Od utorka vozače očekuju više cijene i benzina i dizela, doznaje RTL.
Benzin poskupljuje za dva eurocenta. Nova cijena najprodavanijeg eurosupera bit će euro i 54 centa po litri. Za jedan cent bit će skuplji i eurodizel – stajat će euro i 46 centi.
Za jedan cent poskupljuje i plavi dizel. Nova cijena od utorka bit će 92 centa.
Prosječan spremnik eurosupera od 50 litara tako je skuplji za jedan euro, a dizela za 50 centi.
S toplijim vremenom kreću i vojske mrava. Pogotovo onih najsitnijih koji su, kad jednom pomaknete namještaj ili podignete tapite, u svakom milimetru stana. Kako ih se riješiti? Konstantno usisavanje da negdje ne bi bilo mrvica nemoguća je misija, jer oni dolaze i kad nema mrvica i kad nema prašine.
Kemijska sredstva u prahu ili trakicama zapravo ne djeluju koliko vam mogu nauditi, a na neku foru mravi se ili na njih naviknu ili ih jednostavno zaobilaze i nađu novi put do vašeg životnog prostora. No neki od savjeta naših starih ipak bi mogli djelovati, a ne nauditi vama ili vašim kućnim ljubimcima.
Osim insekticida, tu su i zamke za mrave, no ako ne zaštitite mjesta kroz koja ulaze, a za to su najbolja prirodna sredstva, pražnjenjem zamke niste baš puno napravili jer pojavit će se opet.
Bijeli ocat čarobno je sredstvo za čišćenje i dezinfekciju, a mravi ga nikako ne vole. Razrijedite ocat s vodom i poprskajte sva mjesta gdje ste ugledali mrave, moguće je da postoje i mikro pukotine u zidovima i fasadi koji su savim dovoljni da kroz njih na brzinu prođe vojska mrava.
Slična svojstva ima i cimet, zdravi ali izrazito jaki začin kojeg insekti ne vole, a tu je i mljevena kava za isti učinak.
Limun ili pomiješana limunska kiselina s vodom daje sličan efekt, zbog intenziteta mravi će ta mjesta zaobilaziti.
Kalcijev karbonat ili obična kreda smeta im toliko da će crtu nacrtanu kredom mravi zaobilaziti u širokom luku, a to možete napraviti svuda gdje se okupljaju, pa i oko prozora i vrata.
U borbi protiv neumorne vojske mrava vrijede i sva esencijalna ulja kao i jači začini poput klinčića ili crnog papra.
U subotu navečer, naselje Bijela kod Mostara postalo je poprištem dramatičnog događaja. Veliki odron u kamenolomu, izazvan u 18:30 sati, rezultirao je katastrofalnim posljedicama. Prema službenim informacijama, objavljenim na portalu Bljesak.info, situacija je kritična.
Fotoreporter portala Bljesak.info izvještava da su vidljiva samo dva automobila izronila na površinu jezera, dok se za treći pretpostavlja da je ili na dnu jezera ili pod odronom. Osim toga, odron je izazvao prekid električne energije nakon što je oštetio trafo stanicu. Prema izjavama očevidaca, nekoliko automobila planinara i ribolovaca ostalo je zaglavljeno iznad mjesta odrona, dok su neki bili prisiljeni gledati kako se njihovi automobili uranjaju pod vodu.
Policija je brzo reagirala postavljanjem traka koje su zabranile prolaz prema kanjonu rijeke Bijele. To je spriječilo daljnje incidente i omogućilo intervenciju hitnih službi. Na sreću, izbjegnuta je tragedija jer su planinari samo nekoliko minuta ranije bili na mjestu nesreće.
Hitna pomoć je intervenirala, odvozeći jednu osobu na hitnu medicinsku obradu.
Planinari se još uvijek spuštaju s područja Mostarske Bijele, a nadležne službe pružaju pomoć i podršku svima ugroženima.
Danas je na rasporedu bilo sedam utakmica 22. kola 3. NL jug. Neretva je na svom travnjaku bila daleko bolja momčad od Kamena iz Ivanbegovine.
Plavo-bijeli su čak pet puta natjerali goste da vade loptu iz mreže. Seriju je počeo Mikulić u 10. minuti, već u 19. je mrežu zatresao Galov, pa u 25. opet Mikulić. Kapetan Crnčević je u zadnjoj minuti pogotkom zaključio prvi dio susreta. Posljednji pogodak na utakmici djelo je Bubala u 85. minuti.
Rezultati:
HZZO je u svojoj akciji čišćenja popisa osiguranika provedenoj krajem lipnja 2023. godine s popisa obrisao oko 106.000 osiguranika, a zdravstveni budžet temeljem toga na godišnjoj razini bi trebao uštedjeti više od 30 milijuna eura.
Iako je pothvat, tvrdilo se, bio motiviran velikim brojem građana koji su bespravno koristili zdravstveno osiguranje HZZO-a i nakon što su se odselili iz Hrvatske, pokazalo se da su bez zdravstvenog osiguranja ostale ranjive skupine građana koji žive u Hrvatskoj: rodilje, invalidi i teški kronički bolesnici.
Ured pučke pravobraniteljice Ustavnom je sudu podnio zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o zdravstvenom osiguranju temeljem kojeg je »čišćenje« provedeno, a u godišnjem izvješću za 2023. godinu objavili su pritužbe brojnih građana koje ukazuju na apsurdnost cijele akcije HZZO-a u kojoj su dobrim dijelom stradali – nevini.
“Zar vas nije stid ukinuti zdravstveno osiguranje majci petero malodobne djece koja boluje od dijabetesa tipa 2, astme, tumora štitne žlijezde, čira na želucu, bolova u kralježnici, visokog tlaka, i to samo zato jer se nisam pojavila do 29. lipnja. Treba li da umrem, svi lijekovi su mi svaki mjesec potrebni”, napisala je jedna od pritužiteljica. Bez zdravstvenog je osiguranja ostala i samohrana majka troje djece: “Vraćena sam kući s otvorenim zubom jer nemam novca za privatni popravak. Ostala sam bez rodiljne naknade i zdravstvenog. Dojim bebu i pijem tablete protiv bolova”, napisala je za Novi list.
Ovo nije usamljen slučaj, slično su iskustvo doživjele i druge žene na rodiljnom dopustu: “Kao građanka ove države te majka troje djece duboko sam razočarana u odnos države i svih njenih tijela prema rodiljama. Dana 23. studenog zaprimam uplatu dijela novčane naknade te idući dan zovem HZZO da se informiram o razlogu umanjene isplate te saznajem da sam ostala bez obveznog zdravstvenog osiguranja, a tako i svih ostalih prava”, posvjedočila je mlada mama.
Komunalno poduzeće Metković d.o.o. obavještava korisnike vodnih usluga u ulicama; Zrinskih i Frankopana od križanja s Zagrebačkom ulicom do kraja te Jerkovačka da će danas 06.04.2023., od 13:00 do 15:00 h doći do prekida u isporuci vode, zbog radova na prespajanju objekata na mimovod vodoopskrbne mreže, uslijed radova na projektu „Razvoj vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Metković“. Korisnici se mole za razumijevanje.
Za većinu obitelji, tehnički pregled vozila veliki je namet za kućni budžet. Neki ga odrade kada skupe novac, a neki i zaborave da bi trebali na tehnički, primjerice, s motociklom koji se vozi samo za lijepih dana, i parkiran je u garaži. Zato je zadarska policija pozvala građane da provjere valjanost prometnih dozvola. U sustavu vide kada je tehnički istekao bilo vozilo na cesti ili u garaži. Kazna je 90 eura, a za pravne osobe čak 660. – piše HRT.
Nije rijetkost da vozači na kućnu adresu dobiju policijsku “čestitku” od 90 eura, a auto je u garaži cijelo vrijeme. Nakon toga, u čudu nazivaju postaju prometne policije.
– Pitaju o čemu se radi, zašto im je došla kazna, a vozilo se nalazi u garaži. To je to. Znači, nisu odjavili svoje vozilo u roku od 15 dana i na kućnu adresu su dobili kaznu, objašnjava Ivana Grbin, glasnogovornica PU zadarske.
No, ili zbog toga što je tehnički pregled u tom trenutku jednostavno preveliki udar na novčanik ili zbog zaboravljivosti, dio ga vozača jednostavno ne obavi na vrijeme. Takvih je u ovom trenutku oko 2200 na području Zadra.
– Vozač koji se zatekne u prometu kojemu je isteklo važenje prometne dozvole kažnjava se s 90 eura ako je ispod 15 dana od onog dana da je isteklo važenje, a 260 eura ako je prošlo više od 15 dana, kaže Grbin.
Ima, naravno, i revnih koji na tehnički pregled odu i desetak dana ranije kako bi imali vremena za eventualni popravak vozila.
– Uvijek redovno obavim tehnički, čak i unaprijed, ako treba, rekla je jedna prolaznica.
– Dobijem upozorenje svaki put od HAK-a prije vremena na e-Građani da mi je vrijeme za tehničko osiguranje, rekao je jedan prolaznik.
– Mislim da sam prošle godine na dan isteka shvatio da imam tehnički pa da sam to kroz dan, dva išao obavljati, rekao je drugi.
Tko nema novca za tehnički može u roku od 15 dana besplatno odjaviti vozilo. U protivnom, kazna od 90 eura stiže za auto u garaži, a čak 260 eura za auto na cesti. 660 eura i više platit će, pak, pravne osobe, bilo vozilo na cesti ili u garaži.
Dolina Neretve je putnicima uvijek bila raj za oči bez obzira iz kojega smjera je ugledali: jer prije toga trenutka morali su proći kroz surovi krš i visove ili ploviti po ne uvijek sklonoj morskoj pučini. Dolina je strancu tada iznenađenje koje je najmanje očekivao: prostrana, zelena oaza kroz koju vijuga rijeka – odmor za oči i dušu.
Premda je puno toga danas drugačije, dojam putnika koji se prvi put zateknu u Dolini Neretve i je dalje sličan: obilježen je ugodnim iznenađenjem i potrebom da se zabilježi barem usputna fotografija.
Putnici koji u sve većem broju posjećuju naš kraj, ponekad se prepuste trenutku i bez posebnog plana traže smještaj. I tada dožive iznenađenje u malom – gostoljubivost, ugodnost i kreativnost u prostoru zvanom Hostel Livia.
Prvi boutique hostel u Metkoviću otvoren je u Ulici Ivana Gundulića prije osam godina i nazvan po Liviji Druzili – ženi prvog rimskog cara Augusta čiji je kip u 19. st. pronađen u ruševinama antičke Narone u obližnjem Vidu. Željelo se tako gosta uputiti u daleku prošlost kraja u koji je došao, da iza suvremenih vizura stoji tisućljetna, slojevita kulturna i povijesna baština nastala u zanimljivoj, bogomdanoj prirodi- a na njemu je da se uputi u istraživanje.
Stoga elegantno uređen interijer hostela Livia, odmjereno ukrašen replikama antičkih stupova i stropnim slikama s motivima iz rimskog doba, na trenutak odvlači posjetitelja u povijest koju ovaj hostel tematizira. Umjesto brojeva sobna vrata su označena imenima antičkih božanstava, careva i nazivima naselja iz rimske Dalmacije.
Novi vlasnik se nedavno odlučio za umjereno osvježenje: neke od osam soba je preuredio, smanjio im je broj ležajeva, a povećao komfor u kojem istovremeno može uživati 28 gostiju.
Smještaj, raspoređen u osam pomno uređenih i s pažnjom održavanih soba s različitim tehničkim uslugama bez koji ljudi danas teško funkcioniraju, primjeren je obiteljima i parovima, a opet može biti prilagođen i većim skupinama.
Kako i dolikuje ovakvoj vrsti smještaja, svaka soba ima zasebno kupatilo i zajedničku blagovaonicu u kojoj se gosti mogu družiti i izmjenjivati svoja iskustva.
A njih ne bi trebalo nedostajati jer je Neretvanska dolina idealna za današnje putnike slobodnijega duha – i dovoljno divlja i dovoljno pitoma, i dovoljno blizu i dovoljno daleko – i opet u blizini je po tome srodnim područjima kojima obiluje Dalmacija i Hercegovina (more, planine, rijeke, doline).
Stoga, Boutique hostel Livia nam izgleda kao idealna polazišna točka za odmor i istraživanje, a istovremeno i vrhunski smještaj za ljude koje posao ili neki drugi razlozi navedu u Metković.
Jakša Najev, vlasnik OPG-a koji se bavi proizvodnom ekološkog maslinovog ulja sa sjedištem u Marini kod Trogira, priopćenjem je upozorio sve maslinare o zadnjim izmjenama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2024. godinu, NN 26/2024, od 02.03.2024. godine, prenosi Dalmatinski portal.
‘Sukladno tim izmjenama, maslinari koji legalno prodaju maslinovo ulje i traže poticaj za to, moraju registrirati dopunsku djelatnosti (!?) na OPG-u, što ujedno znači da se prethodno moraju upisati u Registar poreznih obveznika.
Dakle, spomenutim izmjenama Pravilnika maslinare se, po prvi puta, u praksi uvodi obveza da maslinari moraju proizvodnju maslinovog ulja registrirati kao dopunsku djelatnost u okviru OPG-a. Iako je spomenuta obveza, kao opća odredba, i ranije postojala u našem zakonodavstvu, ona nikada nije bila konzumirana kroz Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja. Argumenti kojima Ministarstvo poljoprivrede, točnije Sektor za izravna plaćanja i potpore za klimu i okoliš, nastoji sada opravdati ovaj korak su, u najmanju ruku, apsurdni što se tiče maslinarstva, odnosno proizvodnje maslinovog ulja.
Naime, spomenuti Sektor unutar Ministarstva poljoprivrede, stavlja u isti rang preradu maslina u ulje sa preradom daleko složenijih prehrambenih proizvoda iako se, nota bene, sama prerada maslina u ulje uopće ne odvija na OPG-u nego u uljarama, dok se za sve druge djelatnosti, koje se moraju registrirati kao dopunske na OPG-u, sav proces odvija upravo na samom obiteljskom gospodarstvu.
Sami postulat da je nešto što se definira kao ‘dopunska djelatnost’ dovoljno da se nešto uvede u ‘porezne škare’ je problematičan. Valjda bi ono što je ‘dopunska djelatnost’ trebala implicirati vezu uvođenja dodatnih tehničkih i tehnoloških rješenja na OPG-u, poštivanje dodatnih higijenskih uvjeta, dodatno obrazovanje i usvajanje novih znanja i vještina, a ne – uvođenje poreza! Oporezivanje bi trebalo biti vezano isključivo na visinu prihoda kojeg ostvaruje svaki OPG i to bez uračunavanja primitaka od poticaja, kao što je to sada slučaj.
Dakle, smatram da su razlozi zbog kojih se proizvodnja maslinovog ulja ne bi trebala registrirati kao dopunska djelatnost sljedeći:
– za OPG-u koji se bavi maslinarstvom primarni proizvod je maslinovo ulje, a ne maslina.
– ulje nije prerađevina, nego ocijeđevina. Uostalom, sukladno važećim Uredbama EU, ekstra djevičansko maslinovo ulje je, kao i djevičansko ‘…. dobiveno izravno iz ploda masline isključivo mehaničkim postupcima’, što potvrđuje stajalište da se maslinovo ulje ne dobiva preradom.
Nije ispunjen ni još jedan formalni uvjet prema samoj definiciji pojma dopunske djelatnosti, a na kojeg se pozivaju u donosioci ovog Pravilnika: ‘Dopunske djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu su proizvodnje i uslužne djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje znanja, vještina i rada članova OPG-a.’ Ukoliko se maslinovo ulje ne ‘prerađuje’ na samom OPG-u, onda sama činjenica da OPG posjeduje i prodaje maslinovo ulje ne može biti dopunska djelatnost jer ne postoje nikakvi kapaciteti koji bi se mogli bolje koristiti.
Opet, ostavimo li sve prethodno navedene dvojbe o strani, neupitno je da će tjeranje maslinara da registriraju dopunsku djelatnost izazvati izravne negativne posljedice na maslinarsku i uljarsku tradiciju u i ukupno maslinarstvo u Republici Hrvatskoj jer se time:
– prodaja maslinovog ulja od malih hrvatskih proizvođača se tjera u nelegalne tokove,
– OPG-ovi ostaju bez značajnog dijela prihoda po osnovi potpore za prodano maslinovo ulje čime se slabi interes ljudi da se bave maslinarstvom,
– pojavljuje se niz dvojbi kako će uljare prerađivati i otkupljivati maslinovo ulje ili plod masline,
– urušava se cijeli sustav za prikupljanje podataka o proizvodnji maslina i maslinovog ulja koji je napokon pokrenut u sezoni prerade 2023. godine (Upisnik maslinika).
Koliko je održivo da se OPG-ove koji se bave maslinarstvom stavi u sustav poreza na dohodak najbolje govori činjenica da se prosječna ukupno prerađena količina maslina o jednom OPG-u u sezoni 2023./2024. na području Srednje Dalmacije kretala između 1200-1500 kg! Postavlja se pitanje: koliko maslinaru ostaje kada podmiri porez i doprinose? Vjerojatno je to bio jedan od razloga zbog čega se do ove godine nije primjenjivala predviđena obveza da maslinari moraju registrirati dopunsku djelatnost, a drugi je to što ni u samom Ministarstvu nisu jedinstveni oko toga da li je maslinovo ulje prerađevina ili ne.
Postavlja se pitanje: Kome je u interesu da zbog komada mesa (porez) ubije cijelu kravu (hrvatsko maslinarstvo)?
Ovim putem želim pozvati Ministarstvo poljoprivrede da hitno izmijeni Članak 29. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2024. godinu, NN 26/2024, od 02.03.2024. godine, kako bi maslinari u zakonskom roku podnijeli Zahtjev za potpore za 2024 godinu.
Slične zaključke je donio i Odbor za maslinarstvo Hrvatske poljoprivredna komore, čiji je moja malenkost osnivač i član, na sjednici održanoj dana 26.03.2024. godine’, stoji u priopćenju.
Po prvi puta u 20 godina – parlamentarni izbori bit će usred radnog tjedna. Bez obzira što politički tko mislio o tome, poslodavci i sindikati nakon objave predsjednika Republike, imaju hrpu pitanja. Primjerice, mogu li raditi trgovine, po kojem zakonu će platiti radnike i slično. Ministarstvo je poslalo tumačenje, sindikati tvrde da nije dovoljno jasno, piše N1.
Ako ih plate više i omoguće radnicima glasanje, trgovine na izbornu, neradnu srijedu, mogu raditi. Trgovci, ali i svi drugi poslodavci, sami odlučuju hoće li raditi.
“Ministarstvo je sa zakašnjenjem objavilo svoje tumačenje, prostori će raditi u radnom vremenu kao i radnoga dana, organizacija je rada takva da ljudi rade u smjenama”, rekao je Slobodan Školnik, direktor Moemaxa.
No, neke građevinske tvrtke kažu nemaju taj luksuz jer im radnici rade desecima kilometara udaljeni od mjesta u kojima žive pa je tako nešto nemoguće organizirati. Pa neće raditi.
“Imamo oko 800 zaposlenih i to je trošak za taj jedan dan između 90 i 100 tisuća eura neplaniranih”, objasnio je Darko Jambreković, radnik d.d Križevci.
Takvima država poručuje da se radnici mogu registrirati za glasanje van mjesta u kojem žive, a odavno je jasno da škole neće biti otvorene za nastavu, državna uprava također neće raditi. No hoće javne službe koje uvijek rade kako državne tako i gradske.
“ZET koji je javni servis, tretirat će se kao nedjelja, raspored će biti gušći, ali u smislu radnog prava, tretiramo to kao nedjelju”, pojasnila je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba.
Izborna srijeda je neradni dan, no nije praznik niti nedjelja pa se pojavio cijeli niz pitanja koja su poslodavci i sindikati postavili državi. Osim onog tko može ili mora raditi – tu je i ono drugo: kako će se taj rad plaćati.
“Za određene struke je propisano koliko je to posto, negdje je 100, negdje 50, negdje 30 posto po kolektivnim ugovorima, ali temeljni propis zakona o radu jasno kaže da na taj dan svi koji rade imaju pravo na uvećanu plaću, koji je to postotak naravno da se određuje drugim aktima, ponavljam još jednom ugovorima o radu ili kolektivnim ugovorima”, rekao je Marin Piletić, ministar rada.
Hoće li radnici moći odbiti raditi ako im se ne omogući glasanje – dodatno je pitanje na koje sindikati traže odgovore od ministra koji pak poslodavce pozvao da svima omoguće ostvarivanje izbornog prava, piše N1.
Foto: Unsplash
