Za utorak, 24. ožujka 2026. u 10 sati u GKS-u najavljena je javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš u Sunčane elektrane (SE) Metković, intalirane snage 10 MW. tim povodom se Bariša Ilić ispred Ornitološkog društa Brkata sjenica obratio javnosti priopćenjem kojega prenosimo u cijelosti:
Poštovani, nisam u mogućnosti prisustvovati javnom izlaganju o solarnoj elektrani čija je gradnja od strane HEP-a predviđena podno Marušića gradine na Dragoviji poviše Vida. Stoga ću ispred Ornitološkog društva Brkata sjenica iznijeti naša razmišljanja u svezi ugroza od elektrane za floru i faunu prilikom eventualne gradnje i rada.
Ja ću se osvrnuti na stvari koje poznajem i koje sam između ostalog i publicirao, a druge dijelove nadam se objasnit će i druge udruge, institucije i pojedinci, devastacije prirode po pitanju kulturnog dobra na primjer, okoliša općenito, voda, putova i svih ostalih ugroza koje donosi ovaj projekt.
Želim naglasiti nekoliko važnih stvari vezanih za ugroze flore i faune na predviđenoj lokaciji. Kao prvo nije nam neophodna devastacija prirode koja na predviđenoj lokaciji „ima veliku vrijednost po pitanju flore i faune“, a moramo priznati niti vizualno ne obećava ništa lijepo. Idemo redom, na lokaciji koja je predviđena i u blizini manjoj od 100 metara od elektrane imamo 18 vrsta divljih samorastućih orhideja, iznimno lijepih strogo zaštićenih vrsta, a u širem dijelu unutar kruga 500 m zračne linije koji će također biti obuhvaćen radovima još deset vrsta, a taj sveukupni broj je 28 vrsta orhideja i predstavlja većinu od 37 vrsta koje sam do sada pronašao u lijepoj nam Neretvi. Zapitajte se da li ima smisla dirati u ovo bogatstvo i da li možemo , a na koncu i smijemo to napraviti novom naraštajima naše lijepe Neretve. Tu blizu raste žuti divlji tulipan, jedina je to pozicija koju sam našao u Neretvi do sada, tu je i kockavica rijetka i strogo zaštićena vrsta. Napomenuti ću da je tu odmah ispod pronađena prije tri godine do tada u Hrvatskoj nepoznata vrsta visibaba kraljice Olge. To su samo neke od vrlo rijetkih i strogo zaštićenih vrsta. Tu je i dom iznimno rijetke vrste južni lastin rep što je još jedno bogatstvo našeg prostora i za sada toliko.
Što se tiče ptica tu smo u velikim problemima ako se slučajno dogodi gradnja. Ja bih spomenuo da sam ja u svojim istraživanjima ptica koje na tom području gnijezde, zimuju ili pronalaze hranu i odmor u migraciji došao do broja koji prelazi stotinu vrsta što jest impresivan broj za tako malo područje. Ako mislite da je potrebno navest ću sve ptice i status na predviđenoj poziciji, uzet će mi nešto vremena ali tu smo.. S obzirom da ih je puno ja ću navesti samo neke od vrsta koje su važan dio eko sustava Dragovije to jest područja koje bi obuhvatila gradnja elektrane. Idemo redom, tu je sivi ćuk, mala sova ušara, velika sova ušara, šumska sova, škanjac, eje, pupavac, crna žuna, veliki djetlić, crnoglava grmuša, tu je kraljica šumskih kamenjarskih travnjaka jarebica kamenjarka, i da ne nabrajam dalje. Tu je na vrhu hranidbenog lanca ovdje orao zmijar koji gnijezdi u svega sedam do osam parova u Neretvi. Imao je gnijezdo uz samu lokaciju niti 100 metara od plana elektrane.. Sve nabrojene ptice, a i one koje nisu spomenute vrlo važan su dio eko sustava, i sve one u određenim trenucima koriste dio Marušića gradine sa okolicom.
Ja se nadam da nikome poslije mojih riječi, a nadam se i ostalih žitelja moga Vida i Metkovića ne bi trebalo pasti na pamet poduzimati bilo što, što nije u skladu sa prirodom, a ako ovo dozvolimo mladi naraštaji nikad nam neće oprostiti devastaciju naše prirode i otimanje ljepote, jer to nije ništa drugo do oduzimanja staništa flori i fauni, a na kraju i čovjeku. Moram priznati bili bi to ružni prizori solara podno Marušića gradine. Mislim da će ovi podatci doprinijeti da razum prevlada, a ako bi otišlo u krivom smjeru nećemo se libiti od građanskog neposluha, jer mi ne damo naše ljepote, a oni koji ovo zagovaraju nemaju prave argumente i ne poznaju niti naš mentalitet niti naša stremljenja prema boljem životu.. Ne možemo do u beskraj oduzimati prirodi resurse, a ništa ne davati prirodi. Iznio sam razmišljanja i nadam se da i u ministarstvu koje odlučuje imaju viziju i razumijevanje. Kao djeca trčali smo Bilon vlakon, Ograđem i Dragovijom znali smo za svako stablo planike i drinine, tamo smo odrasli i boriti ćemo se za prirodu, jer priroda i čovjek su jedno ne mogu jedno bez drugog. Poštivajmo prirodu!
Imam gospodo za Vas ponudu, a ona glasi „radite nešto što jako zanima građane Neretve, a to je proglašenje Neretve parkom prirode“ ugledajte se u druge sredine i zasučite rukave, nekoliko sposobnih ljudi valjda imamo i krenimo sa ozbiljnim poslom. Nemojte zabadati trn u oko (za to ste izgleda sposobni) već prionite ozbiljnim projektima.
U fotogaleriji je dio ptica koje koriste Marušića gradinu kao mjesto za gniježđenje, skrivanje, hranjenje i zimovanje. Tu su i orhideje i rijetke biljke da mogu predlagatelji vidjeti da prostor Marušića gradine nije samo kamenjar i makija već cijeli prostor buja životom i mi ćemo se za taj prostor boriti svim dozvoljenim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju, stoji u propćenju Bariše Ilića.
Ukupno su veslači nastupili u osam utrka, pokrivši uzraste od kadeta B do juniora A. Osvojeno je 18 bodova, što je bilo dovoljno za 10. mjesto u poretku od 12 klubova.
