-

Jambo na optuženičkoj klupi zbog predizbornih maslina

Foto: net.hr

Jambo je optuženom da je s dvojicom suradnika, pročelnikom za gospodarstvo Miloradom Dodigom i pročelnikom za financije Petrom Čarapinom, grad kojim je upravljao čak 16 godina oštetio kupnjom sadnica maslina koje je dijelio na svojim predizbornim skupovima i plaćanjem hodočašća HSS-ovaca u Mariju Bistricu.

Optužnica potvrđena još 2015. godine Gabrića Jambu tereti da je u studenom 2007. od Dodiga tražio da na teret gradskog proračuna kupi veći broj sadnica maslina koje je dijelio tijekom kampanje za parlamentarne izbore na kojima je bio nositelj koalicijske liste u X. izbornoj jedinici.

Sadnice maslina, u ukupnoj vrijednosti većoj od 170 tisuća kuna, navodno je platio grad Metković, a Jambo je, osim toga, navodno naložio i da se iz gradskog proračuna kupe sadnice maslina u vrijednosti većoj od 271 tisuću kuna koje je Neretvanska udruga maslinara kupila od trgovačkog društva u kojemu je odgovorna osoba bila njegova supruga.

Po optužnici Gabrić i Čarapina su od rujna 2009. do studenoga 2012. na štetu gradskog proračuna osigurali sredstva za financiranje putovanja članova HSS-a na hodočašće u Mariju Bistricu, iako su znali da nije bilo nikakve osnove da navedene troškove plaća grad Metković koji su pritom navodno oštetili za više od 225 tisuća kuna.

Kozina demantira: Gubitaka nema, a pozajmica školi nogometa uredno je vraćena

Direktor gradske tvrtke Metković razvoj. d.o.o. Zoran Kozina poslao nam je dopis u kojem nas moli da objavimo njegov odgovor na današnji članak objavljen na jednom lokalnom portalu o poslovanju ove gradske tvrtke. Uz to nam je dostavio i ugovore o pozajmici i konto karticu udruge NK Neretva – Škola nogometa Metković koje ovdje objavljujemo. Odgovor prenosimo u cijelosti.

Nakon paušalno iznesenih izjava o poslovanju društva Metković razvoj d.o.o., kao odgovorna osoba društva, imam obvezu iznijeti demantij na članak objavljen na portalu Metkovic-NEWs-a dana  22.9.2017.g. pod naslovom  „Dok je Grad Metković uplatama prikrivao gubitke, društvo posuđivalo novac NK Neretvi u blokadi žiro-računa“.

Već i prije sam pozivao sve zainteresirane koji žele pisati o poslovanju tvrtke Metković razvoj d.o.o. da mogu slobodno doći i zatražiti sve informacije kako bi njihov članak bio istinit, što je kako kaže neimenovani pisac paušalnog teksta, prioritet društva u kojem želimo živjeti. No ni ovaj put se to nije dogodilo pa je i ovaj put izostala cijela istina.

Izneseni podaci u tablici o učešću plaće u prihodima od 2013 -2016 g.  su točni iako je vrlo važno naglasiti da je Metković razvoj d.o.o. tvrtka koja se bavi pretežno uslužnom djelatnošću te ostvaruje ili je ostvarivala prihode usluga i to: provizija na prodaju autobusnih karata, najam prostora i ulaza na veletržnici , naplate parkinga te usluge prodaje interneta. Nismo mi građevinska tvrtka pa da nam na način učešća plaće u prometu određujete uspješnost poslovanja. Naravno da je učešće plaće u prihodima oko 50% samim time što prodajemo na području Grada najjeftiniji Internet u Hrvatskoj  a stanovnici su imali mogućnost kupovine najjeftinije mjesečne parkirne karte u Hrvatskoj, i to za 32 kn + PDV. To je prava istina. Metković razvoj je gradska tvrtka i nije joj u interesu ostvarivati extra profit  za usluge koje daje stanovnicima Grada već je usmjerena na podizanje kvalitete života u Gradu.

Što se tiče sufinanciranja projekata od strane Grada, 300.000.00 kn našeg novca se vidi na kućama korisnika Metkoma  jer Grad u cijelosti financira korisničke antene koje građani koriste za spajanje na link Metkoma.  Sufinanciranjem iz Grada se nije prikrivao gubitak, kako kaže neimenovani, nego se vraćao novac građanima koji su zbog tih sufinanciranja  imali najjeftinije usluge u Hrvatskoj.

U tekstu članka se navode odluke o mijenjanju stope amortizacije u 2015. i 2016. godini. I ovdje čitatelji trebaju znati da je  stanje imovine Metković razvoja u 2013. godini bilo samo 32.390,00 kn a 2016. godine 2.820.000,00 kn. Tada je stopa amortizacije bila 25% na opremu i 50% na računalnu opremu (ukupno par kompjutera i digitrona) i smanjena je na 25% na računalnu opremu zbog velikih ulaganja u opremu za Internet. Opterećenje amortizacijom se mnogostruko povećalo i zbog toga što je  Gradsko vijeće darovalo Metković razvoju upravnu zgradu koja je bila u vlasništvu Grada i koja je nakon toga unesena u temeljni kapital tvrtke.  Nabavila se i oprema za parking, te je u 2015. godini  i sa stopom amortizacije od 25% ipak  na kraju godine obračunata amortizacija od 167.386,53 kn što se računa kao trošak firme.  2016. godine je obračunato  404.798,49 kn amortizacije što znači da (uz ostvarenu dobit prije oporezivanja ) EBITDA  za 2016. godinu iznosi  540.000,00 kn, što je pravi pokazatelj uspješnosti tvrtke .  I uz oduzetu amortizaciju, koja umanjuje  vrijednost imovine, sadašnja vrijednost imovine tvrtke Metković razvoj je oko 3.000.000,00 kn. Razumijem da mnogi ne razumiju računovodstvenu terminologiju ali Vas molim da ne obmanjujete javnost jer je promjena stope amortizacije u njenim okvirima dozvoljena. Prema tome ako želite iznijeti istinu o firmi Metković razvoj dođite i dobit ćete svu potrebnu dokumentaciju o tome.

Što se tiče bombastičnog naslova i pozajmice NK Neretvi – škola nogometa Metković, jedina je greška  to što u bilješkama piše NK Neretva bez dodatka – škola nogometa Metković. To je neimenovani pisac teksta mogao saznati da je htio napisati istinu jer u ugovorima, koji su u prilogu izvještaja, stoji puni naziv NK Neretva – škola nogometa Metković. Za one koji ne znaju bilješke uz financijski izvještaj su javno dostupan dokument na web stranici sudskog registra i služe da pojasne stavke u bilanci.

No ono što je bitno, a opravdava rečenicu iz javno dostupnog financijskog izvještaja tvrtke, koju pisac članka navodi „… za koju se ne očekuju poteškoće u vraćanju“ je da je pozajmica vraćena, što potvrđujem financijskim karticama u prilogu. Od 50.000,00 kn vraćeno je 48.000,00 kn, a 2.000,00 kn je odlukom o darovanju donirano NK Neretvi – školi nogometa Metković.

Dakle pisac u članku tvrdi, a urednik portala iznosi u medije lažne informacije koje štete ugledu tvrtke i odgovorne osobe. Pozajmica je uplaćena NK Neretvi – škola nogometa Metković i uredno je vraćena.

S poštovanjem,

Zoran Kozina, direktor tvrtke Metković razvoj d.o.o.

 

Općina Slivno gradi reciklažno dvorište vrijedno 2,2 mil. kuna

Prema obavijesti iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike upućenoj Općini Slivno,  donesena je Odluka o financiranju za projektni prijedlog ”Reciklažno dvorište Pižinovac – Lovorje”. Iznos odobrenih bespovratnih EU sredstava, osiguranih kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., je 1.899.922,57 kuna, odnosno 85 % prihvatljivih troškova projekta koji ukupno iznose 2.235.203,03 kuna. Nositelj projekta je Općina Slivno, a pripremala ga je Regionalna razvojna agencija DUNEA.

Uspostavom reciklažnog dvorišta unaprijedit će se odvojeno prikupljanje otpada na području Općine Slivno. Projektom se planira izgradnja i opremanje samog dvorišta, kao i promotivna kampanja usmjerena prvenstveno na građane, ali i turiste, kako bi se podigla razinu svijesti o potrebi, ali i postojanju infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada.

U idućih 40-ak dana očekuje se potpisivanje Ugovora između Općine Slivno, kao korisnika, s posredničkim tijelima razine 1 i 2, odnosno Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a nakon toga i početak provedbe projekta. Otvaranje reciklažnog dvorišta predviđeno je krajem iduće godine.

Tekst: DUNEA

Most se protivi prodaji poljoprivrednog zemljišta strancima

Mađarski premijer Viktor Orban spriječio prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima ne samo zakonski, nego i promjenom Ustava. Osim Mađarske, Slovenije i Rumunjska, baltičke zemlje, pa čak i Danska kao stara članica imaju u svojim zakonima odredbe kojima otežavaju ili onemogućavaju prodaju zemljišta.

‘Ključna primjedba Mosta nezavisnih lista na taj zakonski prijedlog odnosi se na nastavak politike zanemarivanja problematike prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima jer je moguće da će po isteku moratorija, 2020. godine, državljani i tvrtke iz EU moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj’

Most nezavisnih lista u vezi s prijedlogom novog zakona o poljoprivrednom zemljištu pozdravlja smanjenje administrativne barijere u raspolaganju njime i smatra da ga treba unaprijediti te se protivi prodaji hrvatskih prirodnih bogatstava u bilo kojem obliku stranim tvrtkama i pojedincima pa tako i poljoprivrednog zemljišta, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić.

Ključna primjedba Mosta nezavisnih lista na taj  zakonski prijedlog odnosi se na nastavak politike zanemarivanja problematike prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima jer je moguće da će po isteku moratorija, 2020. godine, državljani i tvrtke iz EU moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, upozorio je Panenić u Saboru.

Podsjetio je da nakon zakona donesenog 2013. i nakon ulaska u EU, Hrvatska i njezine vlade nisu poduzele ni jednu aktivnost da se na bilo koji način oteža ili spriječi prodaja  poljoprivrednog zemljišta stranim kupcima po isteku moratorija 2020. Prateći događanja oko Agrokora i najave brojnih tvrtki iz inozemstva, posebice onih u poljoprivrednoj proizvodnji, pokazuju stvarnu opasnost, smatra Panenić.

Svjesni smo da bismo prema Ugovoru o pristupanju EU morali omogućiti prodaju  zemljišta nakon 2020., ali pratimo trendove i primijetili smo da primjerice mađarski premijer Viktor Orban spriječio prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima ne samo zakonski, nego i promjenom Ustava. Osim Mađarske, Slovenije i Rumunjska, baltičke zemlje, pa čak i Danska kao stara članica imaju u svojim zakonima odredbe kojima otežavaju ili onemogućavaju prodaju zemljišta.

Ne vidim ni jedan razlog zašto ne bismo donošenjem novog zakona imali naznaku da će se u tom smjeru krenuti i u Hrvatskoj i da nećemo dati da budemo pod utjecajem europske birokracije, nego da bismo kao i drugi ugradili određene odredbe, poručio je Panenić. Slovenija, primjerice, ima odredbu da onaj to želi kupiti zemljište mora biti stanovnik Slovenije najmanje pet godina ili da moraju imati registrirano poljoprivredno gospodarstvo ili određena ograničenja vezana uz veličinu zemljišta.

Pozdravljamo što se tema poljoprivrednog zemljišta, kao izuzetno važna stavlja na dnevni red, a o njezinoj važnosti govori i činjenica da se zakon mijenjao i dopunjavao čak 27 puta, rekao je Panenić.  Dodao je kako unatoč tome što je prijedlog, kao takav bio na dnevnom redu sjednice nadležnog saborskog odbora u utorak, no resorni ministar Tomislav Tolušić nije joj bio nazočan te to tumače kako zakon nema punu potporu hrvatske vlade.

Saborski zastupnik Tomislav Žagar napomenuo je kako je sadašnji ministar izjavio da će tim zakonskim rješenjem vratititi općinama i gradovima upravljanje raspolaganjem poljoprivrednih zemljišta. Međutim, to nije tako, jer na predloženi prijedlog programa raspolaganjem zemljišta, konačnu riječ ipak daju županije te Agencija za poljoprivredna zemljišta svojom suglasnošću. Mogućnost da se malverzacijama u izmjenama prostornog plana i kvaliteti zemljišta omogući promjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko je neprihvatljiva, drži Žagar. Time se, po njegovu sudu, otvara mogućnost izgradnje primjerice golf igrališta.

Naglasio je kako se ne može prihvatiti da je određeno da se zakupnina plati do kraja lipnja ove godine, jer je to prerano, budući poljoprivrednici tada nemaju prihode. Uz to je ugrađena odredba da se Ugovor o zakupu raskida. ako zakupnik ne plati zakupninu do kraja rujna, što će otežati poslovanje poljoprivrednim gospodarstvima koji prve prihode imaju tek od prodaje uroda pšenice, podsjetio je Žagar.

Ukazao je i na predviđenu mogućnost dodjele poljoprivrednog zemljišta na korištenje bez javnog natječaja trgovačkim društvima kojima je osnivač RH ili jedinice lokalne i regionalne samouprave te da se ti korisnici oslobode djelomično ili u cijelosti od plaćanja zakupnine. Time se otvara mogućnost daljnje političke manipulacije poljoprivrednim zemljištem, napominje Žagar, dodajući i kako je nejasan prijedlog revalorizacije cijene otkupa i zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.

O problemu prodaje poljoprivrednog zemljišta raspravljalo se u srijedu i na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta koji predstavlja Studiju o razmjerima nezakonitog prisvajanja obradivih površina u EU. Upozoravaju na problem koncentracije poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja vlasnika, te kupovini zemljišta od strane investicijskih fondova i banaka, što je posebno izraženo u istočnom dijelu Europe. O toj temi je s njima u Hrvatskom saboru danas razgovaro Tomislav Panenić.

Na Mliništu odigrana tradicionalna utakmica između Starih i Mladih

U nedjelju, 17. rujna na igralištu “Postolić” na Mliništu odigrana je malonogometna utakmica između ekipa Stari i Mladi. Tradicija je to koja traje već 60 godina.

Mladi su ove godine bili uspješniji i pobijedili su sa 8:6. Stari su promašili 2 kaznena udarca i imaju za čim žaliti u ovoj utakmici. Revanš će morati čekati godinu dana. Bilo je prekrasno gledati s jedne Kigena, Miksu, Zvonku, Škaru, Lipku, Išolu i ostale u ekipi Stari i s druge strane Pikinu dvojicu, Beku, Čoku, Prtu, Galove, Ivu Mušu u ekipi Mladi

Druženje uz pjesmu, iće i piće nastavljeno je u Domu Općine Zažablje.

Postavljena cijev za odvodnju oborinske vode u Zagrebačkoj ulici

U Zagrebačkoj ulici je postavljena cijev koja će odvoditi oborinsku vodu koja se zbog niže kote skuplja u jednom dijelu ulice. Investitor je Grad Metković, a izvođač radova komunalno poduzeće Metković d.o.o. Vrijednost radova je oko 50 000 kuna.

Voda se cijevima usmjerava u odvodni kanal (jendek) i prolazi između kuća Borovac i Volarević. Radovi će potrajati još nekoliko radnih dana, potrebno je još završiti ugradnju kanalizacijskog šahta.

Oštra kazna Metkovcu zbog utaje poreza

Zbog počinjenog kaznenog djela protiv gospodarstva, točnije utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, u kojem cilju nije davao potpune podatke o primanjima kao temelj utvrđivanje poreznih obveza, te počinjenog produljenog kaznenog djela tlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, presudom Županijskog suda u Dubrovniku direktor tvrtke Rectus d.o.o. iz Metkovića u stečaju Ante Komazin (51) proglašen je krivim i osuđen na jedinstvenu vremensku kaznu od dvije godine zatvora.

Sud je za metkovsko trgovačko društvo Rectus d.o.o. u stečaju utvrdio da je odgovorno za kazneno djelo utaje poreza ili carine jer je kaznenim djelom kojeg je počinio direktor tvrtke pribavilo nezakonitu korist na štetu Državnog proračuna u visini 2.250.420 kuna, zbog čega je kažnjeno s novčanom kaznom od 30.000 kuna.

Rješenjem suda, od Komazina se oduzima nezakonito stečena imovinska korist od 1.334.418 kuna, a od tvrtke Rectus u stečaju oduzima se nezakonito stečenih 2.250.420 kuna.

Komazin i njegovo poduzeće solidarno će snositi troškove kaznenog postupka (paušalni te troškovi svjedočenja i vještačenja) od 17.752 kune.

Neretvanska lađa na starigradskoj smotri u čast kalafata i drvenih brodova

Po drugi put od 14. do 17 rujna 2017. održao se, u organizaciji splitske udruge Cronavis, u starigradskoj uvali na otoku Hvaru trodnevni Međunarodnoi festivala mora, brodova i mornara “Dani u vali”. Više od sedamdeset drvenih brodova i lađa došlo se podičiti svojim novim drvenim rebrima i madirima, lantinama, kobilicama, timunima, jarbolima, veslima, pa i jedrima. Neki od njih stvoreni su rukama vrijednih kalafata ima bit stoljeće, čak i dva! Među svim tim drvenim ljepoticama, a bilo ih 70,  našla se i neretvanska lađa.

Kao i prošle godine Udruga za očuvanje neretvanske baštine pozvana je sudjelovati na ovoj jedinstvenoj smorti. Oranizator je jedan od četiri prezentacijska šatora dodjelio upravo neretvanskoj lađi i to povodom 20. Maratona lađa na Neretvi koji se održao ovog ljeta. Bilo je to više nego uspješno predstvljanje. Šator je bio iznimno posjećen. Uz predavanje o povijesti lađe i maratona, kuhao se neretvanski bruet uz izvedbi Pave Rašetine i Slobodana Batinovića. Tomislav Dugandžić – Paško je doveo legendarnu trupicu Ivana Burića i s Pavom pokazao prisutnima njezine manevarske karakretistike.

Neretvani su, osim pljeska publike, dobili više priznanja od organizatora i Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Istre i Kvarnera. Udruga za očuvanje neretvanske baštine pozvana je u grad Hvar 6.-7. listopada 2017. sudjelovati na proslavi koju organizira Udruga

Hvar-metropola mora.

Na kraju, spomenut ćemo lađare koji su sudjelovali u prezentaciji neretvanske lađe u Starom Gradu na Hvaru: Javorka Šamić, Tea Dragobratović, Lucijana Perojević, Leonarda Drljepan, Gabrijela Dugandžić, Đana Salacan, Marija Glavinić, Tina Golemac
i kao paričar Slavko Musulin.

Problemi u isplati plaća zaposlenima na programima javnih radova

Jutros se pred zgradom Poglavarstva okupilo 15-tak osoba zaposlenih na određeno vrijeme u ustanovama i poduzećima Grada Metkovića na programima javnih radova. Razlog njihova okupljanja je neisplata minimalne plaće koju su po ugovoru trebali već dobiti.

Program javnih radova funkcionira tako da se lokalne samouprave jave na poziv Hrvatskog zavod za zapošljavanje koji otvara natječaj za pojedine programe. Zavod određuje kriterije i odobrava nečije zapošljavanje. Riječ o ljudima koji prema evidencji Zavoda duže vremena nisu imale priliku stupiti u radni odnos. Novac za plaće zaposlenima u programima javnih radova osigurava država (Zavod) i isplaćuje se preko računa lokalnih samuprava (općina i gradova). Riječ je minimalnoj plaći (oko 2200 kuna) koju propisuje zakon i koja se isplaćuje na mjesečnoj razini.

Kako doznajemo, u gradu Metkoviću trenutno je na javnim radovima zaposleno 55 osoba kojima nije isplaćena posljednja plaća. Gdje je “zapelo”, možemo nagađati, međutim, ovo je prvi put otkako programi javnih radova postoje u gradu Metkoviću da zaposleni nisu dobili svoje plaće.

Riblji ubojica pronađen u moru kraj Baćine: ugrožen riblji fond Neretve

U moru pokraj plaže u Baćini otkriven je ubojica ribljeg fonda, Mnemiopsis leidyi. Riječ je o životinji koja živi u Atlantskom oceanu, a početkom 80-ih godina prošloga stoljeća pronađena je u Crnom moru. Kako se brzo razmnožava i to samooplodnjom, kada jedna jedinka može izbaciti u prosjeku dvije tisuće oplođenih jajašaca, napravila je enormne štete na ribljem fondu u Crnom moru. Mnemiopsis, naime, jede riblju hranu i riblja jaja, pa nakon nekog vremena za ribe jednostavno nestane hrane.

Sredozemljem se širi iz Crnog mora, a pojavljuje se i u slatkim vodama

Iz Crnog mora širila se dalje na Sredozemlje, najprije na Istočni, a onda na Zapadni dio, a u zadnje vrijeme velike probleme radi u Kaspijskom jezeru, u kojem se pojavila unatoč slatkoj vodi, što najbolje svjedoči o njenoj mogućnosti prilagodbe. U Jadranskom moru prvi put je nađena u pojedinačnim primjercima u Tršćanskom zaljevu. Od ljeta prošle godine je zamijećena u velikim količinama na cijelom području sjevernog Jadrana, od Pule do Ravene. Prema riječima dr. Paola Paliaga iz Rovinjskog Instituta, tamošnji ribari su ovog ljeta u plivaricama lovili oko 30 posto ribe, a ostatak je bila Mnemiopsisa.

Potvrđen nalaz iz pločanskog akvatorija

U pločanskome akvatoriju pronašla ju je gospođa Jasmina Cehić iz Baćine i o tome hitno izvijestila Institut za more i priobalje iz Dubrovnika, čiji su djelatnici, doktorica Marijana Hure i doktor Davor Lučić odmah izašli na teren i uvjerili se da je riječ upravo o ubojici ribljega fonda. Iako je more bilo mutno, zabilježili su pet jedinki na metru kubičnom, što znači da je riječ o opasnoj i prijetećoj brojnosti.
Mnemiopsise u moru pokraj Baćine veličine su od tri do sedam centimetara i pretpostavlja se da su na ovo područje došli s balastnim vodama s brodova koji dolaze u luku Ploče.

Prvi nalaz Mnemiopsis leidyi južnije od Kvarnera, ugrožen riblji fond Neretve

Ovo je prvi nalaz ove opasne životinje uz Istočnu obalu Jadrana južnije od Kvarnerskog zaljeva. Djelatnici Instituta za more i priobalje ističu kako im odgovaraju veće temperature i kada se razmnože, ribarske mreže se potpuno zalijepe njihovom sluzi. Prirodni neprijatelj im je isto rebraš, Beroe, također strana vrsta koja nije otkrivena na ovim područjima. Iz Instituta naglašavaju da su spremni pratiti kretanje Mnemiopsisa i bilježiti njihovo eventualno razmnožavanje, ali za to su potrebna sredstva, pa bi gradske i županijske vlasti trebale reagirati, kako ionako opustošeni riblji fond u Neretvi ne bi bio desetkovan.

Zadnje objavljeno