Pogledajte gdje i kada se danas nalaze radari na cesti:
Klek-Opuzen 13 – 15 sati
Krvavac II-Metković 9 – 11 sati
Opuzen-Metković 11 – 13 sati
Metković – Sv. Franje Asiškoga – Metković 22 – 24 sati
Danas pastirski pohod mons. Marina Barišića Župi sv. Ilije – svečano misno slavlje u 18 sati
Danas 9. 03. u našoj Župi sv. Ilije u Metkoviću, pastirski je pohod našeg nadbiskupa mons. Marina Barišića. Radostan je ovo događaj za sve vjernike naše Župe, jer nadbiskup dolazi, kako bi se susreo sa župljanima i svećenicima te im u susretu iskazao svoju zahvalnost za predano življenje i prakticiranje vjere. Dolazi nam iskazati svoju blizinu i potaknuti nas na još žarču vjeru i ljubav prema Kat. Crkvi, Bogu i bližnjemu. Po dolasku našeg nadbiskupa neka ovaj dan bude plodonasan za svakog od nas, za naše obitelji i cijeli Grad. Stoga vas dragi župljani pozivam na zajedničko misno slavlje u 18:00 sati u crkvu sv. Ilije. Sv. misu će predvoditi naš pastir, učitelj, brat, naš nadbiskup Marin i uputiti nam svoju pastirsku riječ.
župnik fra Petar Gulić
Palačinka bar “M&M” otvorio svoja vrata
Danas u 15 sati u Sportskoj ulici svoja vrata je otvorio toliko iščekivani Palačinka bar M&M. Budući da je danas i Dan žena prigodno iznenađenje dobile su ženske gošće lokala. Od samoga otvorenja u baru se odvijala neprestana promenada ljudi željnih da kušaju što to ovaj jedinstveni bar u gradu nudi. Sudeći prema komentarima ljudi koji su posjetili bar i iskušali palačinke nema straha da će ovaj bar postati jedno od popularnih lokacija u gradu gdje će mnogi od nas rado svraćati.
Palačinka bar M&M otvara svoja vrata svaki dan u 15 sati pa sve do 23 sata i u svojoj ponudi ima više od 30 vrsta slatkih i slanih palačinki, po zaista prihvatljivim cijenama.
Nek” je sa srećom!
Posebni razredni odjel OŠ Stjepana Radića POBJEDNIK natječaja Školske knjige!
Posebni razredni odjel OŠ Stjepana Radića pobjednik je natječaja PROLJEĆE NA NAŠIM VRATIMA objavljenog na Facebook stranici Razredna nastava Školske knjige. Između nešto manje od sto kreativno ukrašenih vrata, najveći broj glasova ili popularnije lajkova prikupila su vrata koja su s učenicima i njihovim asistenticama ukrasile učiteljice Anđelka Medak i Antonela Markotić. Veselje je još veće kad se zna da je ovaj razredni odjel dobio podršku svih učenika i učitelja škole, lokalne zajednice, ali i puno šire od toga. Više od 2 tisuće ljudi je lajkalo, dijelilo i navijalo da vrijedne i bogate nagrade stignu u OŠ Stjepana Radića u ovaj mali i po mnogo čemu posebni odjel. Njihovom veselju nema kraja! Zahvaljujemo se svima koji su učenicima i učiteljicama Anđelki i Antoneli u ovoj akciji pružili potporu i omogućili pobjedu.
Suradnicima Školske knjige čestitamo na lijepoj i kreativnoj ideji koja nas je sve ujedinila u jedno veliko srce za Posebni razredni odjel OŠ Stjepana Radića.
U Vidu održana zabavna likovna radionica za djecu pod nazivom “Kako se osjećaš?”
U nedjelju, 6.3.2016., u župnoj dvorani u Vidu održana je zabavna likovna radionica za djecu pod nazivom ”Kako se osjećaš?”. Voditelji radionice su kroz različite likovne aktivnosti djeci nastojali približiti temu osjećaja. Cilj je bio da na što zabavniji način nauče razumjeti i prepoznati emocije kao i osobine istih. Osim likovnih aktivnosti djeca su gledala crtić koji se bavio bliskom tematikom, te su preko dramskih aktivnosti jedni drugima nastojali dočarati kako se suočiti s negativnim emocijama. Na posljetku višesatne radionice sudionici su sa sobom odnijeli svoje uratke, diplomu ‘stručnjaka za osjećaje’ i novo pozitivno iskustvo.
Predstavljanje knjige “Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj”
Ogranak Matice Hrvatske Metković i Pomorski servis “Luka Ploče” d.o.o. pozivaju Vas na predstavljanje knjige “Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj” autora prof. dr. sc. Josipa Jurčevića koje će se održati u Gradskom kulturnom središtu u srijedu 9. ožujka sa početkom u 19 sati.
Humanitarna akcija “Zajedno za sigurniji korak”
Poliklinika Glavić, u suradnji s poznatom švicarskom firmom Hocoma, odlučila se za još jednu humanitarnu akciju koja za cilj ima pomoći pacijentima s najtežim stupnjem oštećenja nogu. Čak 10 pacijenata iz Hrvatske i susjednih zemalja dobiti će priliku za novu nadu uz besplatnu neurorehabilitaciju na najsofisticiranijem robotskom uređaju – LOKOMATU, koja bi u najpoznatijim švicarskim klinikama iznosila više desetaka tisuća eura.
Pacijenti će u narednim mjesecima pokušati osnažiti muskulaturu donjih ekstremiteta i ojačati svoje noge, a sve s nadom za sprječavanjem komplikacija i postizanju mogućnosti samostalnog i sigurnijeg hoda.
Glavni razlog našeg priopćenja je činjenica kako je u nepuna 24 sata preko 7000 ljudi pogledalo našu objavu na Facebook grupi “Terapija robotikom u Dubrovniku – novo lice neurorehabilitacije”, te da se u tome periodu prijavilo već 50 ljudi koji žele priliku za besplatnu rehabilitaciju na ovom revolucionarnom uređaju.
Nažalost, sve to govori o poraznoj činjenici koliko je ova, dokazano učinkovita terapija, potrebna našoj državi.
Stoga i ovim putem želimo doći do istinski najpotrebnijih i ekonomski najisrpljenijih pacijenata, do onih koji su izgubili svaku nadu i koji u tuzi i beznađu postaju još nemoćniji socijalni slučajevi. Želimo im zajedničkim snagama pružiti priliku za neki novi početak i neko bolje sutra.
Terapije na ovim aparatima osim velikih, znanstveno dokazanih, zdravstvenih poboljšanja stvaraju i značajne uštede u zdravstvenom sustavu.
Nažalost, kao i velik broj drugih problema običnog čovjeka, i ovaj problem prolazi nezamijećen od onih koji bi se trebali brinuti za dobrobit svih ljudi, posebice onih kojima je pomoć najpotrebnija.
Stoga, potaknimo ih na djelovanje, i neka naš zajednički trud oko odabira najslabijih među nama, te borba oko ojačavanja istih, bude dovoljan razlog da na ovoj akciji ne smije stati.
Najveća želja nam je oporavak naših budućih prijatelja, ali ovom akcijom i uspjehom iste želimo potaknuti zdravstvenu administraciju da napravi sve i da barem jedan ovakav uređaj dovede u državne ustanove kako bi bio dostupan svim ljudima, jer svi pacijenti zaslužuju adekvatno i stručno liječenje po najvećim svjetskim trendovima.
Budimo promjena i pomozimo najugroženijima među nama i zato pogledajmo oko sebe i pronađimo zajedno one među nama koji možda sami nemaju mogućnosti, a neki možda ni struje da ovo pročitaju!
Pronađimo najpotrebitije među mnoštvom oboljelih od cerebralne paralize, moždanog udara, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, paraplegije, traumatske ozljede mozga, degenerativna oboljenja zglobova donjih ekstremiteta, spinalne mišićne atrofije, slabosti mišića zbog nedostatka mobilnosti ili su paraplegičari i hemiplegičari.
Za sve prijave, informacije i upite pacijenti se mogu javiti na e-mail: humanitarna-akcija@poliklinika-glavic.hr, besplatni telefon 0800 7112 ili u inbox službene Facebook stranice Poliklinike Glavić, kako bi naš tim stručnjaka istu mogao pregledati i odlučiti o mogućnostima i trajanju rehabilitacije svakog individualnog pacijenta.
Osim navedenih, više informacija možete pronaći na službenoj stranici humanitarne akcije: „Terapija robotikom u Dubrovnik – novo lice neurorehabilitacije“.
Komin: štandovi uz magistralu ugrožavaju promet
Kako bi se riješio problem štandova s voćem i povrćem uz magistralnu cestu između Opuzena i Komina, održan je još jedan u nizu radnih sastanaka Krešimira Vejića, gradonačelnika Ploča, i Ivice Provića, v.d. pročelnika za ruralni razvoj i poljoprivredu Dubrovačko-neretvanske županije.
Naime, problem prodaje poljoprivrednih proizvoda na nelegalno postavljenim štandovima uz magistralu postoji odavno, no najnovija zbivanja, točnije, rješenje o njihovu hitnom premještanju, koje je vlasnicima naložila vodopravna inspekcija, ovaj je problem ponovno aktivirala, pa ljudima koji ovdje godinama rade onemogućuje se daljnja prodaja.
Vlasnicima štandova naloženo je njihovo uklanjanje. Svjesni zakonskih regulativa, i na ovom sastanku vlasnici štandova su ponovili da je jedino što žele legalna pozicija za prodaju svojih proizvoda, ne bježeći i od eventualnih koncesijskih obveza.
Gradonačelnik Ploča Vejić zatražio je od predstavnika Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta prijedlog prihvatljivih pozicija za štandove.
– Smatram da je mnogima od ovih ljudi ovo jedini vid prihoda i o ovom im ovisi egzistencija, tako da uistinu ne mogu zamisliti negativne razmjere ukidanjem prava na rad, što zapravo nameće naložena im obveza uklanjanja štandova. Kao gradonačelnik spreman sam stati uz njih, te molim dva javna poduzeća da nam daju prihvatljivu poziciju na koju bi se spomenuta prodajna mjesta mogla premjestiti, a koja bi udovoljavala zakonskim regulativama Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta, a nadalje će Grad Ploče kao nositelji projekta, prema dogovorenom, odraditi potrebno – kazao je gradonačelnik Vejić.
Međusobne prijave
Joško Erceg, predstavnik Hrvatskih voda, konstatirao je kako ovaj problem postoji godinama i da je premještanje štandova s ovog područja, prema mišljenju Hrvatskih voda, neminovno i naloženo je sukladno zakonskim propisima.
Na prigovore predstavnika prodavača koji su sudjelovali na sastanku, Erceg je nadodao da su krajnji proces uklanjanja štandova “ubrzale“ i međusobne prijave vlasnika štandova. Rekao je, nadalje, da se zakonske regulative treba držati i da od toga neće odstupiti, te mišljenje o ovom problemu ostaje isto, bez fleksibilnosti.
Na gradonačelnikov upit da izdvoji prihvatljivu poziciju na koju bi se postojeći štandovi trebali premjestiti, odgovorio je potvrdno, te se, sukladno zaključku ovoga sastanka, do 10. ožujka čeka odgovor Hrvatskih voda o mogućim pozicijama.
S druge strane, vrlo bitan akter u ovoj priči jesu i Hrvatske ceste u ime kojih je na sastanku Ivica Tutman naglasio da je njihova zadaća štititi cestovni pojas. Upoznao je prisutne i s nalazom prometne inspekcije, koja je također spomenute štandove ocijenila kao opasne, te navela da direktno ugrožavaju promet. Hrvatske ceste će također izdvojiti uvjete, te odgovoriti na upit gradonačelnika Vejića i ponuditi prihvatljive pozicije.
Foto: Denis Jerković
Splitski Neretvani darivali zakladu „Neretvansko srce“
Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu početkom veljače među svojim članstvom organiziralo je humanitarnu akciju prikupljanja financijske pomoći za zakladu Neretvansko srce. Prilikom dvodnevnog izleta u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt dana 05.ožujka posjetili smo i Metković te smo prikupljena sredstva uručili upraviteljici Zaklade Danijeli Raič. Zaklada će novac usmjeriti najpotrebitijim pojedincima i obiteljima iz Metkovića i okolice. Svjedoci smo velikog broja socijalno ugroženih pojedinaca i obitelji u dolini Neretve te je nažalost svakim danom ta brojka sve veća.
Također smo se upoznali s radom i djelovanjem udruge osoba s invaliditetom Prijatelj s čime nas je upoznao Ante Puljević.
Ovo je početak zajedničke suradnje sa Zakladom Neretvansko srce jer smo ih zamolili i obvezali da nam se slobodno obrate uvijek kada to bude potrebno.
Članovi Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu uvijek se rado odazovu kada su u pitanju stvari humanitarnog karaktera te će i u budućem djelovanju humanitarni rad i aktivnosti imati vrlo značajnu ulogu u radu našeg Društva.
Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu
Imena luda nalaze se svuda – piše: dr. sc. Domagoj Vidović
I. Uvod
Nakon što smo vas lani u Mjesecu hrvatskoga jezika uputili u antroponomastiku – prvu temeljnu disciplinu onomastike ili imenoslovlja (znanosti koja se bavi imenima) – ovoga ću vam puta nastojati približiti toponomastiku, drugu temeljnu onomastičku disciplinu, disciplinu koja se bavi proučavanjem toponima, odnosno imena zemljopisnih objekata, u prvome redu imena naselja (ojkonima), vodnih objekata (hidronima) i uzvisina (oronima) te imena zemljišnih čestica različite namjene i veličine (mikrotoponima).
II. Između pučkoga tumačenja i etimologije
Da proučavanje imena naselja može biti zabavno, ali i da krije određene zamke, mogli smo se uvjeriti prateći prošlih mjeseci reklame koje su nas podsjećale na imena nekih manje poznatih naselja koja su katkad prozirna (primjerice, Štakorovec), a katkad znaju i zavarati (ime se Žena Glava na Visu ne dovodi u vezu s imenicom žena, nego s mjesnim čakavskim likom pridjeva žedan; pridjev grd sadržan u imenu Grdoselo ne znači ružan, kako bismo pretpostavili, nego velik – Grdoselo je, dakle, veliko selo). Svatko je u svojemu zavičaju imao prigodu čuti predaje o imenima mjesta. Tako stanovnici naselja u blizini paškoga gradića Novalja drže da to ime znači ne valja, pa njegove stanovnike podrugljivo nazivaju Nevaljcima. Samo se pak ime Novalja povezuje s romanizmom navale ‘krčevina’ ili se izvodi od množinskoga lika navalia koje može označivati pristanište, ali i brodogradilište ili spremište brodova. U Zažablju, području na južnoj granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, imena Neum, Mali Um i Veliki Um mjesno stanovništvo drži svojevrsnim odrazom stupnjevanja. Po njihovu je vjerovanju Neum mjesto u kojemu žive ljudi koji se radije služe snagom nego pameću, Mali Um nastanjuju ljudi nešto skloniji ravnomjernijoj uporabi snage i pameti, a postanje imena Veliki Um ni ne treba tumačiti. Još kad se zna da se istočno od Neuma nalazi predio Bistrina (čista inteligencija)… Ponovno je stvarno tumačenje daleko od pučkoga domišljanja jer se imena Mali i Veliki Um povezuju s imenicom hum kojom se nekoć označivao omanji brijeg obrastao travom, a zatim bilo koja vrsta uzvisine manje od planine. Ime pak Neum nije pouzdano rastumačeno.
III. Složenac različitih jezičnih utjecaja
Već je iz gore navedenih primjera razvidno da nas imenski lik može dovesti do pogrešnih zaključaka. S druge strane, u toponimiji su često okamenjena starija jezična stanja te su mnoga imena hrvatskih naselja odrazom jezičnoga stanja koje su Hrvati zatekli pri doseljenju.
Najveći se dio imena naselja u kojima su se odrazila antička imena gradova nalazi u priobalju. Tako se, primjerice, ojkonim Cavtat dovodi u vezu s latinskom imenicom civitas ‘grad’ jer su se po predaji stanovnici Epidaura preselili u obližnji Dubrovnik, pa se Cavtat prozvao Civitas Vetus ‘Stari Grad’. Da su se i Hrvati služili sličnim načinom imenovanja, dokaz je ime Stari Grad za drugo naselje po broju stanovniku na otoku Hvaru, koji je svoje staro ime Hvar (grč. Pháros) prepustio novomu otočkom središtu – današnjemu gradu Hvaru. Da su Hrvati preveli antičko ime drugoga po važnosti grada u Dubrovačkoj Republici, nazvali bi ga Blatom ili Kalima, a ne prilagođenim imenom Ston, Motovun bi možda postao Brdovcem, Labin Brijegom ili Bjelogradom, Skradin Strmicom, Zadar možda Vodicama, Split Brnistrovom (po jednome je tumačenju ime dobio po sredozemnoj biljci brnistri), a u imenu bi se Trogir odrazio neki lik povezan s imenicom jarac. Antička su se imena odrazila i na kopnu. Sisak bismo, primjerice, mogli prevesti u Trstenik, a u antičkim ojkonimima Mursa (današnji Osijek) i Marsonia (današnji Slavonski Brod) sadržana je osnova *murs/*mors ‘blatište, kaljuža’ te bismo i njih (poput Stona) mogli „prevesti“ u Kali. Po nazivima su pak životinja ime dobili neki naši otoci. Primjerice, Brač i Elafiti prozvani su po različitim grčkim nazivima za jelena.
Romanski se utjecaj protegnuo i na mlađa razdoblja. Tako je, primjerice, ojkonim Kaštela, u kojemu je sadržan romanizam kaštel ‘utvrda’, srodno imenima koja sadržavaju imenicu grad u starome značenju ‘utvrda’ (npr. Gračac, Gradac, Gradiška ili Podgradina), a ojkonim se Pag povezuje s lat. pagus ‘selo’ te je srodno imenima Vas (usp. i Stara Vas nedaleko od Paga) ili Selo (usp. i Dugo Selo).
Turskoga su pak postanja imena naselja kao što je Čitluk ‘seoski posjed’ ili mnogi toponimi koji sadržavaju turcizam kula ‘utvrda’ (npr. Kula Norinska ili Široka Kula). Na sjeveru su mnoga imena naselja mađarskoga postanja. Gradić bismo Ilok hrvatski mogli nazvati Novigradom, Valpovo označuje plemićki posjed, Varoš grad, Aljmaš i Siget otok, ime bi se Daruvar moglo prevesti u Ždralograd, a imena Bjelovar (Bjelograd) i Vukovar (Vukov Grad) sadržavaju hrvatsku osnovu i mađarski završetak –vár. Ojkonim se pak Varaždin izvodi od mađarskoga varasd te je značenjski srodan toponimima Kaštela, Gradac i Kula u kojima su sadržani nazivi različitoga jezičnog postanja koji označuju utvrdu.
Njemačkoga je postanja najvjerojatnije ojkonim Slavonski Šamac (< šamac ‘šanac, rov’).
Koliko uopće razumijemo hrvatska imena?
U imenima su naselja očuvane mnoge danas uglavnom zaboravljene hrvatske riječi temeljnoga slavenskog postanja. Tako imenica resa u ojkonimu Duga Resa označuje blatna, močvarna zemljišta baš kao i imenica hleb (< *hlębъ) u Hlebine koju bismo na prvu loptu mogli povezati s prehrambenim proizvodom (hljeb). Imena Brod i Prelog označuju gaz, tj. prijelaz preko rijeke. Na mjesto na kojemu postoji slano vrelo upućuje ime Slatina, a na vodoplavno područje Tounj. Metaforičkoga su postanja ojkonimi kao što su Čabar (< čabar ‘vjedro’) ili Čavle (< čavao), Stubica (usp. stubao ‘ograda na zdencu’) i Zabok (usp. bok), na vrstu tla upućuju ojkonimi Bisko (usp. *bisk- ‘pijesak’), Glina, Milna (usp. *mělъ ‘pijesak’), Molve (< *molъ- ‘riječni pijesak’), Ploče (< ploča ‘kvadratni kamen’) i Posedarje (< sedra ‘vapnenac’), a na vrste vode Bistra ili Slunj (< *sluzъ ‘sluzavo, vlažno korito’). Primjer je lažnoga prijatelja ime Srb koje se povezuje s glagolom ‘srkati’ te označuje vrelo iz kojega se čuje određen zvuk, a ne odnosi se na etnonim. U hrvatskoj su ojkonimiji često uščuvani i dijalektni likovi kao što su Klanjec (kajk. klanac) ili Reka (usp. Rijeka). Smještajem su naselja uvjetovani ojkonimi Kutina i Kutjevo (naselja u kutu), Pleternica (područje izloženo vjetru), Sunja (područje okrenuto prema Suncu), Vrgorac (područje vrh/iznad gore), Vrlika (područje vrh/iznad rijeke) i Zagreb (područje za brijegom / iza brijega). 
Biljnim su nazivima motivirani ojkonimi Cerna (< cer), Drežnik (< drezga), Jasenice (< jasen), Jelsa (< jelsa ‘joha’), Koprivnica (< kopriva), Kostajnica (usp. kostanj ‘kesten’), Lipovac (< lipa), Maslenica (usp. maslina), Orahovica (< orah), Pirovac (< pir ‘vrsta žitarice’), Smokvica (< smokva) ili Vrbovec (< vrba), a nazivima biljnih zajednica imena Dubrovnik (< dubrava ‘listopadna šuma’), Gvozd i Zagvozd (< gvozd ‘šuma’), Lešće (< *lěsъ ‘lisnata šuma’), Lipik (< lipik ‘lipova šuma’) te Šibenik (usp. šiblje). Nazivima su životinja uvjetovana imena Jastrebarsko (< jastreb) i Krapina (< krap ‘šaran’). Na upravne i vlasničke odnose upućuju ojkonimi Banova Jaruga (usp. ban), Delnice (dio naslijeđene djedovine), Kraljevica (< kralj) i Županja (< župan). U skupini se ojkonima koji se odnose na gospodarsku djelatnost izdvajaju oni koji sadržavaju apelative koji se odnose na privođenje tla kulturi (na dobivanje plodnoga tla paljenjem upućuju imena Garešnica i Požega, a krčenjem Plaški), stočarstvo (imena Oklaj i Osijek upućuju na ograđena mjesta u kojima se drži stoka) i trgovinu (imena Subotišće i Nedelišće upućuju na sajmene dane). Mjesta na kojima je šuma iskrčena kako bi se izgradilo obrambeno zdanje otkrivaju ojkonimi Ogulin i Opuzen, ona na kojima su izgrađene crkve otkrivaju ojkonimi Crikvenica (usp. crkva), Donji Miholjac (Mihael Arhanđel), Gospić (Gospa), Ozalj (sveti Anselmo), Sesvete (Svi sveti), Đurđevac, Suđurađ i Sveti Đurđ (sveti Juraj), Sumpetar, Supetar i Sveti Petar u Šumi (sveti Petar), Sutivan (sveti Ivan) te Vinkovci (sveti Vinko). 
Nazivi su crkvenih objekata motivirali ojkonime Beli Manastir (< manastir ‘samostan’), Kloštar Podravski (< kloštar ‘dio samostana određen za redovnike’) i Opatija (< opatija ‘benediktinski samostan’), a nazivima su crkvenih redova i crkvenih dužnosnika uvjetovani ojkonimi Biskupija, Ivanec (usp. ivanovci) te Đakovo i Žakanje (usp. istoznačnice đakon i žakan).
Od osobnih su imena i prezimena nastala imena naselja kao što su Borovo (: Boromir/Borislav), Grubišno Polje (< Grubiša), Jalžabet (usp. Elizabeta), Karlovac (< Karlo), Metković (< Metković ‘prezime’ < Metko < Medo < Medvjed), Orebić (< Orebić ‘prezime’ < oreb ‘jastreb’), Oroslavje (< Oroslav), Petrinja (< Petrin < Petar), Zlatar (zabilježeno je ime Zlatarjevo, vjerojatno prema prezimenu Zlatar) itd. Na smjer iz kojega su stanovnici određenoga naselja pristigli upućuju ojkonimi kao što su Bošnjaci (< Bošnjak ‘Bosanac’; etnonim Bošnjak nastao je tek krajem 20. stoljeća) i Hercegovac, a na imena naroda (etnonime) ojkonimi Crnogorci, Horvati i Hrvace (usp. Hrvati) te Nijemci, a u zapadnoj Bosni i Sasina (usp. Sasi).
Imena luda nalaze se svuda
Da u toponimiji do izražaja dolaze narodna domišljatost i smisao za humor, dostatno govore metaforična imena kao što su Močiguzica (vrh jednoga grebena na Hvaru) ili Konavoske sise (za dva grebena). Na Kornatima pak postoje otočići Babina guzica (u Tenji kod Osijeka postoji toponim Babin guz), Kurba vela i Kurba mala (pritom je zanimljivo da se jedna od kurbi prozvala Poštenicom, što je ispitanika Vladimira Skračića nagnalo da odgovori glasovitomu onomastičaru: „Kurba oli je, oli ni! Ne more biti ni velika ni mala!“). U Lici pak nalazimo brijeg pod imenom Derikrave, a pod Velebitom zaselak Dušikrave. 
Na Velebitu se nalazi i naselje Crni Padež, čije ime nije povezano s lošim poznavanjem gramatike, nego je riječ o padini prekrivenoj crnogoričnom šumom. Ako je suditi po imenu, u selu Otrovanec kod Pitomače morate pripaziti na to što pijete i jedete, a u Stojdragi na Žumberku, ako bismo se poveli za pučkom etimologijom, muževi često zaustavljaju supruge (moguće je starije ime vjerojatno bilo *Stojina Draga te je očito riječ o ojkonimu u kojemu je sadržano osobno ime), a predstavnici reda i zakona vjerojatno nemaju veliku potrebu ulaziti u nedaleku Poštenu Vas. Kod Varaždina se nalazi Tužno, a kod Sarajeva Čemerno. Zvuk vode koji podsjeća na puštanje vjetrova često je utjecao na imenovanje vrela kao što su Prdamet u Lokvičićima kod Imotskoga ili Prduša na Elafitima. Nedaleko od hrvatsko-bosanskohercegovačke granice, u selu Brštanica nalaze se „indijanski“ toponimi kao što su Đe se voda splijeva (mjesto na kojemu se slijeva voda) i Pomozi Bog (teško dostupan predio). U okolici pak Čitluka službeno se naselje Ograđenik dijeli na Donji Mali Ograđenik, Donji Veliki Ograđenik, Gornji Mali Ograđenik i Gornji Veliki Ograđenik.
Hrvatska imena u Vojvodini
U Vojvodini postoje hrvatska imena za neka naselja koja se razlikuju od službenih srpskih imena. Javnosti su većinom poznati primjeri u kojima se hrvatski lik od srpskoga razlikuje jekavskim odrazom jata (Srijemska Kamenica, Srijemska Mitrovica, Srijemski Karlovci), donekle i kraći likovi za pojedina naselja (Monoštor za Bački Monoštor, Novo Selo za Bačko Novo Selo i sl.), a manje su poznata hrvatska imena Krnjaja (za naselje koje se službeno zove Kljajićevo), Lemeš (za naselje koje se službeno zove Svetozar Miletić), Bereg (za naselje koje se službeno zove Bački Breg) te Bajmak (za Bajmok).
Domagoj Vidović, Rodu o jeziku, ožujak 2016., br. 1.
