- dalmatinske i Policijske uprave dubrovačko-neretvanske dovršili su kriminalističko istraživanje nad dvojicom stranih državljana Rumunjske, 56-godišnjakom i 41-godišnjakom za koje je utvrđeno postojanje osnovane sumnje da su na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije ostvarili obilježja većeg broja kaznenih djela Teške krađe provalom u stanove.
Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da su krajem lipnja (prema mojim informacijama sve su bile u srpnju) tijekom srpnja 2024. godine provalili su 31 stan: 11 na području Splita, 12 na području Dubrovnika, 2 na području Opuzena i 1 na području Ploča, 2 na području Makarske, 2 na području Omiša, jedan na području Ploča i jedan stan na području Baške Vode. Utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da su korištenjem odgovarajućeg alata lomili uložak cilindrične brave nakon čega bi korištenjem alata otključali bravu i ušli u stan, odnosno nasilno su provaljivali ulazna vrata, nakon čega bi ušli u stan i ukrali bi novac, zlato, vrijedan nakit, satove, novčanike, dokumente.
Na opisani način su ostvarili obilježja 27 kaznenih dijela protiv imovine od čega 20 Teška krađa opisano u članku 229. stavak 1. točka 1. u vezi sa člankom 228. stavak 1. Kaznenog zakona, te sedam Teških krađa u pokušaju kada iz stanova u koje su provalili nisu ništa otuđili. Ostvarili su protupravnu imovinsku korist u visini oko 99.000,00 €.
Naime, početkom srpnja na području Splita zabilježeno je devet provala u stanove, a nekoliko dana nakon toga i na području Dubrovnika zabilježeno je sedam provala. Potom su počinitelji napustili područje Dubrovačko-neretvanske županije, međutim rekonstrukcijom njihovog kretanja utvrđeno je da su se u srijedu, 24. srpnja ponovno vratili na područje Dubrovačko-neretvanske županije gdje su počinili 4 nova kaznena djela. Iniciranim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da bi se moglo raditi o istim počiniteljima nakon čega se dodatno intenzivira suradnja policijskih uprava u cilju lociranja i pronalaska počinitelja.
Dubrovačka policija je identificirala vozilo s kojim su se počinitelji kretali i koje je napustilo područje Dubrovačko-neretvanske županije u smjeru Splita o čemu su obavijestili splitske kolege koji su intenzivnim operativnim radom na terenu, uz potporu policijskih službenika kriminalističko-obavještajne analitike, vozilo pratili i utvrdili da su osobe stacionirane na području Makarske. Zajedničkim radom na terenu policijskih službenika Službe općeg kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske, PP Omiš i PP Makarska u srijedu su pronađeni, uhićeni i dovedeni u službene prostorije PP Makarska radi provođenja istraživanja.
U sklopu kriminalističkog istraživanja obavljena je pretraga stana i vozila kojeg su koristili. Pronađen je novac, dio ukradenog zlata koje bilo skriveno u čarapama, a pronađen je i provalnički alat.
Nakon dovršenog istraživanja uz kaznenu prijavu predani su pritvorskom nadzorniku.
U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji. Uzgajivači to pripisuju visokim temperaturama mora. Od jutra obilaze lokacije i utvrđuju štetu, koja je, prema prvim procjenama, gotovo 80 posto u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju.
Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara. Uginulo im ih je gotovo devedeset posto.
– Pomor koji je nezapamćen. Mi imamo 25 godina obrta, cijeli život se bavimo ovim, i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto, rekao je Zdravko Lazić za HRT u uvali Brijesta.
Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena.
– Mi smo imali izmjereno 29,6 stupnjeva. Ne znam, međutim, u momentima siguran sam da je bilo i preko 30 stupnjeva, kaže Vicko Lazić.
U Brijesti od jutra na različitim lokacijama očajni uzgajivači. Kamenice se, kažu, drže, dagnje ugibaju.
– Ne znam što uopće činiti. Prodaja mi je skroz smanjena i idem na neplaćeni godišnji. Šta da radim sad? očajan je Ivica Baćina.
– Kad vidiš kako je to bilo, to je bilo, Bože sačuvaj. Krepano, ne znaš što ćeš. Izvadiš pedeset kila, nemaš deset, petnaest da ti je ostalo. Ne znaš ništa, govori Mila Prlaguzić.
Uvala Bistrina zasad bez pomora, možda zbog vrulja
Ugajivači u zaljevu Bistrina i susjedniim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća. Prate stanje. Stručnjakinja iznosi da sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.
– Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije, rekla je dr. sc. Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Školjkari od jutros vraćaju kupce. Kažu, prodaju hranu i žele da je potpuno zdrava. Ne žele zataškavati.
– Kažete ljudima kako je, i to je to. Ako bude sreće, bit će dostave u osmome mjesecu, a ako ne bude, dostave neće biti do daljnjega i to je tako kako je, govori uzgajivač Antonio Prlaguzić za HRT.
Večeras je na metkovskim Skalama 3 otvorena treća po redu Skupna izložba likovnih umjetnika.
Na ovogodišnjoj izložbi svoje slike u različitim tehnikama izložili su: Jasna Dragun, Dalia Gabrić Mioč, Roberta Markota, Halil Tikveša, Mirsada Mustapić, Živko Mustapić, Ivica Ivaniš Kulija, Nikica Utovac, Stanka Mijić, Nataša Kale, Valentina Crnčević, Jure Talajić, Milan Salacan, Zlata Jelinić, Branka Katić, Teo Bilas, Ante Dragobratović, Dubravka Šešelj, Edo Unković, Ivo Donelli, Nevena Zovko, Maja Zovko, Dino Čolaković, Zlata Jerković, Karlo Senta, Iva Senta, Zorana Vekić, Živko Medak i Neda Šeput.
Postav su i ovoga puta napravili nastavnici likovne kulture Ante Leko, Ivana Šiljeg i Matea Jerkić.
Izložbu je otvorila ravnateljica Ustanove za kulturu u sport Zrinka Mijoč u sklopu programa Metkovskoga ljeta i Festivala skala. Kao gost iznenađenja nastupili su Viko Ćemeraš i Ana Bebić Đolić.
Danas oko 11 sati izbio je požar na Pelješcu na predjelu vjetroparka Ponikve i Česvenice. Za gašenje su angažirana dva specijalizirana protupožarna zrakoplova.
Ogroman stup dima vidi se i iz Metkovića (u smjeru Vidonja). Na terenu svi gasitelji iz Slanog, Metkovića, Dubrovnika i dobrovoljnih društava s Pelješca. Za sada je na terenu oko 100 vatrogasaca. Pomažu im i zračne snage.
– Požarište ne izgleda lijepo, dignuli smo u zrak čak četiri kanadera i puno vatrogasaca je na terenu. Objekti za sada nisu ugroženi, ali vatra se proširila neposredno uz vjetroelektrane. Borimo se da požar ne prođe brdo na koje se sada nalazimo jer ako nam tu vatra prođe, onda neće biti dobro i onda smo u problemima. A već sada je blizu toga…, izjavio je za Dalmaciju DanasStjepan Simović, županijski vatrogasni zapovjednik.
Nakon mnogo stoljeća i gotovo potpunog zaborava i napuštanja, ovo drevno hodočašće do groba sv. apostola Jakova (blagdan 25. srpnja), na iznenađenje mnogih vratilo se u život u posljednjim godinama 20. stoljeća.
Sada njime prolazi toliko hodočasnika iz svih krajeva svijeta, vjernika i nevjernika, pripadnika različitih religija, avanturista, hodočasnika i “tragača”, koliko ih nije bilo ni u vrijeme najveće slave, u ranom srednjem vijeku. Camino je dodatno popularizirao vrlo dobar i poučan film PutEmilia Estaveza (The Way, 2010.), sina poznatijeg Martina Sheena čija je obitelj porijeklom iz Galicije, a koji tumači ulogu oca koji hoda/završava Put u ime svoga nesretno stradaloga sina.
El Camino – hodočasničke rute do groba sv. Jakova, apostola
Put za Santiago (španj. ElCamino de Santiago) je ruta koju prelaze hodočasnici iz Španjolske i cijele Europe koji vodi u Santiago de Copostelu, grad u kojem se nalaze relikvije apostola Jakova Starijeg. Zbog toga se još naziva i Putem svetog Jakova. Njegov simbol je školjka Jakobova kapica koju su hodočasnici nosili obješenu o svoju torbu, a služila im je kao čaša.
Tijekom cijelog srednjeg vijeka, grad Santiago de Compostela je bio vrlo popularno hodočasničko odredište, te je na ovoj trasi izgrađeno oko 1.800 građevina, vjerskih i svjetovnih, od velikog povijesnog značaja. Put je odigrao temeljnu ulogu u poticanju kulturne razmjene između Iberijskog poluotoka i ostatka Europe u srednjem vijeku. On ostaje svjedočanstvo snage kršćanske vjere među ljudima svih društvenih slojeva iz cijele Europe. Kasnije je zanimanje za ovo hodočašće oslabilo, ali u današnje vrijeme ponovo mu se vraća popularnost.
Najpoznatija ruta je Camino Francés koji počinje na jugu Francuske i duga je oko 800 km. Prvi spomen korištenja ovog puta vezan je za 1047. godinu. Ista ta ruta koristila se i prije od strane hodočasnika koji su išli u Rim na grob sv. Petra i povezivala je kraljevske gradove Jaca, Pamplonu, Burgos i León. Pored Camino Francésa postoje i druge rute prema Santiago de Composteli, i to: Engleski, Portugalski, Katalonski, Sjeverni, Baskijski kao i još neki pravci. Vijeće Europe je Francuskom putu 1987. god. dodijelilo titulu “Glavne ulice Europe”, a UNESCO ga je 1993. god. proglasio svjetskom kulturnom baštinom.
Iz kojih zemalja su hodočasnici?
Prema statistikama koje je objavio Ured za hodočasnike, na ovo španjolsko hodočasničko odredište u 2023. stiglo je 446 035 hodočasnika. Gotovo 200 000 hodočasnika bilo je iz Španjolske, prvenstveno iz južne regije Andaluzije.
Što se tiče stranaca, najviše je bilo hodočasnika iz Sjedinjenih Američkih Država – 32 063, a slijede ih Talijani s 28 645 i Nijemci s 24 342.
Ostale zemlje iz kojih su pristizali hodočasnici su: Portugal, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Meksiko, Južna Koreja, Irska, Australija i Kanada. Od ostalih zemalja iz kojih su hodočastili ovom rutom valja spomenuti: Hrvatsku sa 798 hodočasnika, Sloveniju (720), Srbiju (97), BiH (18), Makedoniju (16) i Kosovo (10).
Smještaj, prehrana i zanimljivosti
Cijeli Camino se prelazi u prosjeku za 30 dana, nekih 26 km po danu. Naravno postoje dani kada se može prijeći i više ako to dozvoljava konfiguracija terena, ali i oni dani kada su hodočasnici usporeni kišom, snijegom, bolešću, umorom. Stoga je zimi manje hodočasnika, a najviše ih je ljeti. Najpogodnije vrijeme za hodočašće je rana jesen.
Svaki hodočasnik treba posjedovati hodočasničku putovnicu(credencial) koju dobije na početku hodočašća. U nju se udaraju pečati prenoćišta ili crkava na putu i služi kao dokaz na temelju kojeg Hodočasnički ured u Santiagu izdaje potvrdu o hodočašću na latinskom jeziku (Compostelu). Osim toga, moraju biti ispunjeni i sljedeći uvjeti: prijeći najmanje 100 km pješice (ruta od Sarie), odnosno 200 km biciklom ili konjem.
Tijekom cijeloga Camino Francésa nalaze se prenoćišta(albergue) u kojima se za mali novac može prespavati, pojesti, oprati rublje i tuširati se. Cijene noćenja kreću se oko 10 €. Na cijelom Putu važe neka pravila: posjedovanje hodočasničke putovnica uvjet je za noćenje, jedna osoba ne može dva dana boraviti u istom prenoćištu (izuzev ako je bolesna), u ranim jutarnjim satima (najčešće do 8 h) prenoćište se mora napustiti, nema kasnih lijeganja (zaključavaju se oko 21h ili 22 h), uznemiravanja drugih hodočasnika i slično.
Španjolska je poznata po dobroj hrani i tijekom cijeloga puta kako se mijenjaju pejzaži, tako se mijenja i prehrana. U pravilu svaki restoran ima “hodočasnički menu” u koji ulaze lokalni specijaliteti.
Tijekom cijelog puta može se vidjeti žuta strelica koja pokazuje pravac prema Santiagu a kako se put bliži odredištu svakih pola kilometra može se pročitati udaljenost do Santiaga na kamenju ukopanom pored Puta.
Iz Hrvatske iz godine u godinu polazi sve više hodočasnika na Camino Francés. Neki od njih nakon toga drže predavanja ili pišu putopise o svojim iskustvima tijekom hodočašća. Šibenčanka, književnica Maja Klarić svoje je doživljaje s Camina opisala u putopisu Vrijeme badema, a Mara Dojak u svojoj knjizi Moj Camino. Obje knjige su u prisustvu autorica bile predstavljene u našoj Gradskoj knjižnici u Metkoviću.
Informacije o hodočasnicima iz Hrvatske mogu se naći na FB stranici Camino de Santiago Hrvatska ili www.caminohrvatska.info. Postoji i tiskani vodič Putem svetog Jakova na hrvatskom jeziku s detaljnim uputama za hodočasnike.
Vrlo je koristan i s novim, detaljnim informacijama ažuriran online vodič Gronze.com.
Modrni “tragači”
Tko danas hoda Caminom? Nekada su to bili hodočasnici koje je na put pokretao kršćanski vjerski žar. Nekada doći do relikvija sv. apostola Jakova u Santiago de Compostelu, na grob sv. Petar u Rim, na grob sv. Brigite u Vadstenu ili na sveta mjesta u Palestinu bilo je mjera kršćanskog vjerskog svjedočanstva. Danas poći na Camino jednima je izazov, drugima osmišljavanje vremena, trećima potraga za sobom, četvrtima meditacija, petima mjera kršćanskog života, šestima vrijeme sabiranja i „povlačenja životne crte“… Svi kreću s istog mjesta, izgleda da imaju isti cilj doći u Santiago i dotaknuti kip sv. Jakova, a na kraju u što će to putovanje prerasti samo Bog zna. Mare Dojak u uvodu svoje knjige kaže: Ono što je počelo kao fizički izazov žene u 59. godini života, završilo je kao duhovno putovanje.
Na Facebook stranici Prometne zgode i nezgode sinoć je objavljena snimka vozača, koji u dvosmjernom tunelu (Međak – čvor Čeveljuša!) na brzoj cesti D425 Karamatić – Ploče prestiže kamion, prelazeći preko dvije pune crte u kolnički trak suprotnoga smjera.
Kako se navodi u objavi, radi se o automobilu s albanskim nacionalnim oznakama.
Vijesti o invazivnim vrstama rijetko su dobre, tako da ne čude vijesti koje stižu iz doline Neretve. Kako kaže Bariša Ilić iz ornitološkog društva Brkata sjenica, situacija sa zebrastom dagnjom (Dreissena polymorpha) daleko je od dobre.
Prvu je otkrio krajem prošle godine i to je odmah prijavio nadležnim službama. S pravom je u srpnju bio uznemiren videći odrasle dagnje, jer ova vrsta školjke, pojašnjava, spada među sto najgorih invazivnih vrsta na svijetu, objavio je Jutarnji list.
– Stanje je zabrinjavajuće. Krajem veljače odvojio sam desetak kamenja s mladim dagnjama veličine od 2 do 2,5 milimetara da bih mogao lakše pratiti kojom brzinom napreduju zebraste dagnje i ostao iznenađen. Rast do odrasle jedinke koje su sada za četiri mjeseca narasle do blizu dva centimetra, a odrasla jedinka naraste do oko tri centimetra, što jest veoma brzi napredak.
Na jednom kamenu veličine dvije ljudske šake izbrojio sam 68 gotovo odraslih jedinki koje će već u idućem ciklusu broj jedinki povećati do iznimno velikih brojeva. Mjerodavne službe moraju pronaći način suzbijanja širenja ove invazivne vrste. Ja osobno fizički sam uklonio blizu dvije tisuće jedinki dagnje, ali na osnovu današnjeg nalaza zaključio sam da to nije dovoljno, odnosno, kako mi volimo reći, uzaludna je to muka – pojasnio je Ilić za Jutarnji list.
Foto: Bariša Ilić
Ova školjka je originalno živjela samo u jezerima južne Rusije u Ukrajine. No, slučajno je donesena na brojna područja i postala je invazivna u brojnim zemljama diljem svijeta. Ona uništava ekosustav, mijenja staništa riba i istiskuje domaće školjkaše.
Još u siječnju 2024. za Bariša Ilić je kazao kako mu je uvijek drago kad pronađe neku novu vrstu, ali nipošto ne i ovakvu.
– Ova me stvarno zabrinula. Izvorno potječe iz Kaspijskog jezera i Crnog mora, a do nas je došla vjerojatno u balastnim vodama. Ovo je prvi živi primjerak zabilježen na našoj obali. Dosad je u Jadranskom slivu pronađeno tek nekoliko praznih ljuštura u Vranskom jezeru – kazao je tada neretvanski zaljubljenik u prirodu koji je na zebrastu dagnju slučajno naišao dok je tražio riječne pužiće za Prirodoslovni muzej u Metkoviću. Tada je sve već prijavio stručnjacima u Zagreb.
Izmjenama odluke o početku školske godine 2024./2025., nastava umjesto 2. rujna počinje 9. rujna, ukinut je jesenski odmor, skraćeno trajanje proljetnih praznika, a ministar Radovan Fuchs ocijenio je da taj kalendar zadovoljava više ili manje sve te da učenici njime neće ništa izgubiti.
Prema izmjenama odluke, koje su prošle javno savjetovanje i koje bi uskoro trebale biti objavljene u Narodnim novinama, nastava za maturante traje do petka 23. svibnja 2025., a za ostale učenike do petka 13. lipnja 2025., umjesto 18. lipnja kako je ranijom odlukom predviđeno.
Ukida se jesenski odmor za učenike koji je bio planiran od 31. listopada do 3. studenog 2024.
Nepromijenjen ostaje prvi dio zimskog odmora koji traje dva tjedna, odnosno od 23. prosinca 2024. do 6. siječnja 2025.
Drugi dio zimskog odmora traje pet dana od 24. do 28. veljače 2025.
Skraćeno je trajanje proljetnih praznika u travnju pa odmor učenika traje pet dana, a počinje u četvrtak 17. travnja (Veliki četvrtak) i traje do 21. travnja (Uskrsni ponedjeljak), s time da nastava počinje u utorak 22. travnja.
Time se, napominju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, otvorio prostor za skraćivanje nastavne godine koja sad traje do 13. lipnja umjesto prije do 18. lipnja, s time da ljetni odmor počinje 16. lipnja 2025.
Nastavna godina za maturante ima 163 nastavna dana, a za ostale učenike 177.
Metković d.o.o. obavještava korisnike vodnih usluga na lijevoj strani grada Metkovića (osim Ulice Stjepana Radića od Lučkog mosta do graničnog prijelaza, naselje Doljani i cijeli Predolac ) i naselje Krvavac II da će u četvrtak, 25. 7. 2024. doći do prekida u isporuci vode zbog prespajanja na novoizgrađeni cjevovod u Ulici Ivana Gundulića u vremenskom periodu od 12 do 15 sati.
Za to vrijeme voda za piće bit će osigurana autocisternama na sljedećim lokacijama:
križanje ulica Petra Krešimira IV i Franje Asiškog i
na Trgu dr. Franje Tuđmana (kod Sportske dvorane).
Promet će se odvijati sukladno privremenoj prometnoj regulaciji. Korisnici se mole za razumijevanje!
