U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je šest prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su tri osobe teže, a četiri su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježene su tri prometne nesreće.
Najveća novčana kazna u iznosu od 2370 eura izrečena je 76-godišnjaku koji je u petak, 10. siječnja, u jutarnjim satima u gradu Opuzenu zaustavljen tijekom redovne kontrole prometa. Prometnom kontrolom je utvrđeno kako je vozač upravljao mopedom prije stjecanja prava na upravljanje, bez zaštitne kacige, a osim toga je utvrđeno kako je upravljao mopedom iako mu je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana i obvezno osiguranje vozila.
Vozač je isključen iz prometa te je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 2370 eura uz određivanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima AM kategorije u trajanju od 3 mjeseca.
Zoran Milanović novi je stari predsjednik Republike Hrvatske. Osim u Pločama, najviše glasova je, i to premoćno osvojio u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali i u Metkoviću, Opuzenu, objavio je Klik Ploče.
I Metković ima daske koje život znače. Tamo amatersko kazalište djeluje još od 1875. godine. Ove će godine proslaviti veliki jubilej – 150 godina. I danas s novim naraštajima velikih i malih glumaca bez prestanka priprema predstave, a za njih se oduvijek u neretvanskom kraju i šire tražila karta više.
Gradsko kulturno središte u Metkoviću ljubiteljima glume drugi je dom. Kazalištu su posvetili velik dio svoga života. iako se nitko od njih glumom nije bavio profesionalno.
– To su sve ljudi iz života. Ovako, dođu na nagovor naš. Ja sam ih nekoliko nagovorila, jedva sam ih nagovorila i kad su došli, ne možeš ih sad potjerat, govori Željka Bulić Petrović, amaterska glumica.
Početkom devedesetih, Amatersko kazalište Metković odvojilo se od tadašnjeg kulturno–umjetničkog društva i krenulo sa samostalnim djelovanjem. Entuzijasti su tada odlučili na daske vratiti najbolje godine metkovskog glumišta.
– Ja sam došla na nagovor našeg redatelja iz Metkovića Matka Brljevića jednu malu preuzet ulogicu. To je bila ”Buba u uhu”, obnova predstave. Međutim, kako je počelo bombardiranje, to se moralo zaustaviti i ponovno se aktiviralo 1992. kad jea bio ”Kratki kurs dugog propadanja” od Brešana, priča Željka Bulić Petrović.
Brojna poznata imena hrvatskog glumišta bili su podrška ovim amaterima, a i prijašnji glumci koji su ostavili neizbrisiv trag.
– To je takva ekipa bila, ja mislim sada čak neponovljiva. Znači, koliko je tu ljudi prošlo, koje oni imaju anegdote. Nažalost, prije se više putovalo pa oni imaju više uspomena, ali je to velika čast, kaže amaterska glumica Manuela Šiljeg.
– Jako nam je drago što smo išli u Zagreb. Glumili smo u Gavelli i u Komediji i u Vatroslava Lisinskog, u nekim dvoranama koje nama kao amaterima jako znače. Ali isto tako smo se iznenadili u jednom selu Krvavac gdje takvu publiku imaju da je to nevjerovatno. Cijelo selo dođe na predstavu i oni plješću na sve skoro, s veseljem se prisjeća Željka Bulić Petrović.
Glumačke vještine upijaju i mlade snage MAK-a
Od profesionalnih redatelja ili iz pera gospođe Željke nastale su brojne predstave inspirirane povijesnim i modernim vremenima, ali i sadržaji za djecu.
Glumačke vještine sjajno upijaju i mlade snage MAK-a koji djeluju uz podršku odraslih.
– Meni je zapravo jako lijepo kada vidim da su odvojili svoje vrijeme, da dođu i da me pogledaju, bilo da je riječ o obitelji ili prijateljima, kaže Marijeta.
U MAK-u je zadovoljna i Ena.
– Tu nekako dobiješ novo iskustvo, više naučiš i nekako sve kroz vježbu uspijemo skupa, kaže.
– Velika mi je čast što me pozovu često u svoju predstavu. Oni su posebni i nadam se da će netko od tih generacija koje prolaze kroz mali MAK ostati i u velikom MAK-u, rekao nam je Damir Dado Kozarić.
– Najvažnije je da prenesemo ljubav kazališta na mlađu ekipu. Evo, već se to sad zahvaljujući malom i mladom MAK-u događa. Jest, malo je problem što naša djeca poslije završetka srednje škole idu na studij. Malo ih se poslije završtka vraća, ali nadamo se da će uvijek biti neko ko će održati tu tradiciju, poručuje amaterski glumac Joško Talajić.
U posljednje vrijeme proučavam rijetke biljne vrste i endeme na kopnu i u vodenim sredinama šireg mediteranskog područja koji su ugroženi i bez kojih bi život na Zemlji bio nemoguć. O tome ću progovoriti na pjesnički način ne zanemarujući stručnu stranu problema. Dio te cjeline prikazan je u ovome tekstu. Mnogi se danas bave sličnim temama zaštite okoliša, a do nedavno se o tome skoro šutjelo. Za drastične klimatske promjene na Zemlji svakako su najodgovornije najrazvijenije zemlje svijeta, a cijenu toga svi plaćamo. I dok danas traju mnogi ratni sukobi koji potencijalno prijete opstanku cijelog čovječanstva i koji bi se mogli zaustaviti, samo da je više dobre volje, dotle ranjena priroda žestoko uzvraća udarce čovjeku i sve više i učestalije prijeti nesagledivim posljedicama i katastrofama. Uzalud čovjeku najsavršenija i najmoćnija oružja da se brani i da napada kada priroda ima sve moćnija i razornija oružja koja čovjek sve manje može zaustavljati i kontrolirati. Imamo oči, a ne vidimo; uši, a ne čujemo; razum, a ne razumijemo – taj vapaj od prije 2000 godina i danas uzaludno odjekuje, a naša se ćutila i duh zatvorili za istinu. Umjetna inteligencija, samo što nije sve probleme riješila …!? Veliki nas opsjenari usmjeravaju krivim stazama svijeta. Opet drevna istina: Kada slijepac slijepca vodi, oba u jamu padaju. I kad stvorenje svoga Stvoritelja ne prizna, kakav će biti kraj cijele priče?
Sjećam se još iz djetinjstva zgoda o imenima biljaka i životinja. Sve je zvučalo bajkovito, ali bilo je puno logike u tome. U nizu Božjeg stvaralačkog tijeka poslije svih živih bića na red je došao čovjek. Bog je stvorio čovjeka iz elemenata zemlje, vode, i zraka, i čovjek je u pravom smislu riječi postao čovjekom kada mu je Stvoritelj udahnuo besmrtnu dušu. Čovjek je kruna Božjeg stvaralačkog čina. Bog je podario sve stvoreno čovjeku da time razumno vlada i upravlja. Svemu stvorenome i stvaranome čovjek je dijelio imena. Eto u toj niski istih imena za različita živa bića koja žive na kopnu ili u moru. Kažu: Čemu ima imena ima mu i sjemena. Kada sam pohađao osnovnu školu, svi učenici su morali tijekom jedne godine popuniti biljkama svoj herbarij. Uspjeh je bio zadovoljavajući, ali mnogi učenici su po dogovoru napravili jedan izuzetak. U herbariju se trebala naći morska salata (Ulva croatica). Međutim, u herbariju se našla obična salata (Lactuca sativa). Nastavnik je lako otkrio varku i zamku. Iako su slične, morska salata je vrsta alge, a druga salata je biljka koja raste na kopnu.
Smatra se da danas na Zemlji raste više od 330 tisuća biljnih vrsta. Od toga na kritosjemenjače otpada oko 300 tisuća drvenastih i zeljastih vrsta koje imaju dominantno mjesto u biološkom sustavu na kopnu i u vodama. Nova svjetska filogenetska klasifikacija bilježi 11506 vrsta trava. Razmotrit ćemo sada nekoliko vrsta morskih trava cvjetnica.
Posidonija, oceanski porost: Posidonia oceanica
Ovu morsku travu nazivaju i voga iako nije iz porodice vogovki. Ime je dobila po grčkom bogu Posejdonu. Poput kopnenih biljaka ima razvijen korijen, stabljiku, listove, cvjetove i plod. Listovi su dugi 30 do 150 cm, i 1 cm su široki, tamnozeleni i imaju 13 do 17 paralelnih žilica. U snopićima se nalazi 5 do 8 listova. U jesen stari listovi otpadaju. Valovi ih često izbace na kopno. Polegle stabljike biljke (rizomi) korjenčićima su pričvršćeni za podlogu. Cvate tokom jeseni i stvara plod sličan maslinovu plodu. Iz sjemenke niče nova biljka, iako se može razmnožavati i vegetativno. Podzemni korijen prodire u podlogu i po nekoliko metara, tako nailazimo i na ostatke biljaka starih po nekoliko tisuća godina. Najdugovječniji je organizam Sredozemlja. Endem je Sredozemnog mora. Livade posidonije nazivamo – pluća mora. Jedan četvorni metar livade posidonije dnevno proizvede 14 litara kisika. U njenim staništima žive vrlo bujne zajednice: alge, rakovi, glavonošci, spužve, mekušci, žarnjaci, ribe, krednjaci i druga živa bića. U Hrvatskoj je ovo strogo zaštićena vrsta, a štiti je i Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.
Listovi su joj tamnozeleni, dugi 15 do 40 cm, te 3 do 4 mm široki. Nazubljenih su rubova sa 7 do 9 paralelnih žila. Korijen je debljine svega nekoliko mm. Strogo je zaštićena vrsta. Otporna je na onečišćenja. Jedan ha livade ove trave pretvara 5 puta više ugljičnog dioksida u kisik putem fotosinteze nego 1 ha tropske šume. Stanište je mnogih živih bića. Čuva ekološki sustav u moru i održava stabilnim morsko dno od erozija. Ugrožena je sidrenjem brodova u blizini, raznim onečišćivanjima i izgradnjom objekata u blizini obale.
Morska svilina, perje: Zostera marina
Živi na manjim dubinama mora. Pri velikim oscilacijama oseke i plime može se naći na kopnu. Listovi su joj tamnozeleni i tanki, dužine do 1 m. Vodene struje izbace je na kopno pa se njeno lišće rabilo za punjenje jastuka i madraca te za gnojidbu zemljišta. Spada u porodicu vogovki. Raste na muljevitom ili muljevito-pjeskovitom morskom dnu. Tvori livade morskih cvjetnica. Njen rizom je horizontalan, debljine 5 do 20 mm i iz njega izbijaju uski listovi. Cvijet je neugledan, ima 1 prašnik i 1 tučak, a oprašuje se nitastim peludom. Rodu pripada 12 vrsta. Plod je oraščić. Biljka nosi častan naziv ”riža iz mora”. Pseudožitarica je koja može promijeniti i spasiti svijet. Od davnina pleme Seri iz Sonore u Meksiku koristi sjeme biljke za hranu. Sjeme se melje i priprema od njega pasta koja se dodaje jelima. Španjolac Angel Leon iz mjesta El Puerto de Sta Maria u Španjolskoj 2021. uspio je kultivirati ”morsku rižu”. On je 2019. zajedno s timom koji je predvodio David Chamorro u suradnji sa Sveučilištem u Cadizu proveo ispitivanja koji su uvjeti za razvoj ove biljne vrste. Tako je Angel Leon uzgojio podvodne livade morske sviline u zaljevu Cadiz, a biljke su prenesene iz svih dijelova Španjolske. Pripravci od sjemena po teksturi su između riže i kvinoje, u okusu imaju slanoće. Sjeme sadrži vlakna, gluten, proteine, vitamine B i C i omega kiseline. Procjenjuje se da bi 1 ha zasađene sviline mogao dati 3,5 tone sjemena.
Patuljasta svilina, malo perje: Zostera noltii
Spada u porodicu vugovki. Uspjeva od Istre do Dubrovnika. Ima je i na neumskom području. Najljepše primjereke nalazimo na ušću rijeke Neterve. Mladi listovi se formiraju u proljeće, na jesen odbacuje lišće i zimi ostaje samo rizom. Listovi su tamnozeleni, uski i dužine do 30 cm. Cvijet ima 1 prašnik i 1 tučak. Razmnožava se sjemenkama i vegetativno.
Morske cvjetnice su skupina pravih biljaka koje su se prilagodile životu u moru. Ima ih na području neumskog akvatorija. Tek sada možemo u potpunosti shvatiti kakvu bi ekološku katastrofu izazvala gradnja nekih objekata u ovom okolišu zbog uništenja bioekološkog sustava i zatvorenosti mora poluotokom Klekom i Pelješcem, male dubine i nemogućnošću cirkuliranja voda. Na habitusu morskih cvjetnica razlikujemo korijen, stablo, list i cvijet (Hogarth, 2007.). Spadaju u skupinu kritosjemenjača (Nikolić, 2013.). Imaju ulogu zadržavanja i smirivanja sedimenta i protoka vode, čineći okoliš pogodnim za razvoj morskih područja za druge organizme (Hemmin i Duarte, 2000.). Cvjetovi su mali i dvospolni, 50 do 60 posto biomase morskih cvjetnica nalazi se u rizomu i korjenu (Hogarth, 2007.). Danas se ulažu veliki napori u svijetu za poboljšanjem kakvoće vode i održavanjem života u vodama i na kopnu premještanjem livada na druge lokacije, ograničavanjem plovidbe i zabranom sidrenja plovila na određenim područjima. Time se poboljšavaju uvjeti za ribolov i stvaraju strateški planovi za novu kulturu prehrane stanovništva. Bernska konvencija o očuvanju divljih životinja i prirodni staništa koja je usvojena 1979. nije uključivala niti jednu vrstu morske flore. Konvencija je izmijenjena 1996. i u njenu zaštitu ušle je 3 od 5 vrsta morskih cvijetnica: Cymodocea nodosa, Posidonia oceanica i Zostera marina (Jović M. 2013.).
Obitelji Kozina ima puno razloga za slavlje. Naime, danas su Mile i Mara Kozina proslavili dijamantni pir. U bračnom zajedništvu proveli su punih 60 godina što su obilježili obnovom bračnih zavjeta u metkovskoj župnoj crkvi sv. Ilije proroka u krugu brojne obitelji.
Sve je počelo 10. siječnja 1965. u crkvi Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Krehinu Gradcu (župa Gradina) kada su Mara (r. Rozić) i Mile izrekli svoju privolu na zajednički život u kojem im se rodilo petero djece (Antonije, Zoran, Ivančica, Ana i Antonela).
U proslavi su sudjelovale tri generacije obitelji Kozina, jer Mile i Mara imaju i sedmero unučadi (Anamariju, Martinu, Paulu, Davida, Kristijana, Anteu i Ivu Maru). Svakako treba spomenuti nevjeste Tihanu i Mirelu te zetove Igora i Angela koji su donijeli posebnu radost u ovu obitelj.
Nakon sv. mise koju je predvodio župnik fra Denis Šimunović druženje se nastavilo svečanim ručkom u obiteljskom okruženju. Pridružujemo se čestitkama!
Oko 8.30 dogodila se prometna nesreća na mostu kod Kule Norinske. U nesreći su sudjelovala dva osobna vozila. Intervenirala je i Hitna medicinska služba. Vozači oprez!
Čini se da Zakon o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem ide na reviziju. Najavio je to resorni ministar Josip Dabro nakon prosvjeda poljoprivrednika u Općini Nijemci, gdje su svi nezadovoljni zakupom državnog zemljišta, i oni koji su ga dobili i oni koji nisu. Ministar je stoga najavio obustavu postojećih natječaja za zakup državnih parcela te prebacivanje ovlasti raspolaganja državnim zemljištem s gradova i općina na Ministarstvo poljoprivrede.
Što to znači za grad Opuzen, gdje su natječaji za zakup više od 600 hektara državnog zemljišta na kojem su uglavnom zasađene plantaže mandarina istekli sredinom prošle godine. Zbog političkih razmimoilaženja u gradskom vijeću gdje HDZ s partnerima ima većinu natječaj za zakup još uvijek nije raspisan, pa je pitanje što će se događati u budućnosti poglavito ako se budu čekale izmjene postojećeg Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu, javlja Slobodna Dalmacija.
-Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća u 2024.godini opet su odgođene točke za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području grada Opuzena. Razlog nije argumentirano objašnjen uz jedino komentare predsjednika vijeća da se u natječaju nalaze dvije čestice, a nisu u Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH. Na to sam odgovorio usmeno predsjedniku vijeća upitavši ga zašto nisu upozorili na to prije sjednice pa da provjerimo, ističe gradonačelnik Opuzena, Ivan Mataga. Očigledno se samo nešto spomene eto da se nešto kaže uz glavnu rečenicu-„natječaj nije dobro pripremljen“, što smatram vrlo neozbiljnim i nedozrelim pristupom za ovakvu važnu temu za Grad Opuzen i građane, ističe gradonačelnik, Ivan Mataga.
Očigledno se natječaj i dalje odgađa bez konkretnih razloga, više se ne spominje Uredba za zakup, ne bi me čudilo kasnije da ispadne da nisu oni to rekli, ali postoje pisani tragovi o toj izjavi, rekao je Mataga, referirajući se na stav opuzenskog HDZ-a, koji je nakon sastanka s ministrom poljoprivrede Josipom Dabrom zauzeo stav da se neće raspisivati natječaj za zakup državnog zemljišta na području grada Opuzena već da će se to pitanje rješavati posebno uredbom Vlade RH.
Prema najavi ministra poljoprivrede, Josipa Dabre uskoro idu izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu ali nema nigdje konkretnog prijedloga, niti itko o tome išta zna. Spominje se da će država trebati preuzeti raspolaganje zemljištem i raspisivanje natječaja te da poljoprivrednik kojemu je to primarna djelatnost treba imati prednost na natječaju. Ako te izjave budu uglavljene u te najavljene nove izmjene Zakona, očigledno je da se vraćamo na stari Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu gdje svatko tko mu je poljoprivreda dopunska/dodatna djelatnost “ispada iz igre“, pojašnjava Mataga.
– Znači u našem konkretno slučaju, sigurno pola postojećih zakupoprimaca po tome ne bi imalo bodovnu prednost po pitanju statusa dosadašnjeg posjednika. Što je vrlo loše! Svatko tko je primarno zaposlen kod nekog poslodavaca ili je umirovljenik, a poljoprivreda mu je dopunska djelatnost, upada u tu kategoriju. Ako natječaj ubuduće po novom Zakonu preuzme država, dovest će grad u nepovoljnu situaciju što znači gubitak raspolaganja nad zemljištem. Lokalna uprava najbolje zna svoj teren i pomoći će svojim poljoprivrednicima u administraciji oko natječaja, a nije zanemariv ni gubitak prihoda gradskog proračuna od zakupa. A država će se dodatno zagušiti nepotrebnom administracijom, što se pokazalo dosta neučinkovitim u prošlosti u raznim primjerima. Decentralizacija je dosta dobrog donijela lokalnom i regionalnom razvoju ubrzani su administrativni procesi i poboljšala kontrolu na terenu oko državnog poljoprivrednog zemljišta, ističe gradonačelnik Opuzena, Ivan Mataga.
– Posljedice odgađanja natječaja za zakup državnog zemljišta već su vidljive kroz smanjeni prihod od zakupa za 2024.godinu gdje je naplaćen polugodišnji zakup jer su ljudima istekli ugovori od svibnja i lipnja 2024.godine. Svako daljnje odgađanje imat će sve veće posljedice, što će rezultirati nepostojanjem namjenskih prihoda za nasipanje poljskih putova i provođenja mjera potpore male vrijednosti. Dalje, budućnost dosadašnjih posjednika je nepoznata i nemaju sigurnost u povlačenju mjera iz EU fondova i ostalom, prijenos zemljišta na zakonskog nasljednika/mladog poljoprivrednika, mogućnost za dugoročni zakup na 15 ili 25 godina.
Da nije potvrde o mirnom posjedu čija ideja je krenula od mene i načelnika Općine Slivno nakon sastanka s bivšom ministricom poljoprivrede posljedice za poljoprivrednu proizvodnju bi bile nesagledive i svi oni kojima su istekli ugovori o zakupu državnog zemljišta bili bi izbrisani iz ARKOD-a do kraja 2024.godine. Zemljište se treba početi rješavati nakon 30 godina nereda, svako daljnje čekanje ide svima na štetu! Čekanje izmjene novog Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu i prilagođavanja programa raspolaganja i natječaja novom Zakonu može potrajati godinama, što znači da će mirni posjednici za to vrijeme ostati bez ugovora o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta, zaključio je gradonačelnik Mataga.
