-

ŠTETE OD MRAZA Tek 16 poljoprivrednika, 12 iz Metkovića, poseglo za europskom pomoći!

Iz Savjetodavne službe su nas izvijestili da se na podmjeru 5.2.1. s područja Grada Metkovića prijavljeno 12 poljoprivrednika, s područja Opuzena 1 poljoprivrednik, te sa područja Ploča 3 poljoprivrednika, ukupne površine oko 4,4ha. Što je s ostalima?

Prošlu godinu hrvatski poljoprivrednici nisu imali sreće. Požari, mraz, poplave, suše i tuča poharali su Hrvatsku. U Neretvi su poljoprivrednici na svojim imanjima pretrpjeli štete uzrokovane niskim temperaturama i mrazom.

Elementarne nepogode proglašavane su diljem zemlje pa je Vlada krajem godine donijela odluku o dodjeli sredstava za njihovu sanaciju koja su isplaćena na račune lokalnih i područnih samouprava.

Za tu je namjenu izdvojeno gotovo 100 milijuna kuna, a unatoč tome neke općine i gradovi dobili su malene pomoći jer država u svojim mjerama isplaćuje tek 5,4% od ukupno prijavljene štete.

Neke općine i gradovi loše su kombinirali državni i europski izvor pomoći

Poučeni prijašnjim praksama, Povjerenstva za procjene šteta od elementarnih nepogoda pojedinih općina i gradova u dolini Neretve, su u sustav APIS unosili podatke o šteti koje su se temeljile na procjeni mogućeg uroda, a ne na procjeni stradavanja trajnih nasada, odnosno broja stradalih stabala. S tim su postigli nešto efikasniju naplatu iz državnog programa za pomoć poljoprivrednicima koji su pretrpjeli štete od vremenskih neprilika. No, istovremeno su onemogućili da se velik broj zainteresiranih poljoprivrednika kojima su stradali nasadi prijavu na Mjeru 5 Ruralnog razvoja, odnosno Podmjeru 5.2.1. Iz toga razloga je velik broj poljoprivrednika s područja Opuzena, Slivna i Kule Norinske koji su nezadovoljni radom Povjerenstava. Podmjerom 5.2.1 omogućuje se potpuna obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala iz programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Riječ je o europskom novcu iz kojega se za uništene nasade isplaćuje pomoć u 100% iznosu, a fond iznosi 150 milijuna eura. Natječaj za ovu mjeru je bio raspisan 2. listopada 2017. i trajao je do 2. siječnja 2018. godine.

Iz Savjetodavne službe su nas izvijestili da se na podmjeru 5.2.1. s područja Grada Metkovića prijavljeno 12 poljoprivrednika, s područja Opuzena 1 poljoprivrednik, te sa područja Ploča 3 poljoprivrednika. Ukupna površina prijavljenih trajnih nasada iznosi oko 4,4ha, većinom mandarina. Nakon završetka postupka natječaja oni će biti u mogućnosti u potpunosti obnoviti svoje nasade na navedenim površinama, a ne tek pokriti jednogodišnju štetu po urodu u iznosu 5,4% ukupno prijavljene štete, koliko će dobiti poljoprivrednici kojima je nastradao prinos. Za zapitati se je koliko je moglo biti obnovljenih nasada da su se prijavljivale štete na stablima, a ne po procjeni jednogodišnjeg uroda.

Ovo je razlog, osim većeg broja prijava poljoprivrednika, zašto je državna pomoć za elemetarne nepogode u poljoprivredi u nekim općinama i gradovima s područja Neretve veća, a u nekim manja: Opuzenu (7.186,566 kuna), općine Slivno (2.350,076 kuna) i Kula Norinska (523.471 kuna), gradovi Ploče (611.756 kuna) i Metković (379.615 kuna).

Ostaje zaključiti da je pomoć za nadoknadu štete u poljoprivredi s područja Neretve nastale od prošlogodišnje elementarne nepogode mogla biti i veća da se je u pojedinim jedinicama lokalne samouprave ispravno kombiniralo s državnim i europskim fondovima, a ne se po starim navikama išlo kraćim putem postići što brži financijski učinak.

Predstavljen deveti Hrvatski neretvanski zbornik i nagrađeni najbolji učenici

Sinoć je u Gradskoj knjižnici u Metkoviću javnosti predstavljen deveti Hrvatski neretvanski zbornik kojega izdaje Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Predstavljanje su organizirali Gradska knjižnica Metković, metkovska podružnica Instituta za jezik i jezikoslovlje i spomenuto Društvo Neretvana.

Na početku je sve prisutne pozdravila ravnateljica Gradske knjižnice Vesna Vidović, te upoznala publiku s predstavljačima Zbornika, a to su bili glavni urednik Domagoj Vidović i dugogodišnji suradnik Ivica Puljan.

Ivica Puljan je sadržaj Zbornika sažeo u sintagmu zbir znanstvenih radova i eseja. On je na jedan zanimljiv i sebi svojstven način prelistao cijeli Zbornik i publici predstavio autore i njihove radove. U četrdesetak radova koji se na svoj način dotiču neretvanskog kraja zabilježene su crtice iz bliže i daleke neretvanske povijesti, zapisi o onima kojih više nema, neretvanske zanimljivosti, književna dostignuća i jezikoslovna istraživanja, športska i glazbena postignuća te kratka kronika prošlogodišnjeg djelovanja udruga i ustanova.

Jezikoslovac Domagoj Vidović, kao glavni urednik Zbornika, objasnio je da je zbornik godišnje glasilo Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu koje se redovito objavljuje od 2009. godine. Domagoj se prisjetio i prvog urednika Vladimira Pavlovića koji je 1993. objavio prvi broj Neretvanskog zbornika. Društvo je u svojim naporima oko izdavanja Zbornika zauzelo stav da to ne budu monografije već u pravom smislu riječi zbornici u kojima će svoje tekstove objavljivati različiti ljudi, različitih zvanja, zanimanja, interesa i razina pisanja, a kojima će zajedničko biti tematika vezana uz prostor Neretve. Tako se u zborniku nalaze raznovrsni tekstovi kojima se nastoji popuniti praznine prouzročene višedesetljetnim nepostojanjem redovite publikacije u kojoj bi se obrađivale neretvanske teme. U prvih je devet brojeva svoj trud ugradilo 186 autora ispisavši 3198 stranica, a u posljednjem devetom broju je na 334 stranice raspoređeno 49 tekstova koje je napisalo 37 autora.

Ovo je bilo prvo javno predstavljanje zbornika o Neretvanskoj krajini nakon kojega je Domagoj Vidović uručio priznanja i prigodne darove učenicima osnovnih škola za posebna postignuća u poznavanju hrvatskog jezika koja su pokazali na školskim natjecanjima. Prema prijedlozima učitelja hrvatskog jezika priznanja su dobili učenici Anamarija Dominiković i Gabrijela Bojčić iz OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković i Domeniko Vojnović iz OŠ Stjepana Radića Metković.

Sadržaj svih devet Hrvatskih neretvanskih zbornika možete pogledati ili preuzeti ovdje.

Statistika metkovskih župa za 2017.: kršteni, vjenčani i umrli…

Početak nove godine je obično vrijeme kada podvlačimo crtu ispod prošle godine. Obično je to hrpa različitih statističkih podataka i analiza istih. Jedne od najstarijih satističkih baza podataka, koje se u kontinuitetu već stoljećima osvježavaju, su župne godišnje statistike. Mi smo, stoga, zavirili u podatke koje su ovih dana iznijele metkovske župe sv. Ilije i sv. Nikole o krštenima, vjenčanima i umrlima u 2017. godini i usporedili ih s podacima iz 2016. godine.

U 2017. godini u Župi sv. Ilije je kršteno 81 dijete (35 dječaka i 46 djevojčica), a u 2016. ih je bilo 74. Vjenčanih parova u prošloj godini je bilo 33, a u 2016. ih je bilo 38. Tijekom 2017. je umrla 51 osoba, a u 2016. je umrlo 55 osoba. Statistički gledano, župa je u plusu u omjeru krštenih i umrlih u prošloj godini, ali je ukupan broj krštenih još uvijek malen. Ne tako davno je redovito prelazio broj 100. To možemo vidjeti po broju ovogodišnjih prvopričesnika kojih je bilo 97 i krizmanika kojih je bilo 111. Ako pogledamo broj vjenčanih, možemo reći da je prošle godine bilo poprilično slobodnih termina za vjenčanja u crkvama sv. Ilije i sv. Franje na Kladi.

U Župi sv. Nikole biskupa je u 2017. kršteno 52 djece, a u 2016. godini 64 djece. Vjenčanja je u prošloj godini bilo 25, a u godini ranije 26. U 2017. je umrlo 27 osoba, a u 2016. 31 osoba. U prošloj godini su bila 52 prvopričesnika i 71 krizmanik. I ovdje je zamjetan malen broj vjenčanja, tj. novih mladih obitelji, tijekom prošle godine koji je gotovo isti kao i godinu ranije.

Nažalost, ako uzmemo u obzir da je važnije promatrati kretanje broja rođenih od broja umrlih jer oni određuju perspektivu sljedećih desetljeća, možemo zaključiti da ovi podaci upućuju na trend opadanja ukupnog broja domicilnog stanovništva u Metkoviću.

Svi prošlogodišnji uspjesi Karate kluba Metković na jednom mjestu

Za karataše je završila natjecateljska sezona za 2017. godinu. O uspjesima mladih metkovskih karataša smo pisali u više navrata na našem portalu, a sada ih možete pogledati u kratkom video uratku kojega su pripremili članovi Karate kluba Metković.

Metkovac Ivan Bilić i Pločani Matea Pirjevac i Zoran Azinović u pohodu na Kilimanjaro

Jutros je iz Dubrovnika u osvajanje najvišeg vrha Afrike – Kilimanjara krenulo 16 članova hrvatske ekspedicije među kojima su Metkovac Ivan Bilić i Pločani Matea Pirjevac i Zoran Azinović.

Nakon dugih priprema po najvišim vrhovima zemalja u okruženju, svakodnevnih napornih kondicijskih priprema, i opremljeni dobrom formom, željom za usponom ali i kamerom kojom će snimatelj HTV-a Alan Šimunović i član HGSS-a zabilježiti cijelu ekspediciju, u ovaj su se pothvat upustili i rekreativci koji se prije ove, nisu pozabavili ozbiljnijom ekspedicijom.

Najveće prepreke na ovom putu bit će im visinska bolest i kondicija, no uz voditelja ekspedicije, iskusnog penjača vrhova, Lazara Badanjca dok su kondicijski penjali neke od najviših vrhova Prokletija, Maja Jezerce, Durmitor i Biokovo, imali su priliku upoznati se sa svime što će im uspon na Kilimanjaro donijeti. Od prvog kondicijskog uspona pa sve do zadnje stanice – safarija u Nacionalnom parku Serengeti i na koncu kratera Ngorongoro, želimo im puno sreće i siguran povratak.

Cijeloj ekipi želimo puno sreće i siguran povratak koji je planiran 15. siječnja.

METKOVSKO RODILIŠTE Prva beba rođena u 2018. je dječak Filip

I dolina Neretve prati nacionalne standarde kada je riječ o prvorođenim bebama u novoj 2018. godini. Mediji javljaju da se u Hrvata u prvim danima nove godine uglavnom rađaju muška djeca.

Naime, iz metkovskog rodlišta nas obavještavaju da je prva beba u novoj godini rođena  nešto iza ponoći i da je riječ o dječaku Filipu, prvorođencu u mladoj obitelji Doboš iz Ploča.

Čestitamo mladim roditeljima na najljepšem daru kojega su mogli dobiti u novoj godini.

FOTO Tradicionalni veslački domjenak na Unki

I ove godine kao i obično, veslači i uprava Veslačkoga kluba Neretvanski gusar priredili su za kraj godine domjenak za svoje prijatelje i sponzore. Mali je to znak zahvalnosti za kraj uspješne veslačke sezone u kojoj je nabavljeno nešto nove opreme i čamaca te je organizirana utrka osmeraca i mini kup regata.

Domjenak su posjetili gradonačelnik Dalibor Milan, članovi bivših uprava Kluba, mnogi bivši veslači koji žive van Hrvatske i u drugim gradovima, sponzori Kluba…

Klub u 2018. godini obilježava 50 godina postojanja čemu će na jesen posvetiti poseban program. Posjetitelji su mogli vidjeti njihovu veslačku opremu i vrlo vrijedne čamce.

Druženje veslača nakon domjenka nastavljeno je u pub& restoranu Tabakera uz glazbu uživo.

Oružana pljačka u automat klubu Metković

Jučer, 28. prosinca oko 23 sata iz automat kluba u Metkoviću, uz prijetnju oružjem, dvije nepoznate muške osobe su otuđile novac, stoji u priopćenju PU Dubrovačko-neretvanske.

FOTOGALERIJA S koncerta o kojem je dovoljno reći – Željko Bebek!

Jedan od najpopularnijih i najdugovječnijih pjevača na ovim prostorima s više od 40 godina uspješne glazbene karijere iza sebe, te velikom vojskom obožavatelja svih generacija nastupio je sinoć na prepunom Trgu dr. Franje Tuđmana u Metkoviću.

Oduševljena i na trenutke raspjevana publika mogla je u dvosatnom koncertu čuti najnovije Bebekove hitove s aktualnog studijskog albuma Ono nešto naše  kao što su Prvak svijeta, Ja po kafanama s kojima je već osvojio nagradu “Cesarica” za hit godine zabavne glazbe 2017. godine, te duet s Olivierom Ako voliš ovu ženu koji se ne skida s vrha domaće top ljestvice.

Metkovce i njihove goste Željko je razgalio otpjevavši i mnoge druge hitove iz njegovog dugogodišnjeg respektabilnog glazbenog opusa osobito iz vremena dok je nastupao s Bijelim dugmetom s kojim je snimio osam studijskih albuma.

Za kraj možemo prenijeti komentar jednog Bebekova obožavatelja: Da otpjeva recept od kolača, bio bi hit!

FOTOGALERIJA Sa slavlja božićne mise ponoćke u Metkoviću, Vidu i Borovcima

Polnoćka (ponoćka) katoličko je misno slavlje kojim započinje Božić. Slavi se noću (obično u ponoć ili u večernjim satima Badnjaka) s 24. na 25. prosinca u čast rođenja Isusa Krista.

U crkve na polnoćke tradicionalno dolaze i brojne obitelji s djecom. Općenito dolazi više vjernika nego inače tijekom nedjeljnih svetih misa. Evo kako je to izgledalo u Metkoviću, Vidu i Borovcima.

Dječja ponoćka u crkvi sv. Ilije u Metkoviću tijekom koje su učenici iz OŠ Stjepana Radića izveli prigodni glazbeno-recitatorski program pod vodstvom učiteljice Aleksandre Lukić Skelić. Misno slavlje je predvodio župnik fra Ante Bilokapić uz suslavljenike fra Duju i fra Antu.

Misu ponoćku u jednoj od najstarijih crkava u dolini Neretve, u crkvi sv. Nikole u  Borovcima slavio je župnik don Davor Bilandžić.

Ponoćka u Vidu. Prije svete mise izveden je prigodni glazbeno-recitatorski program.

Misu ponoćku u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Metkoviću predvodio je župni vikar don Miroslav Rubić u koncelebraciji je bio župnik don Davor. Pjevanje je predvodio mješoviti župni zbor.

Misu ponoćku u crkvi sv. Franje na Kladi predvodio je župni vikar fra Duje Jukić.

Ponoćku u župnoj crkvi sv. Ilije slavio je župnik fra Ante Bilokapić uz đakona fra Antu Prološčića. Pjevanje je predvodio mješoviti župni zbor.

 

 

Zadnje objavljeno