-

UL Zagreb pobjednik 7. Lađarskog kupa sv. Ante

By
K. J.
-

Danas je na Neretvi pred Kominom održan 7. Lađarski kup sv. Ante. Nastupilo je 13 lađarskih ekipa.

Do pobjede je doveslala Udruga lađara Zagreba, drugi su bili domaćini UL Gusari Komin, a treća UL Stablina nakon napetog nadmetanja u završnici s Rogotinom.

Poredak:

1. Udruga lađara Zagreb
2. Udruga lađara Gusari Komin
3. Udruga lađara Stablina
4. UOTV Rogotin
5. Udruga Lađara Crni Put
6. UL Sv.Ilija Metković
7. Udruga lađara Zagreb 2
8. Udruga lađara općine Slivno
9. Udruga lađara Baćina
10. Udruga Lađara Jerkovac
11. Škrapa Momići
12. Udruga lađara Crni put 2
13. Udruga lađara Opuzen

Dio atmosfere u Kominu zabilježio je Jure Zovko…

HRT: U Dolini Neretve cvjeta ruralni turizam

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dolini Neretve pred sam početak turističke sezone cvjeta ruralni turizam. Poljoprivrednici gostima nude obilaske plantaža, a uz uživanje u močvarnom krajoliku, tu su i brdska područja u kojima glavnu ulogu imaju pčele, stoji u prilogu HRT-a.

Gosti iz gotovo cijele Europe dolaze udahnuti zdravlje izravno iz košnice u maloj tvornici zdravlja Kobiljače.

– Jako je uzbudljivo i opuštajuće. Daje neki osjećaj mirnoće, baš te smiri odmah na prvu, govori Helena iz Švedske.

Riječ je o apikomori gdje sve što je zdravo nastaje od pčela radilica.

– Izuzetno je lijepo i odmah me asocira na filmove koliko je lijepo, na filmove koji ti se urežu u sjećanje, naglašava Iliana iz Švedske.

Svoj najprije hobi, a onda posao obitelj Kuran pretvorila je u turističku atrakciju koja je ove godine u potpunosti zaživjela.

– Vlasnici nekih hotela su prepoznali u nama nešto neobično, nešto novo. Obilazili su tu vinarije pa su došli do nas i pitali su mogu li turisti dolaziti tu u komoru da vide kako to izgleda jer turistima je to zanimljivo jako i nikad to nisu ni vidjeli, govori Josip Kuran iz Kobiljače.

– Prođeš na brzake autocestom i zapravo ne razmišljaš koliko je ovo zapravo posebno polje, naglašava Stipe Milišić, ugostitelj.

Spoj poljoprivrede i turizma

Još je neotkrivenih lokacija u dolini Neretve, od kojih se, smatra lokalno stanovništvo, može napraviti dobra turistička priča. Jedna od onih koje žive već trideset godina je fotosafari koji ove godine uključuje i berbu plodova izravno s plantaža.

– Njima je ovo prirodna oaza, raj na zemlji. Ja kažem Bog nam je da,o a mi moramo samo znati raditi i truditi se, naglasio je Pavo Jerković, ugostitelj.

– Ovo mi se jako sviđa, osjećam se kao kod kuće. Od svega mi se najviše sviđa jesti jagode, kazao je Christian iz Njemačke.

– Ovo je ljudima jako zanimljivo. Interaktivno je. Imamo lijepe gradove i lijepe obale, ali ovdje oni sudjeluju i vide iz prve ruke kako to izgleda, istaknula je Marija, turistički vodič.

Spoj poljoprivrede i turizma novi je rastući potencijal ovoga kraja, posebno za one koji traže autentična iskustva u prirodi, bilo na kopnu ili na vodi.

Autor:  Mateja Delija/HRT

Zvrkasti tekst o imenima u Dalmaciji

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ljeto je, mozak se sve češće pretvara u žvaku, a um ište malo predaha od cjelogodišnje preopterećenosti. Kako se s ljetom i vaš člankopisac spusti na more, nastojat će vas, koliko to vrijeme i volja dopuste, odvesti u toponomastičku šetnju dalmatinskim županijama.

Šetnju počinjemo u najvećoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nekako ju je najlogičnije otpočeti u njezinu središtu, Splitu, koje je, po jednome od tumačenja, ime dobilo po biljci brnistri, pa bi na suvremenome hrvatskom jeziku ime toga grada glasilo Brnistrovo. Budući da brnistra cvate žutim cvjetovima, posve je logično da splitski košarkaši, koji su nas radovali svojim trofejima krajem prošloga stoljeća, nose nadimak Žuti.

Starijemu sloju pripadaju imena još nekih gradova i otoka u Splitsko-dalmatinskoj županiji s antičkom tradicijom poput Trogira (koji bi se mogao prevesti kao Jarčevo), Omiša (spomenimo kako imenica omiš u dijelovima Dalmacije označuje stijenu ili manje brdo), Makarske (imenica makarac može označivati uski prijelaz s kopna na rt, ali nije pouzdano je li s njom povezano ime Makarska), Hvara (koji se, ponovno ne posve pouzdano, dovodi u vezu s grčkom riječju za svjetionik), Visa (Petar Skok početkom XX. stoljeća bilježi kako Vis nitko ne zove Vis nego ga Višani zovu Luka.

Ime Komiža dovodi u vezu s grčkim imenom Nikomed), Brača (u prijevodu Jelenskoga otoka), Šolte (čije je starije ime Sulet, a neki etimolozi drže da to ime treba povezati s predindoeuropskom riječju za otok), Biševo (po nekima je riječ o starome, možda ilirskom imenu, no kako o ilirskome jeziku ne znamo mnogo, teško se u to pouzdati) itd.

Staromu sloju pripada i hidronim Jadro, koji se povezuje sa starom riječju za vrelo, te imena Imotski (nastalo, po jednoj od teorija, od imena ilirskoga plemena Hemazi) i Bast (Skok smatra da je to ime ilirskoga postanja, ali ga, iz već više puta spomenutih razloga, dodatno ne tumači).

Nedvojbeni su odrazi dalmatskoga jezika (autohtonoga romanskog jezika kojim se na istočnojadranskoj obali govorilo od Kopra do Ulcinja i to od hrvatskoga doseljenja do konca XIX. stoljeća kad je na Krku umro posljednji govornik toga jezika) u toponimiji Splitsko-dalmatinske župenije imena Bol (koje bi se moglo prevesti kao Obrovac jer dolazi od riječi obrov kojom se označuje nasip ili opkop), Seget (u prijevodu njivice), Dicmo (nazvano po 10. miljokazu koji se nalazio na putu od Salone do Andetrija, tj. od današnjega Solina do Gornjega Muća), Labin (u prijevodu Stijenjaka).

Matokit (u značenju oštro brdo, a u Vrgorskoj se krajini, očito po pučkoj etimologiji, taj vrh naziva i Matina kita), Mirca (zidići), Škrip (procijep, pukotina), Postira (pašnjak), Povlja (hrvatski bi prijevod glasio Pavlovac) i Poljud (s obzirom na to da ime potječe od dalmatske riječi za močvaru umjesto tratine bismo na Hajdukovu stadionu očekivali lopoč i trstiku).

Turske, pak, prežitke, očekivano nalazimo u zaleđu, gdje se mogu pronaći i Čitluk (seoski posjed kakva turskoga velmože) i Han (konačište).

Ime se Sinj, pak, povezuje, i s hrvatskim arhaizmom vas (selo), i s ilirskim plemenom Ozinijati, ali i s imenicom nepoznata postanja koja je označivala otok.

Dabar nije dabar, ali se zato dobro gosti u Živogošću

Mnoga se imena povezuju s različitim nazivima za vodna mjesta: Naklice (vlažno mjesto), Dabar (od dabar u značenju ponor, a ne vrsta glodavca), Pučišća i Studenci (mjesto s više pučeva/studenaca, tj. zdenaca), Blato i Blaca (močvarišta)… Imena Proložac i Zavala povezana su imenicama prolog i zavala u značenju udolina, a Grohote s grohotima (grotima), tj. stijenama (na stjenovita područja upućuju i toponimi Brusje, Ljut, Postinje itd.).

Naselja Svinca, Krivodol i Zavojane trebala bi biti smještena na zavojitim predjelima. Na etnonime (imena naroda) upućuju toponim Hrvace i Hrvosko (od Hrvat), Arbanija (od Arbanas ‘Albanac’) te Grško i Grčka gomila (od Grk). Na mjesta izložena buci upućuju toponimi kao što je Zvečanj, možda i Svirče (svirac je stari lik imenice svirač), a na tihe uvale u koje nam se valja skloniti od šušura Nečujam (uvalu je reklamirao jedan od prvih hrvatskih utjecajiša, da ne rečem influencera, Marko Marulić).

Na šumovita mjesta trebali bi upućivati toponimi kao što su Dubrava i Gdinj, na vrste bilja Brštanovo (od brštan ‘bršljan’), Kostanje (od kostanj ‘kesten’), Jelsa (od joha), Murvica (od murva), Lećevica (od leća), Rogač, Vrisnik (od vrijes), a na nazive životinja toponimi kao što su Šakan (sredozemna medvjedica) i Vučevica (vuk). Na mjesta utvrda upućuju toponimi kao što su Kaštela, Gradac i Zaostrog (ostrog je stara riječ za utvrdu), a promatračnica Ozrna (potječe od glagola zreti koji se odrazio i u toponim Zrin), Straževnik i sl.

Ime Duće moglo bi se povezati s riječju duća ‘namotaj konopa’, ime Vinišće upućuje na vinograde koji se još obrađuju, a Nerežišća na zapuštene vinograde.

Na svetišta ili mjesta crkava upućuju toponimi koji sadržavaju odraze latinskoga pridjeva sanctus ‘svet’ Su(m)petar (sveti Petar), Sevid/Susvid/Sutvid (sveti Vid), Sutivan (sveti Ivan), Sumartin i Sumratinje (sveti Martin), Stomorska (Sveta Marija) i sl. te drugi koji sadržavaju ime svetca. Izdvojit ćemo toponime Pelegrin u Brelima te na Hvaru i Šolti koji upućuje na štovanje svetoga Pelegrina, metaforu hodočasništva (a kako su hodočasnici bili prvi turisti, eto zašto nam turizam cvate u Makarskome primorju i na otocima) te Stobreč i Lovreč (oba upućuju na štovanje svetoga Lovre). Manje je duhovno ime Brnaze koje se povezuje s vrstom sira.

Metaforičkoga je postanja toponim Opanci u Imotskoj krajini, a toponime Močiguzica na Paklenim otocima i Smočiguzica na Hvaru ne treba posebno tumačiti. Zgodna su ujedno imena Lokvičići, Dugobabe i Prdamet.

Nađu se i kojekakve suprotnosti tako da u Splitu postoji gradski kotar Visoka, a Općini Klis pripada Nisko, kod Sinja se nađe Suhač, a nešto dalje u Hercegovini imamo Mokro, zatim Mokro Polje kod Knina (ima tamo i Plavno), na Hvaru imamo Bogomolje, a u Konavlima u susjednoj Dubrovačko-neretvanskoj županiji Bezboge…

Mnoga su naselja prozvana po kakvu osobnom imenu. Tako se u imenu Živogošće odrazilo hrvatsko narodno ime Živogost, u imenu Kreševo Krešo (ime je Krešimir sa svojim inačicama jedino neprekinuto potvrđeno ime nekoga od narodnih vladara od srednjovjekovlja do danas), ime gore Biokovo potječe od osobnoga imena Bilko (inačica imena Bjeloslav), a inačica imena Vid (usp. latinski lik Bitus) odrazila se u imenu Bitelić.

Nije ni Tupan nužno nepametan

Općenito u toponimiji Splitsko-dalmatinske županije ima mnogo svojevrsnih toponomastičkih lažnih prijatelja (toponim zvučni prozirno, ali mu motivacija iznenadi): tako Sitno nije prostor pun sitnoga kamenja nego se odnosi na područje obraslo biljkom sitom, Malo i Velo Grablje nemaju veze s vrstom oruđa nego s grabom.

Promajna nije dobila ime po propuhu nego zbog dugotrajne izloženosti Suncu (nekoć se nazivala Promaljina), brdo je Tupan dobilo ime po oblosti, a ne po intelektualnoj nedoraslosti stanovnika koji ga okružuju, Supin nije prozvan po vrsti glagolske imenice nego po bjeloglavim supovima kojih je nekoć bilo dosta i na Biokovu.

Nasuprot tome, ime Dunoj u Pučišćima na otoku Braču i Dunaj u Brelima imaju veze s Dunavom. Naime, ime je Dunav Hrvatima bilo poznato i prije doseljenja Hrvata u primorske krajeve, još u doba kad su stanovali uz Dunav te s Dunavom poistovjećivali vodu.

Ondje je Dunav postao imenicom (pa se piše malim slovom, dunav) kojom se označuje zdenac. Toponim Dunaj uz toponime Vele meje i Japjanica u Podgori, bit će sretan tjedničar Marito Mihovil Letica, te imenica mejaš ‘granični kamen’ potvrđena i znatno istočnije, sve do Vrgorca i Brijeste na Pelješcu, upućuju na to da se čakavsko govorno područje nekoć prostiralo i znatno istočnije od Cetine do koje se u literaturi uglavnom smješta.

Brišćane dušili Turci, a Gračani Turke bacali u more

Postoje i različite predaje povezane s toponimima. Tako se toponim Dušina u Bristu povezuje s predajom o tome kako su Osmanlije u toj špilji udušili 27 Brišćana, a na usjeku se Skok nalazila mala utvrda s koje su navodno Osmanlije skakali u more tijekom bitke pod Gradcem 1666. Na naziv prporuše ‘mlade djevojka koje pri obilasku kuća u sušnome razdoblju dozivaju kišu’ možda upućuje toponim Prporine u Bristu, pa bi ga tijekom sušnih ljetnih mjeseci valjalo iskušati te pokazati svijetu kako nisu samo indijanski vračevi prizivali kišu. Česte su i predaje o djevicama koje su radije birale smrt od obeščašćenja (npr. toponim Devčin greb također u Gradcu).

Postoje i posve nove predaje nastale u turističke svrhe. Tako je netko domišljat ime Igrane povezao s Igraine, majkom kralja Artura iako toponime Igar i Igrane treba povezati s imenicom igrišće kojom se označivao negdašnji središnji prostor u selu (često na gumnu) na kojemu su navodno plesale vile (danas u Igranama kolo plešu vitezovi okrugloga stola). Jacquesa Brela netko je prozvao Jakom iz Brela, ali ime se Brela, ipak, povezuje s antičkom Berullijom, a onda pučkom etimologijom i s imenicom brelo ‘vrelo’ umjesto sa spomenutim belgijskim šansonijerom. U Baćini i Žrnovnici postoje brda koja se nazivaju Perun po slavenskom božanstvu munje i groma, a nad Brelima bi nešto češće od prosjeka trebali kružiti kanaderi jer ondje postoji predio Zmajevače. Možda bi se kanaderi trebali napajati iz Peruće (a ne Peruče kako se često netočno piše) kako bi zmaju oprali grlo.

Konac djelo krasi

Dalo bi se o smiješnoj i ozbiljnoj strani toponimije najveće dalmatinske županije razglabati danima, no možda je na ovome mjestu ipak najpametnije stati i pričekati novu zgodu da se o njoj još prozbori. Ipak nam je ljeto na pragu, a rad tad nije čovjekovo najprirodnije stanje.

Danas je Svjetski dan glazbe i početak Metkovskoga ljeta

By
K. J.
-

Danas, prvoga dana ljeta obilježava se Svjetski dan glazbe. Posljednjih godina se ustalilo da to bude i početak manifestacije Metkovsko ljeto.

Prvi su jutros na Trgu kralja Tomislava nastupili naši vrtićani iz DV Metković i DV Leut.

U večernjim satima Trgom je odzvanja instrumentalna glazba u izvedbi Mandolinskog orkestra KUD-a Metković a sve je upotpunjeno spontanim veseljem svatova čijim mladencima želimo sve najbolje.

Od 20:30 u Gradskome parku nastupa Bend DU not worry – dubrovački bend koji oduševljava svojim obradama domaćih i stranih hitova.

 

 

Generacija učenika CUO Petar Levantin – Metković obiljažava 35. obljetnicu mature

By
K. J.
-

Generacija učenika CUO Petar Levantin – Metković obilježavaju danas 35. obljetnicu mature.

Prigodno okupljanje i fotogarfiranje bilo se ispred Srednje škole, a pridružili su im se i njihovi profesori Željko Medić, Jure Kvesić, Nedo Volarević i Živka Franković.

Ugodno druženje uz večeru i pjesmu nastavlja se u Hotel Narona.

Fra Valentino Radoš, đakon u Metkoviću, zaređen za svećenika

By
LIKEmetkovic.hr
-

Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić zaredio je za prezbitere petoricu đakona predvodeći euharistijsko slavlje u makarskoj katedrali sv. Marka u subotu, 21. lipnja.

Na naslov Splitsko-makarske nadbiskupije zaređeni su Branimir Ivančić (Kaštel Novi) i Ivan Silić (Split), a na naslov Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Plejić (Solin), fra Oliver Marčinković (Stuttgart – Zentrum HKZ) i fra Valentino Radaš (Lišane Ostrovičke).

U slavlju su još sudjelovali i splitsko-makarski nadbiskup u miru Marin Barišić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Siniša Balajić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Franjo Frankopan Velić, pastoralni vikar don Edvard Punda, odgojitelji bogoslova, profesori, svećenici, redovnici i redovnice, bogoslovi te članovi obitelji, rodbina i prijatelji ređenika.

U koncelebraciji je sudjelovalo oko sto svećenika, a liturgijsko je pjevanje predvodio zbor sačinjen od dijecenzanskih i franjevačkih bogoslova te mješovitog zbora župe svetoga Marka iz Makarske pod ravnanjem s. Lidije Bernardice Matijević uz orguljašku pratnju Marina Turića.

Fra Valnetino je službu đakona i godinu praktikuma vršio u Župi sv. Ilije-proroka Metković.

Foto: SMN

VIDEO Metkovski ronilac Toni Kuran snimio video o olupini parobroda Brioni

By
K. J.
-

Knjiga Potonulo blago Jadrana autora Danijela Frke nezaobilazan je vodić za ronioce koji posjećuju Jadran i s pravom bi se mogao nazvati “mapom skrivenoga blaga hrvatskog turizma”.

Upravo ta knjiga je nadahnula metkovskog ronioca Tonija Kurana da su upusti u zahtjevan prijeekt digitalizacije olupina brodova u Jadranu. Ovoga lipnja je objavio 20. video u kojem istražuje olupinu putničkogo-trgovačkog broda Brioni koji se 1930. nasukao na hrid kod otoka Ravnik, južno od Visa, tijekom olujnoga vremena pri čemu su poginula dva mornara. Brod je cijelo vrijeme plovidbe povezivao gradove istočne obale Jadrana.

Ronici u videu su Siniša Ižaković, Toni Kuran (snimatelj) i Ivan Bukelić. Tekst preuzet iz knjige Danijela Frke Potonulo blago Jadrana čita Marija Jeramaz. Montažu filma potpisuju Marin Veraja (fotostudio Veraja) i Toni Kuran.

Prvi je dan ljeta i najduži dan u godini!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Danas, 21. lipnja 2025. godine, točno u 04:42 po srednjoeuropskom vremenu, na sjevernoj Zemljinoj polutki počinje astronomsko ljeto. U istom trenutku na južnoj polutci započinje zima.

Ovogodišnje ljeto trajat će 93 dana, 15 sati i 37 minuta, odnosno do 22. rujna u 20:19 sati, kada će nastupiti jesenska ravnodnevica i službeni početak astronomske jeseni, objavio je istrain.hr.

Prvi dan ljeta poznat je kao ljetni solsticij ili ljetna dugodnevnica. To je dan kada Sunce doseže svoj najviši položaj na nebu u našem podneblju ta visina iznosi 68,3 stupnja. Dan traje najduže u godini, a noć je najkraća. U trenutku početka ljeta Sunce je još ispod horizonta izlazi u 05:17, kulminira u 13:08, a zalazi u 20:56 sati prenosi

Kotor i Zadar u Kalabriji spojili Neretvani Golemci

By
LIKEmetkovic.hr
-

Nedavno je u Glasu Koncila objavljen članak Iseljene hrvatske Gospe u južnoj Italiji, Kataniji i Kalabriji, čiji se autor Darko Grden osvrće na hodočašće koje je predvodio profesor s Katoličko-bogoslovnoga fakulteta u Splitu don Josip Mužić. U članku se, među ostalim, piše o trima velikim valovima doseljavanja Hrvata u Italiju: jednoga tijekom borba sa Saracenima (tamo negdje od IX. stoljeća), drugoga tijekom vladavine Anžuvinaca (1292. – 1409.) i trećega izazvanog osmanlijskim osvajanjima (od XV. stoljeća).

Trag se tih naseljavanja nazire u svetištu Montevergine u Kampaniji (nedaleko od Napulja). Ondje se čuva slika Mamma Schiavona (Gospa Hrvatska; prisjetimo se kako je Peraštanin Julije Balović etnonim Slaven poistovjećivao s etnonimom Hrvat, a takvih je primjera more od srednjovjekovlja do najnovijega doba), za čije je otkriće zaslužan i hrvatski blaženik Alojzije Stepinac. O svemu se tome možete opširnije izvijestiti u knjizi Mamma Schiavona iliti Majka Božja hrvatska don Jurja Batelje ili na engleskoj i talijanskoj inačici Wikipedije (možete i na indonezijskome jeziku ako naiđete na nekoga tko tim jezikom govori, a sve je više govornika toga jezika po zagrebačkim ulicama i dalmatinskim gradilištima.

Ono što povezuje Boku kotorsku i Dalmaciju sa širim područjem u koje se doseljavalo hrvatsko stanovništvo jest kalabreški grad Catanzaro, za koji dio starijih povjesničara navodi da ga je osnovao bizantski general Nikefor Foka navodno ga naselivši stanovništvom iz Kotora i Zadra. Ime je Catanzaro, po toj predaji, nastalo srastanjem imena spomenutih dvaju gradova (što je ipak vjerojatno pučka etimologija jer postoje i druge predaje, a po jednoj je grad prozvan po dvama bizantskim vojnicima Cattaru i Zaru. Da je dio Kalabreza svjestan svojih slavenskih korijena, pokazuje i činjenica da talijanski autor Giancarlo Spadanuda povezuje svoje prezime s neretvanskim i hercegovačkim prezimenom Golemac. Doduše, tumačenje mu nije posve točno (svoje prezime izvodi od goli mač te ga povezuje s prezimenom Golemac, koje se ipak dovodi u svezu s pridjevom golem). Spadanudi ni raspoznavanje slavenskih naroda nije jača strana (njemu su Hrvati i Srbi, a u širemu smislu i Ukrajinci i Bugari jedno te isto), ali ipak zna na kojemu se ozemlju prostirala rimska provincija Dalmacija. Međutim, budući da je Nenad Veselić našao dokument iz 1654. iz kojega je vidljivo da je dio hrvatskih doseljenika u Kalabriji tad još govorio hrvatskim jezikom, a trebinjsko-mrkanski biskup Anselmo Katić (biskupovao 1760. – 1792.) svjedoči da su Obradovići s Brštanice u Hrasnu u neumskome zaleđu još u XVIII. stoljeću bili svjesni vlastita podrijetla te da su „zadržali materinski ilirski jezik“ čak trista godina nakon što su napustili domovinu, razvidno je da se mozaik spoznaja o hrvatskim kolonijama na talijanskoj strani Jadrana polako sastavlja. Da su se, pak, nekoliko stoljeća poslije Neretvani odužili Kalabrezima na gostoprimstvu, u svojemu je romansiranom životopisu pod naslovom Kismet pokazao Ivan Slamnig (navodno su metkovski Talijani umjesto Laku noć vazda govorili Dobra večer).

Na koncu mi valja zahvaliti imenjaku te zagrebačkomu povremenom susjedu, Metkovcu i mladome povjesničaru Domagoju Golemcu koji me je uputio na članak u Glasu Koncila. On je živ dokaz da su Golemci ipak prezime dobili po stasu, tj. da im se mač ne vuče po podu kao kod omalenih Puljiza. Na našoj je, pak, diplomaciji da Spadanudi objasni, da parafraziramo Dominika Mandića, kako su Hrvati i Srbi dva vrlo stara, ali različita naroda.

Foto: panorama  Unsplash

Danas u Vrgorcu započinju Dani Dalmatinskog pršuta i vina

By
K. J.
-

Na samom početku toplog ljeta, u petak 20. i subotu 21. lipnja 2025., Vrgorac ponovno postaje središte najveće i najveselije pršutarske i vinske fešte Dalmacije. Osmo izdanje manifestacije Dani Dalmatinskog pršuta i vina održat će se na dvjema prepoznatljivim lokacijama – u Gradskom parku – u predivnom mediteranskom ambijentu austrougarskog perivoja te kod Gradske fontane, gdje će se spojiti vrhunski okusi, mirisi i zvuci u događaju koji se ne propušta.

Ova već tradicionalna manifestacija svake godine okuplja tisuće posjetitelja, a i ovaj put donosi još bogatiji i sadržajniji program. Posjetitelje očekuje izuzetna ponuda pršuta i vina s proizvođačima iz Dalmacije, Slavonije i Istre, preko Hercegovine sve do Italije. Kušat će se autohtona vina vrgorskog kraja, brojni domaći pršuti – Dalmatinski, Drniški, Istarski – ali i prestižni talijanski Parma pršut, uz razne druge delicije i domaće proizvode.

U petak se manifestacija svečano otvara kulinarskim spektaklom „Vrgorski pijat“, u kojem kuhari iz ŠKMER-a spajaju lokalne sastojke u vrhunske gastro-kreacije. U subotu, kulinarski show „Miriše na dobru feštu“ preuzimaju vrgorski obrtnici i njihovi gosti iz Udruženja obrtnika, poznati po bogatoj tradiciji domaćih jela. Poseban program uključuje i natjecanje u rezanju pršuta „Dobra ruka“, gdje se i posjetitelji mogu okušati i osvojiti nagrade.

Dnevni program na Gradskoj fontani nudi craft pivo Pivovare 022 iz Šibenika, burgere konobe Argentina, DJ nastupe (Renato na vinilu u petak, Dama u subotu) i posebnu promociju branda Poetica – vina i gina s potpisom Vrgorca, nastalih od lokalnog trnka.

Glazbeni program zaokružuje atmosferu vrhuncem: u petak, 20. lipnja u 21:30 sati nastupa BIG BAND Šibenik, dok će u subotu, 21. lipnja publiku rasplesati Jelena Rozga na svom velikom koncertu.

Ova manifestacija ne održava se slučajno baš u Vrgorcu. Vrgorska krajina je jedno od najvećih vinogorja u Hrvatskoj – na plodnim poljima Rastok, Jezero i Bunina zasađeno je preko 10 milijuna trsova vinove loze, među kojima dominiraju autohtone sorte Zlatarica Vrgorska, Trnak i Plavka. Uz vinovu lozu, Vrgorac je i snažna voćarska regija s više od 450 OPG-ova koji godišnje proizvedu 550 tona jagoda, 900 tona breskve i nektarine te 1200 tona jabuke. Vrgorac se s ponosom nosi i titulom najpršutanskijeg grada Hrvatske, jer upravo ovdje djeluje najveća pršutana u jugoistočnoj Europi. U pogonima braće Pivac godišnje se proizvede 300 tisuća komada pršuta, uključujući 50 tisuća certificiranog Dalmatinskog pršuta – delikatese sa zaštićenom EU oznakom zemljopisnog podrijetla – kao i 2.500 tona Dalmatinske pancete i buđole. Uz velike proizvođače, važno mjesto na manifestaciji zauzimaju i mali lokalni proizvođači pršuta koji čuvaju tradiciju i autentičnost dalmatinske sušene delicije.

Dođite u Vrgorac u petak i suboti i uživajte u dva dana prepunih okusa, dobre glazbe, opuštanja i autentične dalmatinske atmosfere. Dođite, kušajte, zaplešite i budite dio najukusnijeg događaja Dalmacije ovoga ljeta.

Manifestaciju organiziraju Turistička zajednica grada Vrgorca i Grad Vrgorac, uz podršku brojnih partnera i pokrovitelja: generalni sponzor je Pivac grupa, partneri su Udruga Dalmatinski pršut i Udruga vinara i vinogradara grada Vrgorca, a manifestaciju pokroviteljstvom podržavaju Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Splitsko-dalmatinska županja. Sponzor je Leda, a medijski pokrovitelj Radio Dalmacija.

Više informacija dostupno je na: www.daniprsutaivina.com

1...242526...2.026Page 25 of 2.026

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr