-

Hrvatska pošta izdala marku s motivom neretvanskih lađara na Maratonu lađa

By
LIKEmetkovic.hr
-

Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 8. srpnja novu prigodnu marku PUMed na zajedničku temu sportova u mediteranskim zemljama, a motiv na hrvatskoj marki su neretvanski lađari tijekom natjecanja Maratona lađa.

Prigodna marka rad je zagrebačkog dizajnera Deana Roksandića prema fotografiji Zvonka Kežića, fotografa iz Metkovića. Nominalna vrijednost marke otisnute u arcima od 16 maraka i nakladi 25.000 primjeraka iznosi 1,80 eura, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Prigodne marke PUMed izdaju svake godine članovi Saveza poštanskih operatora zemalja Sredozemlja – čiji je član i Hrvatska pošta – na temu karakterističnu za mediteransko podneblje.

Maraton lađa amatersko je sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve, a prvi je održan 13. rujna 1998. Po broju izravnih sudionika natjecanja Maraton lađa jedno je od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj u kojem prosječno sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što iznosi više od 600 natjecatelja svake godine.

Novu prigodnu marku potražite u poštanskim uredima ili na https://epostshop.hr/.

Tekst pratećeg letka uz prigodni poštanski blok napisala je Udruga lađara Neretve:

Maraton lađa amatersko je sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve. Prvi maraton održan je 13. rujna 1998. u sklopu obilježavanja sedme obljetnice akcije Hrvatske vojske, operacije Zelena tabla – Mala bara. Kada je te, 1998., godine pripremana utrka, nitko nije mogao zamisliti da će se prvi Maraton lađa s vremenom pretvoriti u jedan od najvažnijih kulturno-sportskih i turističkih događaja u Republici Hrvatskoj i kako će taj prvi Maraton postaviti temelje tradicionalnoj manifestaciji koja se od tada kontinuirano, svake godine održava na Neretvi.

Na prvom Maratonu sudjelovalo je 18 ekipa, sve iz neretvanskoga kraja. Potaknute velikom željom, uz golemo zalaganje i strpljenje organizirale su se lađarske ekipe: Rogotin, Gusari iz Komina, Banja Sagena, Vidonje (Mlinište), Krvavac, Kula Norinska, Šarić Struga, Male Bare (Metković), Spilice Crpala, Peračko Blato, Vlaka Slivno, Baćina, Podgradina Slivno, Opuzen 1, Opuzen 2, Torcida Ploče 1 i Torcida Ploče 2. Brojni momci iz navedenih mjesta tjednima su se pripremali za prvi Maraton lađa. Trebalo je naći lađu, obnoviti ju i dovesti u plovno stanje, pronaći ili izraditi vesla, parić i bubanj. Unatoč strašnom naporu koji su veslači podnijeli, jer nisu bili fizički pripremljeni za tako zahtjevnu utrku, hrabro su i ponosno odveslali od starta ispod mosta u Metkoviću do cilja u Pločama čime su povezana sva tri grada doline Neretve.

U godinama koje su slijedile odlučeno je da se Maraton uvijek održava druge subote u kolovozu što je do današnjih dana ostalo nepromijenjeno. Po broju izravnih sudionika natjecanja, Maraton lađa jedno je od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj u kojem u prosjeku sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što iznosi više od 600 natjecatelja svake godine. Sudeći prema gledanosti, to je jedan od najvećih događaja u Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Računa se da ga uživo gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja duž cijele rute, što uz obalu Neretve, što u turističkim i privatnim brodovima. Izravnim prijenosom na HRT-u Maraton lađa postao je još atraktivniji – dosegnuo je širu publiku diljem Hrvatske i izvan nje promovirajući tako bogatu kulturnu baštinu i sportsku tradiciju našega kraja.

Kako je Maraton lađa kreiran iz poriva za očuvanjem važnog dijela neretvanske povijesti, on nikad nije bio samo sportska ili turistička manifestacija, nego i poseban kulturni događaj. Stoga već od ranih godina postojanja Maratona u svečanosti otvaranja, tijeku utrke i njezinu zatvaranju sudjeluje „knez Domagoj“ kao povijesna osoba. Glavna nagrada za pobjednike Maratona lađa jest prijelazni pobjednički štit kneza Domagoja težak 37 kilograma i mali štit u trajnom vlasništvu te novčana nagrada. Drugoplasirana i trećeplasirana posada dobivaju medalje te male štitove u trajno vlasništvo, kao i novčane nagrade. Iznimno, ako posada pobijedi na tri uzastopna maratona, dobiva veliki pobjednički štit u trajno vlasništvo.

Startne pozicije određuju se na brzinskim utrkama u srijedu prije maratona. Brzinske utrke (utrke za startne pozicije) održavaju se u Opuzenu, na Maloj Neretvi. Sve posade veslaju u istoj lađi, s istim parićem i veslima. Najprije voze debitanti, a onda posade iz prošlog Maratona, i to obrnutim redoslijedom od lanjskog poretka na Maratonu. Najbrža posada prva bira poziciju za start, i tako redom do zadnje. Najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada veslači u gusto zbijenim lađama, uz tutnjavu bubnjeva, kreću prema cilju u Pločama. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve posade zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje te u istom ritmu voze cijelom rutom. Početak je maratona pod Lučkim mostom u Metkoviću, a nastavlja se nizvodno rijekom Neretvom kroz mjesta Kula Norinska, Krvavac, Opuzen, Komin, Banju, Šarić-Strugu, Rogotin, Čeveljušu, Stablinu i Ploče. Dužina rute iznosi 22.500 metara.

S obzirom na to da je tijekom godina bilo nedopuštenih pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga lađara Neretve odlučila je sagraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik Maratona koji se temelji na izvornim povijesnim lađama s točno utvrđenim brojem i dimenzijama lukoća (rebara). Trup lađe mora biti od drva (hrasta i ariša) s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicijskog oblika, od drva, kao i parić (kormilo) koji je oblika dužeg vesla i ne može biti kraći od 3,8 m. Na lađi se mora nalaziti jarbol visine 3,5 m na kojem je zastava posade, zastava sponzora i zastava s rednim brojem na startu. Te su 33 lađe u vlasništvu Udruge lađara Neretve i služe samo u svrhu natjecanja na maratonu i na njima nisu dopuštene nikakve preinake.

Posadu lađe čini 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja dopuštena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da momčad ima najmanje 12, a najviše 18 natjecatelja. Ako posada ne napravi zamjene, mora proći kroz koridor predviđen za to. Veslači sjede raspoređeni na rubu obiju strana lađe s tim da im noga ne smije prelaziti preko lađe (može biti ispružena po rubu). Zamjene se obavljaju na za to predviđenom mjestu kod rive u Opuzenu. Bubnjar se nalazi na provi (pramcu) ili sredini lađe i može zamijeniti bilo kojeg veslača prema potrebi tijekom utrke. Pravo sudjelovanja imaju osobe muškog spola s navršenih 15 godina života. Iako je prvotna ideja bila da na Maratonu mogu sudjelovati samo oni koji su rođeni u dolini Neretve te potomci naših iseljenika iz ovih krajeva, radi popularizacije ovoga velikog natjecanja, od 2005. dopušten je nastup svima koji to žele.
Neretvanska lađa i trupa postale su nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Maraton lađa izašao je iz okvira Neretve te postao važan događaj koji privlači pozornost i izvan granica Hrvatske predstavljajući spoj tradicije, sporta i turizma koji osvaja srca svih koji ga dožive.

Završnica malonogometnog turnira ONK 4v4 2024.

By
K. J.
-

Malonogometni turnir ONK 4×4 ulazi u završnicu. Danas su na rasporedu polufinalne utakmice s početkom u 20 sati. Sastaju se ekipe: Je, nije – Sad će i Vila Sunce Sukošan – Svadbeni salon Dalmata. Između utakmica bit će natjecanje u izvođenju penala.

U petak, 5. lipnja s početkom  u 20 sati bit će utakmica za 3. mjesto, završnica penala, tombola i finale. U 21:40 bit će dodjela nagrada a potom i koncert grupe Tajni dodir.

Započeo 14. Memorijalni malonogometni turnir “Eugen Erjauc”

By
LIKEmetkovic.hr
-

Na Orašini je su srijedu, 3. srpnja otvoren 14. Memorijalni malonogometni turnir Eugen Erjauc koji se igra u sjećanje na poginuloga hrvatskoga branitelja.

Turnir je otvorio predsjednik Sportske zajednice grada Metkovića i pomoćnik ravnateljice Ustanove za kulturu i sport Metković Ante Zovko, a započeo je utakmicom ekipa Dalmata i Pušara, objavio je metkovic.hr.

Prijavljeno je ukupno 18 ekipa, a finale je na rasporedu 21. srpnja. Turnir se igra i u ženskoj konkurenciji, a prijave su do 5. srpnja.

Foto: metkovic.hr

EPPO proširuje istragu o subvencijskoj prijevari i pranju novca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu (Hrvatska) donio je odluku o proširenju istrage koja je otvorena protiv četiri okrivljenika i jednog trgovačkog društva  zbog subvencijske prijevare i pranja novca, i to zbog sumnje u još jednu subvencijsku prijevaru koju su počinili jedna od okrivljenih osoba i još jedno trgovačko društvo, priopćeno je na stranicama EPPO Hrvatska.

U listopadu 2023. godine, EPPO u Zagrebu pokrenuo je istragu  u vezi s dodjelom bespovratnih sredstava Europske unije za poljoprivredu u sklopu natječaja „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ ukupne vrijednosti 2.5 milijuna eura. Natječaj je bio sufinanciran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) po stopi od 85% te Državnog proračuna Republike Hrvatske po stopi od 15%.  Smatra se da je jedna od okrivljenih osoba, u razdoblju od veljače 2015. do listopada 2023., bila u dogovoru s preostale tri osobe, s ciljem da prijevarom dođe do bespovratnih sredstava Europske Unije za poljoprivredu, javlja Dubrovački vjesnik.

U tijeku istrage otkriveno da je ta ista okrivljena osoba počinila još jednu subvencijsku prijevaru, i to podnošenjem lažne prijave za izravna plaćanja kroz Integrirani administrativni kontrolni sustav (IAKS) za mjere ruralnog razvoja, financirane iz EPFRR-a, u ime drugog trgovačkog društva.

Obzirom da je posjed poljoprivrednog zemljišta bio je jedan od glavnih kriterija prihvatljivosti prijave, postoji sumnja da je, prije podnošenja prijave okrivljena osoba  stvorila  privid da ispunjava konkretan kriterij prihvatljivosti na način da je prijevarnim radnjama stekla zakup poljoprivrednog zemljišta velike površine u državnom vlasništvu. Nakon toga, u razdoblju između svibnja 2019. i srpnja 2021. godine, ta je okrivljena osoba podnijela Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tri zahtjeva za plaćanje, koji su sadržavali neistinite podatke.

Agencija je na temelju prva dva zahtjeva isplatila 58.885,91 eura, dok je u trećem zahtjevu utvrdila nepravilnosti, zbog čega nije došlo do još jedne isplate u iznosu od 6.839,33 eura. Zbog toga je EPFRR pretrpio gubitak od 58.885,91 eura.

U daljnjem tijeku istrage provest će se potrebne istražne radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti navodnih kaznenih djela.

EPPO je neovisni ured javnog tužitelja Europske unije. Odgovoran je za istragu, kazneni progon i podizanje optužnice za kaznena djela protiv financijskih interesa Unije.

Piše: Maja Rilović Koprivec  /Dubrovački vjesnik

Policajac Ivan Polić iz Vrgorca spasio život sumještaninu: oživljavao ga 20 minuta do dolaska liječnika

By
K. J.
-

Vrgorčanin Ivan Polić nalazio se u društvu starijeg muškarca kojem je naglo pozlilo. Položio ga je na tlo i započeo reanimaciju, koju je nastavio sve do dolaska Hitne pomoći.

Kasnije je saznao da je zahvaljujući njegovoj brzoj reakciji muškarac preživio. Policijski službenik Ivan Polić radi u Postaji granične policije Vrgorac, a rodom je iz mjesta Orah, pokraj Vrgorca. 31-godišnji Ivan u policiji radi deset godina.

Lani ga je, povodom obilježavanja Dana policije u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, tadašnji načelnik Slobodan Marendić nagradio zahvalnicom.

Novinar Dalmacije danas je razgovarao s Ivanom koji se nesebično ponio kada je spasio život starijem muškarcu.

Možete li nam opisati situaciju u kojoj ste bez razmišljanja pružili hitnu medicinsku pomoć?

– U nedjelju nisam radio i provodio sam je s prijateljima u mjesnom boćarskom domu gdje mještani igraju “na balote”. U jednom trenutku pozlilo je starijem muškarcu, mom prijatelju, a izgledalo je kao da je pretrpio srčani udar. Reagirao sam instinktivno, u želji da mu pomognem.

Bez razmišljanja, odmah sam reagirao jer sam se nalazio neposredno uz njega, uhvatio sam ga objema rukama te uz pomoć prijatelja pažljivo spustio na tlo. Nakon što sam provjerio puls i utvrdio da ga ne osjećam, te da ne daje nikakve znakove života, započeo sam proces reanimacije.

Je li ovo prvi put da ste se našli u situaciji gdje ste sudjelovali u spašavanju?

– Iako sam u policijskoj službi prošao taj proces pružanja prve pomoći, prvi put sam to zapravo radio radi čega mi je adrenalin bio još veći. Davao sve od sebe pokušavajući spasiti život prijatelju.

Uskoro je, zahvaljujući brzoj reakciji i pruženoj prvoj pomoći, počeo pokazivati znakove života, te sam ga održavao u tom stanju do dolaska hitne pomoći. Oko 15-20 minuta sam mu pružao pomoć sve do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći.

Odmah su ga prevezli u bolnicu u Split na daljnju liječničku obradu, nakon čega sam saznao od prijatelja da je brza intervencija bila ključna i bilo mi je izuzetno drago da sam uspio spasiti mu život.

Možete li podijeliti s nama neke detalje o vašem svakodnevnom radu u Postaji granične policije Vrgorac?

– Nemam baš nešto posebno dodati osim što se osjećam neopisivo ponosno jer sam bio na pravom mjestu u pravo vrijeme i pomogao mu. Ovo iskustvo me podsjetilo koliko je važno biti spreman reagirati u svakoj situaciji. Posebno je značajno jer se radilo o prijatelju kojeg poznajem dugi niz godina, posebno jer sam u takvom trenutku uspio ostati pribran s obzirom na emocije i adrenalin koji ne možete izbjeći.

U svakom slučaju, ovaj događaj me naučio da je svaka sekunda važna i da svatko može napraviti razliku. Kao policijski službenik obučeni smo da u djeliću sekunde moramo donijeti ključne odluke i brzo reagirati, a srećom sam i bio educiran za pružanje prve pomoći. Posao policije je biti na usluzi i zaštiti građanima, te smo uvijek spremni pomoći, bez obzira na to jesmo li na dužnosti ili ne, ali ovaj put se radilo o mom prijatelju što je svakako bila drugačija situacija. Na način kako sam ja postupio, postupila bi svaka druga osoba.

Nisam ga još posjetio u bolnici s obzirom na to da ga čeka operacija, zato koristim priliku i na ovaj način zaželjeti mu brz oporavak i poslati pozdrave uz napomenu da ga čeka nezavršena partija od nedjelje i da ako je na ovaj način mislio izbjeći da mu to neće proći, uz osmijeh nam govori Ivan Polić govoreći da je njegov prijatelj zafrkant koji će razumjeti šalu.

Očito već imate iskustva u akcijama spašavanja?

– Ovo mi nije prvi put gdje sam sudjelovao u spašavanju života, prije dvije godine sam sudjelovao u akciji spašavanja žene koja je s vozilom upala u nabujalu rijeku, i Bogu hvala, završilo je sve kao i u ovoj situaciji.

Što bi poručili mladim ljudima koji žele postati policajci?

– Želim pozvati sve mlade ljude koji su zainteresirani za policijski posao da se informiraju putem službenih internet stranica policijskih uprava jer su natječaji za zanimanje policajac upravo u tijeku i već iduće godine, po završetku tečaja mogu biti policajci, ali napominjem da biti policajac nije posao nego poziv, kazao je Ivan u razgovoru za Dalmaciju danas.

OTP banka upozorava klijente na veliku prevaru: ‘U tijeku je kampanja slanja poruka u naše ime…‘

By
K. J.
-

Brojni korisnici OTP banke, najveće novčarske kuće sa sjedištem u Splitu, upravo su dobili SMS uznemirujećeg sadržaja. Naime, kako ih je izvijestila banka, riječ je o prevari na koju ne smiju nasjesti.

– U tijeku je kampanja slanja poruka elektroničke pošte u ime OTP banke „o povratu prekomjernih naplaćenih naknada“ u kojoj se traži ispunjenje priloženog obrasca.

Ako primite takvu ili sličnu poruku, proslijedite je na alert.infosec@otpbanka.hr te je obrišite bez otvaranja privitka ili poveznice iz poruke (priloženi privitak je potencijalno maliciozan!).

Podsjećamo da banka od svojih klijenata neće nikada tražiti da putem e-pošte upisuju osjetljive podatke kao što su PIN, lozinke, kod za prijavu (one time password – OTP) ili kod za autorizaciju transakciju (MAC).

Dodatno, preporučamo da ne otvarate poruke od sumnjivih pošiljatelja ili preuzimate sumnjive i potencijalno maliciozne privitke – navode i na web stranici OTP banke.

Iz tiska je izašla nova knjiga Darka Utovca “Najstarije fotografije Slivna”

By
LIKEmetkovic.hr
-

Iz tiska je izašla nova knjiga Darka Utovca Najstarije fotografije Slivna koju je objavio Ogranak Matice hrvatske u Čitluku i Ogranak Matice hrvatske u Opuzenu.

Predgovor je napisao Domagoj Vidović:

Kad bi me netko pitao što je bilježito za hrvatski narod, rekao bih da radije gleda nego što čita. Time bih sam sebe okrstio neprosječnim hrvatskim izdankom jer sam za masti (rekli bi Turci boje) slijepac, a svjetlopise (Grci bi rekli fotografije) u knjigama vazda preskačem jer mi smetaju u štavljenju štiva. Ipak me ni takva, kao ocjenjivača na dvoru slivanjskoga kneza, nije mimoišao žuhki bo kalež novoga mu uratka.

Darko se Utovac ovoga puta uhvatio u koštac s najstarijim znanim slivanjskim slikopisima i na temelju njih još jednom ispripovjedio priču o najvećemu neretvanskom poluotoku čije sasvim prirodne međe nikako da spoznaju stanovnici njegova neposredna susjedstva (pa neka se sami prepoznaju jer mi se ne povlači po sudovima). Iz te ću priče izdvojiti tek nekoliko pojedinosti.

Prvo, onima koji misle da je hrvatsko ime proizvod XIX. stoljeća i postupka izgradnje suvremenih naroda (da ne rečem nacija), usta je začepio nazivom hrvatsko konjaništvo koji se već početkom XVI. stoljeća počeo širiti mletačko-osmanlijskom tampon-zonom, isprva u okolici Zadra, a podatak da se tijekom XVII. stoljeća rabio i u Neretvanskoj krajini upućuje na to da razmjerno česte srednjovjekovne potvrde osobnih imena motiviranih etnonimom Hrvat na povijesnome području Trebinjske biskupije nisu slučajne.

Drugo, priču o Gospinoj slici koja se iz Gradca vraća na Grad Slivanjci još nisu poduzetnički iskoristili (pazite, uzeli su nešto Hercegovcima i nisu vratili, to pismohrane ne bilježe barem trista godina), što im ne služi na čast s obzirom na hercegovačke korijene i veze s Pelješcem, pa se Utovac s pravom čudi nepoduzetničkome ozračju u najpoduzetnijemu kutku Neretvanske krajine. Možda je stvar u o tome što se na Gradu danas čuva tek patvorina, a ne izvorna Gospina slika, pa eto prigode Slivanjcima da razmisle malo o tome. Priču o (ne)poduzetništvu dodatno oprimjeruje legenda o Matku Babiću koji je na bijelome konju prolazio kroz zidove s tim da nije posve izvjesno jesu li tijekom njegova pohoda Slivanjci vidjeli i bijele miševe. Bilo kako bilo, možda bi se uistinu priča o vukodlaku Matku i njegovoj zazidanoj kući mogla uvrstiti u ponudu za izletničad (da ne rečem turiste) ili barem ponuditi roditeljima koji muku muče s nestašnom djecom, naravno ne bez odobrenja dječje pravobraniteljice.

Treće, da se štošta u našoj svakodnevici nije promijenilo, pokazuje to što su pošiljke iz Dubrovnika do Slivna putovale šest dana. Nekoć je tako bilo zato što se pošta odvozila triput tjedno, a zašto je tako danas, treba upitati dobitnike Zlatne kune.

Na koncu, ako se pitate je li ocjenjivač (latinski recenzent) malo preduboku zavirio u čašicu, pa piše tek da nešto napiše jer računa na to je čitatelj prosječan Hrvat koji radije gleda nego što čita, niste posve u krivu, ali ako je išta razlučno (da ne rečem latinski differentia specifica) u ovome Utovčevu djelu u odnosu na prethodna, onda su to iskričave crtice iz bivšega slivanjskog života (joj što mi je omilila sveza bivši život koju sam popalio od Joška Božanića) što kao da od zbirke razglednica čine slikomet, pokretnu vrpcu koja kanda je vratila život u slivanjske vrleti. Stoga dopustite Darku da vas povede u razdoblje kad na Slivnu nitko nije slikao (a danas slivanjska općina ima dvije galerije), ali su se slike same šetale te kad je Slivanjcima mjesto utjecajiša (da ne rečem engleski influencera), komaraca i pijavica krv pio vukodlak Matko. Kao prvi sam čitatelj zla oka svjedok da vam neće biti dosadno.

U Hrvatskoj najviše stranih radnika iz BiH i Nepala

By
LIKEmetkovic.hr
-

Zbog nedostatka radne snage na domaćem tržištu, pogotovo u vrijeme ljetne sezone, u Hrvatskoj je sve veći broj stranih radnika.

Od početka ove godine najbrojniji su oni iz Bosne i Hercegovine i Nepala, piše Fena.

Prema podacima MUP-a Republike Hrvatske najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. svibnja ove godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine – 18.503, zatim Nepala – 15.922, Srbije – 14.325, Indije – 8504 i Sjeverne Makedonije – 7236., slijede državljani Filipina – 6232, Bangladeša – 5338 te Kosova, Uzbekistana i Egipta.

U prvih pet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je izdano 93.786 dozvola za boravak i rad.

Od kojih najviše u turizmu i ugostiteljstvu (31.422 ), potom u graditeljstvu (31.234 ), industriji (11.471), prometu i vezama (6427) te u trgovini (3412).

Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje izdano je 63.204 dozvole, 22.226 za produljenje dozvola.

I 8356 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (7699).

OBAVIJEST! U četvrtak će dio središta grada biti bez struje

By
LIKEmetkovic.hr
-

HEP mu poslao ovrhu, a on preplatio račun!?; ‘Pokušavaju izvući pare za izmišljena dugovanja. I nije im prvi put…‘

By
LIKEmetkovic.hr
-

Augustin Marević iz Ploča  čeka kada će mu HEP isključiti struju u stanu. Nije to klasična hrvatska priča neplaćanja računa, što za posljedicu ima prisilnu naplatu, ovrhu, isključenje iz elektro mreže, piše Slobodna Dalmacija.

Augustin je svoje račune za potrošenu električnu energiju plaćao na vrijeme, čak i preplatio. Umjesto da provodi bezbrižno ljeto u Pločama gdje živi s obitelji sa strahom pali svjetlo, osluškuje radi li mu frižider ili klima jer su mu ozbiljno priprijetili isključenjem struje. Pokrenut je i ovršni prijedlog prisilne naplate pred javnobilježničkim uredom, sve kako bi HEP utjerao nepostojeći, bolje reći izmišljeni dug prema Augustinu Mareviću za neplaćenu električnu energiju. U zakonskom roku se žalio na ovršni prijedlog, pisao je nekoliko mailova HEP-u Splitu i Zagrebu, pa mu ne bi trebali iskopčati struju dok traje postupak. Ali nikada se ne zna. Jednako kako su mu nakalemili nepostojeći dug tako ga jednim potezom mogu ostaviti bez struje u mraku usred ljeta.

– Ovo je strašno što se događa. Nije mi jasno otkud podatak da sam ja dužan za struju kada sam po obračunu preplatio-jada nam se Augustin Marević, sedamdesetsedmogodišnji  umirovljeni inženjer pomorskog prometa, specijaliziran za pomorsko pravo, pokazujući uredno sortirane uplatnice. Stoga ga još više čudi potez HEP-a i pokušaji prisilne naplate računa koji faktički ne postoji.

– Siguran sam da postoji još ovakvih slučajeva. Što drugo reći nego lov u mutnom. Ako prođe, prođe. Možete misliti kako se osjeća jedan umirovljenik koji dobije ovakvu „razglednicu“. Strah i nevjerica. I što mu preostaje, pokorno platiti račun za nešto što niste potrošili, što je izmišljeni dug ili krenuti u maratonsku bitku dopisivanja s HEP-om i pisanja žalbe i prigovora na ovršni prijedlog-priča nam Augustin, koji se opredijelio za ovo drugo, pravnu bitku koja u hrvatskom pravnom sustavu i nesigurnosti koja iz njega proizlazi uvijek ima neizvjestan ishod.

Augustin ne dvoji. Siguran je da je račune za potrošenu električnu energiju platio, pa bi sud trebao odbaciti ovršni prijedlog. A ako se dogodi i suprotno, preživjet će. Ali jednostavno nije u redu, ni prema njenu ni prema drugim građanima koji su se našli u sličnoj situaciji ne svojom krivnjom.

Radi se o iznosu navodnog dugovanja od 68.30 € (koje je on u stvarnosti preplatio kroz dva obračunska razdoblja u prošloj godini). Nije to cifra koju on ne bi mogao platiti, ali zašto platiti nešto što ne postoji.

Žalio se Augustin povjerenstvu za zaštitu potrošača pri HEP-u objašnjavao im situaciju, zvao ih telefonom, slao plaćene uplatnice i zaduženja za potrošenu električnu energiju na kojima je jasno pisalo da je u preplati odnosno da mu se račun umanjuje za preplaćeni iznos, ali odgovora nikada nije dobio.

Više o ovome možete pročitati na portalu Slobodna Dalmacija.

Piše: Stanislav Soldo / SD

1...206207208...2.032Page 207 of 2.032

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr