-

POJEZERJE | U tradicionalnoj procesiji na Veliki petak sudjelovao veliki broj vjernika

U obredima Velikog petka u Pojezerju i u tradicionalnoj procesiji sudjelovao je veliki broj župljana, kao i ljudi iz susjedni župa.

Po tradiciji procesija je krenula iz crkve sv. Nikole u Otrić-Seocima gdje je obred predvodio don Stanko Kačunić.

Nakon obreda u potpuno popunjenoj crkvi nastavio stazom križnog puta uz postaje koje su stanovnici Otrić-Seoca izgradili sredinom osamdeseti godina prošlog stoljeća dugom tri kilometra do crkve sv. Roka na Gračini. Ova je crkva po nalogu Ministarsva kulture 2023. dobila svojstvo kulturnog dobra.

Procesiju su predvodile križonoše uz pjevanje Gospina plača. Ispred crkve sv. Roka bilo je otkrivanje križa te ljubljenje istog.

Bojanje uskršnjih jaja tradicionalnim, prirodnim metodama

Zbog užurbanog načina života danas većina ljudi kupuje gotove boje za farbanje jaja. S obzirom na to da biljke imaju klorofil, karotenoid, ksantofil, flavonoid i mnoge druge organske pigmente koji njihov svijet čine šarenim, zašto ih ne bismo iskoristili u bojenju pisanica.

Ove prirodne boje ne sadrže aditive, s njima možete postići sličan efekt kao i s umjetnim, a prije konzumiranja ne morate strahovati od neželjenih kemijskih supstanci.

Većina prirodnih boja se koristi tako da se namirnice koje ih puštaju kuhaju zajedno s jajima te se ostavljaju da se zajedno ohlade. Što su jaja duže u takvoj tekućini to će boja biti intenzivnija. Iako, morate biti svjesni da nikada neće dostići jačinu onih kupovnih. Također, morate imati na umu da vam je za ovakav način ukrašavanja jaja potrebno puno strpljenja te da će boja ovisiti i o samim jajima, o tome jesu li ona svjetlija ili tamnija.

Ocat je učvršćivač boje

Ukoliko bojite jaja ljuskom luka ili začinima, dodajte ocat jer on učvršćuje boju, savjetuju na stranici marthastewart.com, najpoznatije domaćice na svijetu . No, njega izostavite kod farbanja voćem ili povrćem jer ćete dobiti sivu ili smeđu boju.

Na litru vode dodaju se dvije žlice octa. Također, octom se može i obrisati ljuska prije bojenja kako bi se uklonila masna ovojnica koja štiti jaje od bakterija. Na taj će način ona bolje upiti boju.

Jaja s cvijećem i travama bojana u ljusci luka

Ovo je jedan od najpoznatijih načina prirodnog bojanja uskršnjih jaja. U dvorištu, vrtu ili livadi sakupite listiće djeteline, peršina, maslačka, stolisnika, koprive, jagoda, vinove loze, cvjetiće tratinčice, žabnjaka ili što god vam se učini zanimljivim i prikladnim.

Izrežite ženske najlon čarape po dužini i na komade 10×10 cm. Na ljusku jajeta stavite list biljke i raširite ga da uz nju lijepo prijanjaNajlonkom pažljivo pritisnite biljku na jaje, obavijte ga te na kraju zavežite gumicom pazeći da vam se biljka ne zgužva.

Dno lonca u kojem će se kuhati prekrijte ljuskama luka, stavite jaja u posudu i prekrijte ih preostalima. Treba paziti da je lukovina i ispod i iznad jaja kako bi se dobila što ujednačenije boja.

Sve prelijete hladnom vodom, dodajte sol kako jaja ne bi popucala te ocat i kuhajte na slaboj vatri oko pola sata. Nakon toga ostavite da se ohladi u toj tekućini, najbolje preko noći. Nakon što su se ohladila izvadite ih iz najlonki i obrišite. Ako ste imali dovoljno luka i jaja su dovoljno tamna odmah nakon kuhanja, dok su vruća maknite čarapu, obrišite listić te namažite uljem, masti ili slaninom. Masnoća će jajetu dati sjaj, a bolje će se upiti dok su vruća.

Za žutu kurkuma, a plavu kupus

Za žutu boju s jajima kuhajte koru citrusa poput limuna ili naranče. U vodu za kuhanje možete dodati prah kurkume ili šafrana te jaja skuhati u čaju od kamilice.

Za narančastu će poslužiti mrkva, a u vodu dodajte čili prah ili mljevenu crvenu papriku za jači intenzitet.

Za crvenu se koriste konzervirane višnje i njihov sok, a tamniju nijansu ćete postići kuhanjem u vodi u koju ste naribali četiri cikle . Također, ovo korjenasto povrće može poslužiti i za ružičastu boju. Jarko crvena se može postići polusatnim kuhanjem u soku od malina, šipka ili crvenom vinu, s tim jaja treba ostaviti da se ohlade u toj tekućini, najbolje preko noći. .

Za plavu treba izrezati glavicu ljubičastog kupusa na komadiće i prekriti 1/3 posude, na to staviti jaja te između njih, kao i uz stjenke posude ugurati listove i prekriti ih s jednakom količinom kao na dnu. Dodajte sol i prelijte hladnom vodom. Kuhajte oko pola sata. Za što intenzivniju boju jaja se trebaju što duže hladiti u ovoj tekućini.

Piše: Martina Pavlović / Agroklub

FOTO | Veliki petak u crkvi sv. Ilije i procesija gradskim ulicama

Veliki je petak, dan kada se kršćani diljem svijeta spominju muke, razapinjanja i smrti Kristove na križu.

U metkovskoj župnoj crkvi sv. Ilije okupio se velik broj vjernika. Obrede Velikoga petka je predvodio župni vikar fra Marko Pudar uz župnika fra Denisa Šimunovića.

Ivanov evanđeoski izvještaj o Isusovoj muci i smrti pjevao je Martin Barbir. Nakon čina ljubljenja križa i pričesti održana je tradicionalna pokornička procesija s Presvetim oltarskim sakramentom u kojoj je u pratnji žudija Šimun nosio svoj crni križ. Ovoga puta s izmijenjenom rutom zbog trenutnih radova na gradskim ulicama.

Prema običaju, procesija je završila pjevanjem pučkog pokorničkog napjeva Prosti, Gospodine, puku svome prosti! koji je izveo Ivan Menalo i blagoslovom.

 

Laudato TV na Veliku subotu emitira uprizorenje Muke Kristove u Borovcima

Laudato TV će na Veliku subotu u 12:17 emitirati uprizorenje Muke Kristove u Borovcima koju je 2023. godine snimio Foto studio Veraja.

U organizaciji Župe sv. Nikole biskupa iz Metkovića, redatelja Branka Medaka, Udruge Borovci, uz potporu Grada Metkovića i Općine Kula Norinska, u uprizorenju su sudjelovali i žudije Doline Neretve, zborovi metkovskih župa sv. Ilije i sv. Nikole, zajednica Pape Ivana XXIII., konopašice iz Pozle Gore i branitelji Udruge Grada Ploče.

Glazbu je napisao Antonio Tkalec. Tehnička potpora bili su Marijo Erceg i Ćiro Baničević.

Glavne uloge tumačili su Marko Jerković (Isus), Anđela Brečić (Marija), Nikola Primorac ( Kajfa) , Đuka Koncul i Josip Vlahić (veliki svećenici), Ivan Menalo (Pilat), Marin Marjanović (mučitelj), Krešo Šakić (Juda), Martin Medak (Petar), Tomo Markić (Ivan) i Stipe Marušić (Nikodem).

Most Počitelj s dionicom autoceste Zvirovići-Počitelj otvara se 1. svibnja

Dionica autoceste Počitelj – Zvirovići sa najvećim i najdužim mostom na Koridoru 5C koji premošćuje rijeku Neretvu u Počitelju uspješno se privodi kraju i prema najavi investitora svečano bi trebala biti otvorena do 1. svibnja.

Prizore autoceste koja je u oku promatrača iz zraka potpuno promijenila sliku juga naše zemlje objavilo je Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH, kao nositelj projekta koji će modernim prometnicama našu zemlju povezati sa europskom mrežom puteva.

Prema planiranoj dinamici radova, most Počitelj i cijela dionici Počitelj – Zvirovići kao jedna od najatraktivnijih dionica hercegovačke autoceste bit će puštana u promet prije ljetne sezone, a vršitelj dužnosti JP Autoceste FBiH Denis Lasić je medijima precizirao to da će otvaranje mosta Počitelj i puštanje u funkciju sa pristupnom cestom biti do kraja travnja, najkasnije do 1. svibnja ove godine.

Marina Nikolić dobitnica Državne nagrade tehničke kulture „Faust Vrančić”

Odbor za dodjelu Nagrade „Faust Vrančić“, na sjednici održanoj 21. ožujka 2024. godine donio je Odluku o dodjeli Državne nagrade tehničke kulture „Faust Vrančić“ za 2023. godinu. Na prijedlog Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije, jedna godišnja nagrada odlazi u Metković Marini Nikolić.

Marina Nikolić učiteljica je savjetnica tehničke kulture i informatike zaposlena u OŠ Stjepana Radića u Metkoviću s više od 30 godina radnog iskustva.

Njezino mentorstvo i iznimno kvalitetan rad s mladima omogućio je njezinim učenicima od 1996. godine kontinuirano sudjelovanje na državnim natjecanjima mladih tehničara iz različitih područja tehničkih znanosti koja uključuju promet, graditeljstvo, modelarstvo i maketarstvo, obradu materijala, strojarske konstrukcije, elektrotehniku i fototehniku. U posljednjih 14 godina sudjelovanja na natjecanjima mladih tehničara, uz njezino mentorstvo 44 učenika su bili županijski prvaci i sudjelovali na državnim natjecanjima. Među njima je bilo šest državnih prvaka i drugih visoko rangiranih mjesta. Za ostvarena prva mjesta na državnim natjecanjima učenici i mentorica nagrađeni su Oskarima znanja, od čega je posljednji dodijeljen njezinoj učenici u školskoj godini 2022./23. u kategoriji Fotografija.

Prof. Nikolić bila je organizator i član povjerenstava na svim razinama školskih natjecanja. Aktivno je surađivala s izdavačkim kućama kao recenzent i autor udžbenika kao što je priručnik za tehničku kulturu „Uvod u poduzetništvo“. Godine 2023. u suradnji s Hrvatskim fotosavezom organizirala je i postavila izložbu fotografija u OŠ Stjepana Radića u Metkoviću, pod nazivom „Portret Grada – Metković – camerom obscurom“, na kojoj su bili izloženi radovi učenika s fotografske radionice camere obscure koju je gđa Nikolić provela također u suradnji s Hrvatskim fotosavezom godinu prije.

Dobitnica je Zahvalnice Ministarstva znanosti i obrazovanja na doprinosu razvoju kvalitete odgojnoobrazovnog sustava Republike Hrvatske uz iznimno zalaganje i profesionalizam s ciljem omogućavanja kvalitetnog obrazovanja učenicima u školskoj godini 2018./2019.

Nagrada „Faust Vrančić“ dodjeljuje se za iznimna postignuća u tehničkoj kulturi, a prošle godine dodijeljena je Zajednici tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Daliji Milić Kralj.

Tekst i foto: Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije

Dunja Palaversa nas je iznenadila unikatnom uskrsnom čestitkom!

Naša Dunja Palavresa svoje umirovljeničke dane upotpunjuje svojom kreativnošću po kojoj je mnogima poznata – osobito po izrađivanju unikatnih uskrsnih pisanica ukrašenih filigranskom vještinom.

Prije nekoliko dana nas je iznenadila predivnom, jedinstvenom uskrsnom čestitkom – oslikanom pisanicom s motivima hrvatskoga grba, masline, pšenice i loze. Kada znamo da za ovakvu pisanicu treba i do trideset sati rada, riječi zahvalnosti postaju nedostatne.

Stoga, najmanje što smo mogli učiniti je podijeliti ovo s vama, poštovani čitatelji.

Jugo je učinilo svoje: mršava ponuda friške ribe u metkovskoj ribarnici

Veliki je petak i post i mnogi danas na jelovniku namjeravaju imati ribu.

Ovoga puta do friške morske ribe nije lako doći. Razlog je jako jugo koje je spriječilo ribare da isplove. Tako je ponuda u ribarnici u Metkoviću jutros bila mršava, tek nešto cipola.

Za one koji Veliki petak ne mogu proći bez ribe ostaje posegnuti za zamrznutom ili nešto manje friškom iz trgovačkih centara.

Foto: Ilustracija

“Lik i djelo umirovljenog dubrovačkog biskupa Josipa Carevića (1883. − 1945.)” naziv je magistarskog rada Luke Slijepčevića

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu u srijedu 27. ožujka 2024. godine vlč. Luka Slijepčević, tijekom akademskog čina, položio je istraživački licencijatski ispit, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

U ispitnom povjerenstvu su bili predsjednik povjerenstva doc. dr. sc. Branko Murić, mentor-član izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta i članica izv. prof. dr. sc. Ana Biočić.

Kako bi pristupio polaganju licencijatskog ispita, vlč. Slijepčević položio je sve ispite, ispunio izvannastavne aktivnosti te napisao rad pod nazivom Lik i djelo umirovljenog dubrovačkog biskupa Josipa Carevića (1883. − 1945.). U pismenom radu vlč. Slijepčević, uz životopis biskupa Carevića te teološku analizu njegovih govora, prikazao je arhivska istraživanja iz Arhiva Dubrovačke biskupije, te Arhiva Splitsko-makarske i Beogradske nadbiskupije.

Biskup Josip Marija Carević nakon umirovljenja i odlaska iz Dubrovnika 1940. godine dolazi u Zagreb, a 1943. odlazi u selo Vižovlje u župu Veliko Trgovišće, gdje pastoralno djeluje u filijalnoj crkvi Majke Božje u Strmcu. U ožujku 1945. godine biskup je nestao, a u narodu se i danas priča o biskupovom okrutnom mučenju i smrti. Nakon 79 godina nije poznato mjesto gdje počivaju biskupovi posmrtni ostaci. Umirovljeni dubrovački biskup Josip Marija Carević jedini je katolički biskup ubijen za vrijeme Drugog svjetskog rata s područja tadašnje Jugoslavenske biskupske konferencije.

Vlč. Luka Slijepčević rođen je 1980. godine u Zagrebu. Nakon Nadbiskupske klasične gimnazije upisao je Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu i otišao u franjevački novicijat. Poslije druge godine studija, obrazovanje je nastavio na Regionalnom umbrijskom teološkom učilištu u Asizu, a bakalaureat iz teologije postigao je na Papinskom lateranskom sveučilištu. U Zagrebačku nadbiskupiju inkardiniran je 2014. godine. Poslijediplomski studij iz crkvene povijesti upisao je 2020. godine. Trenutno je župnik u Župi Blažene Djevice Marije od sedam žalosti u Velikom Trgovišću te upravlja Župom Sveta Tri kralja u Velikoj Erpenji.

Foto: ZN

FOTO | Veliki četvrtak u crkvi sv. Ilije

Danas je Veliki četvrtak, prvi dan vazmenog trodnevlja. Misa večere Gospodnje je održana večeras u prepunoj metkovskoj župnoj crkvi sv. Ilije.

Predvodio ju je župnik fra Denis Šimunović uz suslavlje kapelana fra Marka Pudara.

Ono što je obilježava ovu sv. misu je obred pranja nogu dvanaestorici, ovoga puta ministranata, i običaj žudija koji od večeras čuvaju Kristov grob. Pjevanje je predvodio Mješoviti župni zbor.

Nakon mise se pjevao Gospin plač.

Na Veliki petak obredi u crkvi sv. Ilije počinju u 18 sati nakon čega će biti procesija ulicama grada.

Zadnje objavljeno