Nakon što je Poliklinici Glavić u Dubrovniku, najpoznatija svjetska kuća neurorehabilotacijskih aparata Hocoma iz Švicarske ponudila izuzetno skupe i napredne uređaje, nekoliko članova UCDPDN Leptirići sudjelovalo je u rehabilitacijskom programu.
Pogledajte emotivan video koji prikazuje Ivanu Nikolac i kako je ona doživjela pogled na svoje prve korake 10 godina od prometne nesreće u kojoj je ostala nepokretna.
Prošlo je dvadeset i pet godina otkako su naši branitelji u akciji nazvanoj “Zelena tabla – Male bare”, rame uz rame, oslobodili od jugovojske prvu vojarnu u Republici Hrvatskoj te tako došli do oružja koje je promijenilo tijek rata i omogućilo nastavak borbe za slobodu.
Kako bi dostojno obilježili taj dan jučer je organiziran mimohod i svečano postrojavanje sudionika Akcije u Pločama, na Obali dr. Franje Tuđmana.
U svečanom mimohodu i postrojavanju sudionika Akcije sudjelovali su i veterani iz Metkovića, dva voda prve A satnije ZNG-a Metković i redarstvenici MUP-a PP Metković, koji su te noći bili na Sidrištu i u Malim Barama.
Na polaganju vijenaca sudjelovali su i predstavnici Grada Metkovića predvođeni dogradonačelnikom Nikolom Grmojom.
Večeras je na S.C. Kobiljača igrana završnica Tradicionalnog malonogometnog turnira ”Kobiljača 2016”. Od 14 prijavljenih ekipa do finala su dogurali Laser d.o.o i Škrapa Momići. Nakon što su u polufinalu pobjedili ekipu ŠU Kobiljača rezultatom 1-2, Škrapa Momići je večeras u 21:45 krenula u borbu za osvajanje ovog turnira.
Krajnji rezultat od 5:2 u korist Škrape govori koliko je zasluženo njihovo slavlje.
Strijelci u finalu: Duje Medak 2, Andrija Bebić 2, Ivica Jerković 1
Duje Medak proglašen je najboljim igračem turnira.
Za Škrapu su nastupali: Ivan Plećaš, Josip Plećaš, Ivica Jerković, Josip Boras, Marin Talajić, Andrija Bebić, Ivan Galov, Marin Mišanović, Duje Medak, Ivan Pehar, Maksim Tolić, Matej Maričić i Tomislav Plećaš.
Čestitamo Škrapi Momići na osvojenom turniru!!
Ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Mali Prolog jučer, 7. rujna, oko 5.35 sati, pristupilo je osobno vozilo albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 26-godišnji državljanin Albanije.
Tijekom obavljanja granične kontrole, suradnjom policijskih službenika Postaje granične policije Metković i djelatnika carine, posumnjalo se na krijumčarenje droge te je, temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku, obavljena detaljna pretraga vozila kada je u spremniku za gorivo pronađeno 10 paketa s gotovo 10 kg marihuane.
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, uz kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, albanski je državljanin predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
U Gradskoj knjižnici u Metkoviću održano je 6. rujna 2016. predstavljanje knjige Domagoja Vidovića „O rodu jezikom i pokoja fraška“. Nakon uvodnoga pozdrava ravnateljice knjižnice Vesne Vidović, prva se okupljenima obratila tehnička ministrica regionalnoga razvoja i europskih poslova koja je govorila o autorovu životopisu i znanstvenoj karijeri te povezanosti s dvama zavičajima iz kojih potječe, Neretve i Brača, pokušavši ih nazrijeti u književnome djelu. Književnik Ljubo Krmek osobito se osvrnuo na Vidovićevo zanemarivanje postojanja granica poglavito na jugu hrvatskoga juga, od Neretve do Bojane te ispreplitanje književnoga, publicističkoga i znanstvenoga stila. Metkovski novinar i kroničar Ivica Puljan dotaknuo se osobnoga iskustva s autorom te se pozabavio autorovim stilom (naveo je primjere kovanica, arhaizama i hrvatskih zamjena za internacionalizme navevši njegove zasluge za uporabu pravilnih etnika s neretvanskoga područja. Književnik i novinar Boris Njavro opisao je strukturu Vidovićevih štiva naglasivši kako se u njima nalaze mnoge „mine“ kojima se čitatelja privlači da bi ga se potom iznenadilo posve drugom temom. Autor je pak objasnio što znači fraška (anegdota, šaljiva pričica), objasnio kako je knjiga nastala te zahvalio predstavljačima i okupljenima. Iduće će se predstavljanje knjige održati u Ravnu u Popovu, u subotu 10. rujna 2016.
Rukopis Domagoja Vidovića O rodu jezikom i pokoja fraška obasiže 417 stranica i podijeljen je u tematske cjeline O rodu jezikom (tj. lingvistika), Što me hrđa svjetovaše (tj. jezični savjeti), Nomina sunt odiosa (tj. onomastika), Budnice i davorije (tj. domoljubne ili domotužne teme). Sastoji se od niza kolumna i članaka objavljenih u kulturnome časopisu Hrvatsko slovo od studenoga 2011. do danas. Iako je rubrika u kojoj su se oni nalazili jezična, u tekstovima osim jezika, ima i koječega drugoga. Govoreći o hrvatskome jeziku autor se vraća u prošlost te govori o pitanjima bitnim za samobitnost hrvatskoga jezika, o hrvatskim narječjima i standardnome jeziku, o novosadskome pravopisu, refleksu je ili e iza pokrivenoga r u predvukovskim pravopisima, ali govori i o suvremenim jezičnim prijeporima, npr. problemima na državnoj maturi, bošnjačkome i crnogorskome standardnom jeziku, o Bunjevcima i Šokcima i njihovu „jeziku”. Posebno se u kolumnama može pratiti kako je nastajao hrvatski pravopis te čitati o svim dvojbama i prijeporima koji su ga pratili, prava pravopisna trakavica. U tekstovima se ponegdje osvrće i na Hrvatsko slovo te konkretno na kolumnista Matu Kovačevića: „Upravo su tekstovi o bosanskohercegovačkim, bokeljskim, vojvođanskim, gradišćanskim, moliškim, zapadnoeuropskim, južnoameričkim, južnoafričkim, australskim, sjevernoameričkim i inim Hrvatima, tekstovi koji ujedinjuju hrvatski povijesni prostor, koji povezuju domovinsku i iseljenu Hrvatsku te koji približuju daljine Duhovne Hrvatske po mojemu sudu najveća vrijednost ovoga časopisa.“ U tekstu se vidi također i autorovo dobro poznavanje hrvatske književnosti – spominju se Marin i Džore Držić, Jeđupka (Mikša Pelegrinović), ali i Renato Baretić. Erudicija koja obuhvaća sve od religije, povijesti, književnosti, zemljopisa… do popularne kulture, moderne glazbe i crtića. Nešto kao od svetoga Eustahija do Eustahija Brzića.
Bitna je značajka autorova pristupa kritika crno-bijeloga svijeta. Autor se protivi ustaljenim stavovima (i lijevima i desnima) koji se temelje na predrasudama i napametnome svrstavanju u ladice (autor to naziva ladičarenjem), a ne na znanju i provjeravanju podataka. Autor se pritom služi i ironijom, ali uvijek blagom. Kritizira svakoga, ali nikada ne vrijeđa, nego samo navodi argumente i poziva čitatelje da iziđu iz ladica, provjere i objektivno sagledaju ono o čemu donose sud.
A stil je negdje na pola puta između književnojezičnoga, znanstvenoga i publicističkoga. Autor se poigrava jezikom. Većinom je tekst pisan visokonjegovanim stilom standardnoga jezika, ali se u tekstu nalaze i arhaizmi i dijalektizmi, a kad se nalaze tuđice i pomodnice, uz njih se obično odmah daje i nenametljivo jezični savjet.
Autor je i znanstvenik koji upućeno i razložno govori o jezičnim pojavama, ali i lik i sveprisutni pripovjedač svojih priča. A likovi priča mitski su junaci, povijesni likovi, likovi iz romana, izmišljeni likovi, ministri i političari, znanstvenici i književnici, ali i likovi iz života, njegovi prijatelji, susjedi, poznanici, kolege, poslovni suradnici, djelatnici, kolumnisti i ravnatelj Hrvatskoga slova, ljudi koje je samo jednom susreo u tramvaju…
A priče su kao slagalica, jedna ulazi u drugu pretapa se s njom i nosi novo značenje (što bi se reklo na novohrvatskome sinergijski djeluje). Mogli bismo ih rastaviti i posložiti drukčije, pa da dobijemo kronološkim redom radnje (ne objavljivanja) ili tematski složene tekstove. Ali ovako je teže, a i zanimljivije. I svaki će čitatelj da bi saznao ono što ga zanima, možda nešto naučiti i o čemu drugome jer značajke je ovoga teksta isprepletenost znanosti i književnosti, teksta i metateksta, prošlosti i sadašnjosti, stvarnosti i mašte, tuge i humora. Zato je i sam autor tekst nazvao romanom vrtijeljkom, a ja mislim da bi roman vrtijeljka i mogao postati nova književna vrsta jer za takav način pisanja zaista autor nije imao uzora. Kao što sam autor kaže Zemlja je okrugla (Popovo je nekoć bilo središte, a ne periferija, a Zemlja je okrugla, pa se možda jednom sve vrati na pravo mjesto.), pa se ponovno vraćamo na neke priče i neke likove koje smo možda i zaboravili. Intertekstualnost je bitna značajka njegova djela jer se poziva na mnoga književna djela (eksplicitno, ali i implicitno posebno u smješnicama), ali i na popularnu glazbu (Čorbast pasulj volem). Nerijetko će koji zanimani čitatelj posegnuti i za internetom da bi saznao tko je bio neki lik ili tko je napisao koji stih. Česte su i poslovice ili mudre misli poslovicama nalik (nazovimo ih poslovicoidima), npr. Uvijek je lakše dijeliti nego spajati.
Ali da se ovo ne pretvori u recenziju vrtijeljku pokušat ću krenuti redom, a to znači od početka. Tekstovi su podijeljeni u četiri velike cjeline, a unutar svake cjeline složeni su kronološkim redom izlaženja. Moguće bi ih naravno bilo složiti ih i tematski te iskrojiti (uzimanjem dijelova) niz različitih knjiga, a ovo je sveknjiga iz koje bi mogle nastati barem ove knjige: Brački ciklus, O bogovima i ljudima, Smješnice, Povijest hrvatskoga pravopisanja, Jezični savjeti…
Naslovi su stvarno originalni. Navest ću samo neke: Na Drini dobio, na ćupriji izgubio, Jur nijedan na svit ministar maturom se već ne slavi, Mala zemlja za veliki razdor, Smije li znanstveni novak poći na more, Plivaj malo, skidaj salo, Svih mi bućkuriša moga dede apotekara, Oj, Cetino, moje selo ravno – kud si ravno kad si vodoplavno, Od teze do antiteze, Pa(v)le nije sam na svijetu.
Nakon naslova slijedi tekst koji bi se tradicionalno mogao podijeliti na uvod, središnji dio i zaključak. Često je struktura sendvičasta, uvodni i zaključni dio su povezani, a središnji je dio najčešće jezikoslovni. Uvodni i zaključni dio je osobniji, u njemu se prepliću tuga i humor, a tematski se može podijeliti na autorove uspomene iz djetinjstva, uglavnom s Brača, ali ima tu i Metkovića i Dubrovnika, doživljaje mitskih junaka (Perzefone, Tomrisa, Posejdona, Svebora, Kosjenke…), smješnice koje se uglavnom događaju negdje uz more, na otoku ili u Dubrovniku, ali i običnih događaja iz autorove svakodnevnice (npr. kako je autoru poplavio stan). Ima tu i putovanja kroz vrijeme i prostor, ali ne u svemirskoj letjelici, nego je čest motiv pisma u boci ili padanja kameje iz nekoga drugog vremena ili prostora. Česta je i tema nemoguća i izgubljene ljubavi (Tomris i Perzefona, Posejdon i Atena, Svebor i Kosjenka) koja bi se mogla sažeti u naslov Nema te pjesme, nema tog vina da te zaboravim. Zanimljivo je da je u cijeloj knjizi ljubav uglavnom nesretna, ali nikada nije neuzvraćena, nego je izgubljena nesretnim spletom okolnosti ili je jednostavno nemoguća (čovjek i božica). S druge strane ima tu i svakodnevne, obične priče u muško-ženskim bračnim odnosima u kojoj se karikira ljudska priroda (Boljehna i Vuka) prožete blagim humorom, ali i simpatijom. U tim uvodnim dijelovima sigurno će se naći za svakoga ponešto.
Središnji je dio osim u rijetkim prigodnim kolumnama uvijek posvećen jeziku. Posebno su mi zanimljivi autorovi jezični savjeti okupljeni pod naslovom Što me rđa svjetovaše. U njima se autor bori protiv mađijanja u jeziku: Da se jezikom počesto mađija (hrvatski čarobira, a učenonovohrvatski mistificira), vrapci na grani poodavno znaju. Primjera za to ima koliko hoćete i ne samo u hrvatskome. Neki me je dan kolegica podsjetila kako vodeći jezik današnjice – engleski – za mnoge pojmove ima usporedne riječi: jedna je tuđa (romanska, tj. normanska) te time biranija i učenija, a druga domaća (anglosaska) te time manje vrijedna. Hrvatski ni po čemu ne želi zaostajati za velikim jezicima te nas se tako poučava kako su bibliotekari natknjižničari, geografi su se izborili da ne budu zemljopisci, a i jezikoslovci se sami, u nastojanju da se izdignu iz učmale hrvatske ili regionske sredine, radije nazivaju lingvistima. Puk pak kad želi zvučati gordo, radije pretendira nego što teži, prejudicira umjesto da predviđa, više voli stage od pozornice i slično. Autor stoga u poglavlju Što me rđa svjetovaše obrađuje ove zamjene za nepotrebne tuđice: transparentan – razvidan, jasan; regija, region – okružje, susjedstvo; regionalni – površinski, pokrajinski; resurs – javno dobro; zemlja bez resursa – siromašna zemlja; futsal – mali nogomet; konzumirati – potrošiti, pojesti, popiti, iskoristiti.
Zaključak:
Čitajući tekst O rodu jezikom i pokoja fraška Domagoja Vidovića sjetila sam se kako su nam nekada davno na fakultetu objašnjavali višeslojnost Shakespeareovih drama. U vrijeme kraljice Elizabete u kazalište u kojemu su se prikazivale te drame išli su svi od siromašnih i nepismenih do kraljeva, filozofa, znanstvenika. I zato je u tim dramama bilo za svakoga ponešto i svatko je mogao naći ono što razumije i što mu je zabavno i blisko, ali i naučiti nešto novo ili otkriti neku misao koja je čučala duboko u njemu, ali mu je dotada bila skrivena.
A tekstovi Domagoja Vidovića zaista su višeslojni i višenamjenski (novohrvatski polifunkcionalni) i pri svakome novom čitanju čitatelj otkriva nešto što mu je pri prošlome čitanju još ostalo skriveno. Naravno sve ovisi o čitateljevu zanimanju, ali i predznanju (jezičnom, književnom, povijesnom, političkom), životnome iskustvu, a katkad i poznavanju autora (osobnome ili iz njegovih radova).
Milica Mihaljević
Udruga lađara Gusari Komin sudjelovala je na ovogodišnjoj Žminjskoj Bartulji, največoj pučkoj fešti središnje Istre koja se održavala od 24-27 kolovoza ove godine. Bartulja je pučka fešta sa nizom sportskih događanja a naša udruga pozvana je na incijativu načelnika općine Žminj Marka Križmana.
Našu šesnaestoročlanu eksediciju predvodio je glavar Jure Kraljević a u samom Žminju dočekali su nas naši sumještani Velibor i Marijana Šuman te pulska humanitarka Danijela Juran Brajković koja nas je upoznala sa Ivanom Marinićem, samohranim ocem šesteročlane obitelji koji je u siječnju ostao bez supruge. Priliku smo iskoristili te smo Ivanu i njegovu djecu darovali slasnim plodovima neretvanske doline te mu bar malo uljepšali ovogodišnju Bartulju.
Trodnevni program ove manifestacije ispunjen je nizom sportskih događanja a naši članovi sudjelovali su u onim trkačkim (na 7km i 11km) gdje su postgli zapažene rezultate. Ovu priliku iskoristili smo kako bi smo Maraton lađa i dolinu Neretve prezentirali u ovoj gospodarski najrazvijenijoj županiji Hrvatske. Nadamo se da će naš posjet uroditi plodom te će se se suradnja Žminja i Komina nastaviti pa tko zna možda dogodine na Maraton Ladja imamo posadu i iz Istarske županije.
Kako smo se proveli provjerite u fotogaleriji:
Dana 05.rujna 2016.godine započinje nova školska godina, što ujedno znači intenzivno sudjelovanje djece u prometu na našim cestama. Kako MKVC provodi razne projekte vezane uz sigurnost u prometu na cestama tako smo i prije upozoravali na sudjelovanje djece u prometu kao rizične skupine sudionika u prometu, a prvenstveno na polaznike prvih razreda koji po prvi puta samostalno sudjeluju u prometu. S obzirom na njihovu dob, sposobnost prosuđivanja, predviđanja i odlučivanja, neshvaćanjem opasnosti koje im prijete, ovom prilikom MOLIMO vozače motornih vozila na pojačan oprez posebno u blizini škola, vrtića i igrališta.
Stoga, članovi Moto kluba Vetarni Croatia ovim putem MOLE sve vozače da svojim vozilom upravljaju onom brzinom koja im omogućuje pravovremeno zaustavljanje, upotrebu zvučnog signala kad god to zahtijevaju razlozi sigurnosti, a osobito kad se pokraj kolnika nalaze razigrana djeca koja ne obraćaju pozornost i opasnost koja vreba oko njih. Ne treba zaboraviti da vozilo treba zaustaviti pri nailasku na obilježeni pješački prijelaz čak i kad djeca nisu stupila na njega, a očito imaju namjeru prijeći ga.
Nastavno na apel, ujedno molimo i roditelje da budu uzor svojoj djeci i podučavaju ispravnom ponašanju u prometu, kako bi navike vezane uz sigurnost prometa bile pravilne. Ujedno, svojim nepravilnim, neodgovornim ponašanjem i edukacijom roditelji nesvjesno preuzimaju moralnu odgovornost za nesreću koja se može dogoditi.
Stoga roditelji, krećite se pravilno u prometu, prelazite kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu, poštujte zeleno i crveno svijetlo na semaforu, nikad s djecom ne pretrčavajte cestu, pokažite djetetu najkraći i najsigurniji put od kuće do škole, ukažite djetetu na moguće opasnosti koje vrebaju na tom putu koji ste odredili, pratite njegovo ponašanje u prometu i po potrebi ga ispravite i usmjerite, i najbitnije, učinite dijete vidljivim u prometu, tj. odjenite ga u odjeću (reflektirajući materijal) koja je vidljiva svim sudionicima u prometu.
Moto klub Veterani – Croatia
predsjednik, Ratko Dragović – Klek
Dana 03.09. 2016.g u 09:22 sati služba 112 zaprimila je poziv o potrebi spašavanja na moru jer je vozač glisera ispao u more a gliser se nastavio nekontrolirano kretati u uvali Soline (općina Slivno). Na intervenciju je poslana pomorska policija koja je pomogla vlasniku, nije bilo ozlijeđenih ni materijalne štete.
LIDER MOST-a Božo Petrov u velikom intervjuu za Index otkrio je da će javnost kroz tri do četiri dana doznati koje će uvjete ovog puta postaviti SDP-u i HDZ-u ukoliko planiraju s njima sastaviti Vladu. Petrov je uvjeren da će na skorašnjim izborima dobiti više mandata nego na prošlim. Otkrio nam je i da je završena analiza lokalne samouprave koja je pokazala da je treba drastično smanjivati.
Posljednje ankete pokazale su da pada potpora MOST-u. Kako to komentirate?
Ono što znamo prema svojim anketama je da MOST prolazi u svim izbornim jedinicama i sigurno će biti stranka koja će određivati kako će se formirati Vlada.
Koliko mandata očekujete?
Očekujemo više od 19 mandata, no sa samo 12 koliko ih MOST danas broji, bili smo faktor stabilnosti Vlade i pokazivali da bez obzira na to kako su interesne skupine odlazile iz MOST-a, ma kraju je tih 12 ljudi bilo onaj jezičac koji je određivao kako će se formirati većina u Saboru. Uostalom koliko ćemo točno mandata imati i nije toliko važno jer MOST ima kritičnu masu koja će biti jamac svima da njihov glas neće biti bačen.
Uporno ponavljate da je moguća velika koalicija HDZ-a i SDP-a iako oni takvu mogućnost odbacuju.
Vjerujem da je moguća velika koalicija ako znate na koji način oni surađuju. Plenković i Milanović su zajedno radili, išli su u iste političke škole. Da uskoro nemamo lokalne izbore, slobodno bi mogli očekivati veliku koaliciju. Njima je lakše dogovoriti se između sebe nego s nama jer znaju da mi želimo promijeniti sustav kakav su oni godinama stvarali.
Građani jako brzo zaboravljaju pa su tako zaboravili na zajedničku suradnju SDP-a i HDZ-a kad je bio u pitanju golf na Srđu. I HDZ i SDP su tad sjeli, napravili konstituirajuću sjednicu da bi im projekt prošao i nakon toga su se razdvojili. A zadnjih 7 mjeseci niti jedni ni drugi nisu mogli financijski iskorištavati državu jer nismo dopustili da državne tvrtke budu njihov bankomat.
S kim će MOST koalirati?
Prošli smo put bili svjesni s kim ulazimo u dogovor, ali radi odgovornosti prema građanima smo ušli u koaliciju, a isto ćemo i ovog puta.
I jedna i druga stranka će od nas dobiti fer i korektnu preporuku i mogućnost da sami odluče jesu li spremni prijeći s riječi na djela. To će se dogoditi kroz tri do četiri dana. Mi ćemo tražiti možda dvadesetinu onog što oni sad obećavaju. Oni koji odluče skupa s nama poboljšati stvari, s njima ćemo formirati izvršnu vlast.
Neće se događati nikakve teorije, urote, svi građani će to moći vidjeti. A oni su ti koji će moći pokazati da žele raditi i mijenjati Hrvatsku.
Što se tiče prošlih izbora, nakon izbora smo dogovorili sve što se tiče programa. Bitan nam je bio program. Vjerovali smo naivno da u trenutku kad netko javno stavi na svoj web da se slaže s programom da je to dovoljno jamstvo da će se to provesti. Nismo mogli vjerovati da kasnije kroz 6-7 mjeseci sve blokiraju. Ovaj put će sve znati prije, ali će postojati osigurač u kojem će oni trebati i imati mogućnost provesti to u djelo.
Hoćete li ići kod javnog bilježnika?
Situaciju s javnim bilježnikom priznajem kao svoju pogrešku. Htio sam napraviti neki osigurač prema obje strane, no u međuvremenu shvatite koliku odgovornost imate prema građanima i da je odgovornost prema građanima puno veća od vaših želja. Da je bilo po mojoj osobnoj želji ja ne bi išao niti s jednom stranom jer smatram da su potpuno različiti od nas.
Naime, 19 mandata i toliko povjerenje građana vas obvezuje da neke stvari promijenite, a to ne možete bez ulaska u izvršnu vlast. Nažalost dogodilo se što se dogodilo. To je moja jedna jedina pogreška. Oni su dosad ukrali milijarde, nekad posebno, nekad zajedno, a meni se na dušu stavlja jedan potpis kod javnog bilježnika.
Ipak moram reći kako MOST ni sa kim nije ostvario klasičnu koaliciju i zapravo ništa iz te izjave nije prekršeno. dapače ispunili smo predizborno obećanje jer ni Karamarko ni Milanović nisu postali premijeri već smo dobili nestranačkog premijera što se lani pred izbore činilo kao nemoguća misija.
Hoće li se ovog puta stvari nakon izbora odvijati brže?
Mi smo ti koji će pokušati ubrzati sve. Mi smo program dogovorili, sad sve ostaje na njima. Oni će sad pokušati odugovlačiti. Što se nas tiče sve može biti gotovo već tjedan dana nakon izbora.
Ima li Crkva na Vas utjecaj?
Sad se govori da iza mene stoji Milorad Dodik, prije da su bili Luka Bebić i Papa Franjo. Valjda to govori da smo mi svoji. Mi ne pripadamo nikome. Smještaju nas u komunjare, ustaše, UDBU. Mi smo se pojavili kao revolt na sve što se događalo kod nas u lokalnim sredinama. Ne želim pristati na situaciju da nakon svega što je dano za neovisnost da mi netko govori što smijem raditi. Imat ću opciju pokupiti se, no karakter sam da ću ostati i boriti se. Pozivam i sve mlade da se uključe u politiku, nebitno u koju stranku. Da se svi prijave jer dok ne uđu u politiku neće moći mijenjati stvari. Ako se neće uključiti, ostavit će one koji 20 godina Hrvatskom upravljaju na ovaj način.
Mladi se trebaju uključiti u javno djelovanje, ako ne konkretno u politiku onda trebaju kroz javno djelovanje, volontiranje, to ostaje na njima. Ne bi volio da ostanu sa strane i čekaju da će ovi koji su na pozicijama doći pameti. Oni su tu jer kvalitetnih i pametnih mladih ljudi sad u političkom životu nema.
Hoćete li inzistirati na nestranačkom premijeru?
Ne. I to ne zato jer ne mislim da je Orešković bio dobar. On je napravio dobre stvari, nije bio lutka na koncu, što se vidi po svim gospodarskim pokazateljima da smo odradili dobre stvari. Ali s obzirom na situaciju u stranka teško da će više pristati na nestranačkog mandatara. Prije su pristali jer su mislili da će im ta osoba biti lutka na koncu tako da nećemo inzistirati na mjestu premijera.
Tijekom prošle predizborne kampanje forsirali ste priču o reformama. No Vlada u kojoj ste vi potpredsjednik zaustavila je jednu od najvažnijih reformi – kurikularnu reformu. Treba li se ona nastaviti?
Kurikularna reforma treba ići jer naš sustav obrazovanja ne zadovoljava potrebe tržišta. Bitno je napraviti je u skladu sa strukom. Treba se donijeti konsenzus stručnjaka, učitelja, profesora, znanstvenih ustanova. Pogotovo za STEM područje. Jedna od najvažnijih stvari su preduvjeti koji se trebaju ostvariti. Danas učitelji, znam jer mi je supruga učiteljica, nemaju zahvalne uvjete za rad. Često profesori donose materijal jer se ne izdvaja dovoljno novaca za obrazovanje. Treba stvoriti uvjete da bi se provela kurikularna reforma. No ona definitivno treba ići.
Što je s reformom lokalne samouprave? Govorili ste da je treba drastično smanjiti.
Mi smo za ukidanje županija i lokalnih samouprava. Tražili smo analizu za županije i općine i da na osnovu nje damo nekoliko modela. Sad je završena analiza za lokalne samouprave, u ovakvom obliku, lokalne su samouprave neiskoristive i neupotrebljive pogotovo financijski.
Ne želim sad govoriti o modelu koji bi trebao ići, no ovakav način i organizacija nisu dobri. Ne može egzistirati preko 500 općina u RH, realan broj je od 130 do 140 lokalnih samouprava. Centar će biti pomaknut prema većim gradovima, a sav novac koji se troši na plaće u nekim lokalnim samoupravama koje egzistiraju samo zato da bi dijelili plaće će biti usmjeren u ta područja. Svi stanovnici tih područja u trenu kad se provede drukčija reorganizacija lokalne samouprave na kraju će profitirati.
Danas se financijska sredstva u preko 30 posto općina troše samo na plaće. Lokalne samouprave nemaju novaca za ulagati u svoje područje već su svrha sami sebi. Ni SDP ni HDZ to ne žale jer im nije stalo do ruralnih područja, njihovo biračko tijelo se nalazi po lokalnim samoupravama. Zato se svi oni bune protiv smanjenja lokalne samouprave.
Danas imamo radno mjesto pomoćnika tajnika u lokalnoj samoupravi od 5000 stanovnika. Isto tako ne može vam postojati Odjel za protokol u mjestu s 2500 stanovnika. Takav odjel jedino prima plaću i ne radi ništa.
Hoće li smanjenje lokalne samouprave biti jedan od uvjeta kojeg ćete postaviti SDP-u i HDZ-u?
Sve ćete vidjeti. Za razliku od prije, ovaj puta će obje stranke imati priliku nešto napraviti, a građani će svjedočiti njihovom ponašanju.
Sve ćemo javno predstaviti. Nama je cilj pokazati da je MOST onaj koji se bori za građane. Mi smo uveli druga politički standard. Kao novinu smo uveli to da se priča o programu, a ne o foteljama. Zato što su nam građani dali glas, mi smo zaštitili nacionalan interes, nismo zaštitili samo INA-u već smo bili u mogućnosti pokazati građanima što smo spremni napraviti.
Više pročitajte na index.hr..
