Plaće zaposlenih u državnoj službi, prema prijedlogu koji je na stolu sindikata, a do kojeg smo ekskluzivno došli, od travnja bi trebale u prosjeku rasti za oko 11 posto, piše Jutarnji list.

Ministarstvo pravosuđa i uprave, kako doznaje Jutarnji, sindikatima u državnim službama poslalo je prijedlog novih koeficijenata u skladu s izglasanim novim Zakonom o plaćama koji se predstavlja kao najveći reformski zahvat u posljednja tri desetljeća, a iz tablica koje imamo, vidljivo je da će velikoj većini od preko 24.000 zaposlenika državne službe plaće rasti. Nekima i značajnije, a tek neznatnom broju zbog usklađivanja koeficijenti će se smanjiti.

Poanta svih ovih izmjena koeficijenta jest da se izjednače plaće za jednaka radna mjesta, bez obzira u kojem tijelu državni službenik radi, a u skladu s time će se u državnoj i javnoj službi s oko 2500, broj kategorija radnih mjesta smanjiti na oko 1000, a uvodi se i 16 platnih razreda s koeficijentima od 1,06 do 7,63.

Posljedica ovako definiranog sustava plaća je i to da u državnoj službi nitko od službenika više neće imati neto plaću manju od 1000 eura, već tek nekolicina namještenika treće vrste, što su i inače najmanje plaćena radna mjesta, poput spremača ili portira.

Među državnim službenicima koji spadaju u posebna radna mjesta, odnosno ona koja ne postoje u cijelom sustavu, najveću plaću će i dalje imati ravnatelj Direkcije Vlade za korištenje službenih zrakoplova i to 5094 eura neto. Njemu će plaća neznatno rasti, za 0,05 posto. Najmanju plaću u ovoj kategoriji radnih mjesta imat će tehničar civilne zaštite i to 994 eura u prosjeku, i njemu će plaća u odnosu na hibridni koeficijent rasti za 1,03 posto. Hibridni koeficijent je onaj koji zbraja propisani koeficijent za to radno mjesto i dodatke za posebne uvjete rada, te posebne dogovorene dodatke na plaću od 10 i 12 posto, i 100 eura, pa se tako ovom tehničaru civilne zaštite koeficijent u odnosu na postojeći diže za više od 30 posto, a zapravo plaća za 1,03 posto kad se u obzir uzmu dodaci.

MINISTRU MANJA PLAĆA OD TAJNIKA

Kada je riječ o jedinstvenim radnim mjestima, a to su ona koja postoje u svim tijelima državne uprave, onda se tu izdvaja glavni tajnik ministarstva koji ima najveću plaću i to u prosjeku 3220 eura. I njemu će plaća neznatno rasti, za 0,02 posto. No, zato će glavnom savjetniku ona rasti za 21,84 posto i to na 2778 eura. Posebnim savjetnicima i savjetnicima ministra plaće će rasti za gotovo 28 posto na 2404 eura, a jednaku plaću imat će i tajnik kabineta ministra, dok će glasnogovornicima po ministarstvima plaće rasti za 13,4 posto iznosit će 2370 eura neto.

I tu dolazimo do apsurda u državnoj upravi koji je je vidljiv već neko vrijeme, a sada je još i izraženiji.

Naime, pojedini državni službenici imaju veću plaću od šefa, koji je dužnosnik. Pa tako glavni tajnik ministarstva ima 3220 eura, a njegov šef ministar, 2500 eura, ili u najboljem slučaju ako je i potpredsjednik Vlade od 2800 do 3000 eura.

No, povećanje plaća dužnosnicima nije popularno, a posebno ne u izbornoj godini, pa tu ne treba očekivati promjene.

Tako će, primjerice, ravnatelj neke uprave u ministarstvu, nekadašnji pomoćnik ministra, imati plaću veću od 3000 eura, jer mu se ona diže za 14,86 posto, dok će njemu nadređeni ministar imati za oko 500 eura manju plaću.

Značajnije povećanje plaća mogu očekivati voditelji službi i odjela u različitim tijelima. Njima se plaće dižu u rasponu od 20 do 30 posto i svi će imati od 1800 do 2100 eura plaće.

Od 20 do 30 posto dižu se i plaće informatičarima u državnoj službi, za čija se radna mjesta nitko ni ne javlja, jer su im plaće bile premalene.

Tako će samostalni informatički savjetnik u pravosudnim tijelima od travnja imati gotovo 1800 eura plaću, a viši informatički savjetnik 1657 eura, jednako kao i viši inspektor. Višim savjetnicima koeficijent se diže na 2,10, odnosno na 1555 eura, a savjetnicima na 1,95 i plaću od 1461 euro.

Plaće viših referenata u prosjeku će iznositi 1283 eura i dižu se od 20 do 37 posto. Spremači, portiri i pomoćni radnici imat će plaće od 859 eura, no i njima slijedi povećanje od dvadesetak posto.

POVIŠICE ZA DIPLOMATE

Kada je riječ o posebnim radnim mjestima, najveće povećanje mogu očekivati profesionalni diplomati, veleposlanici, voditelji službi i odjela, načelnici sektora u policiji, lučki kapetani.

Tako će profesionalnim veleposlanicima plaće rasti za 21,67 posto na 2300 eura, a voditelju službe u Središnjem uredu, primjerice, Carine, za 32 posto na 2200 eura.

Načelnicima sektora u policijskim upravama plaće će rasti za čak 36 posto na gotovo 2100 eura, a lučkom kapetanu za 20 do 30 posto na 2030 eura.

Sudskim zapisničarima, koji su bili najglasniji u nedavnom štrajku i kojih je gotovo 2400, plaća raste za tek tri posto i iznosit će 1039 eura.

Upisničarima plaća u prosjeku raste za 10 posto, pa će ove dvije kategorije, kojih na sudovima ima najviše među službenicima biti najmanje plaćene, odnosno tek nešto više od namještenika.

Tako zapisničaru koji je imao koeficijent 0,99 on sada raste na 1,34 no plaća mu rste tek tri posto, nakon što su nakon štrajka dobili povišicu od 12 posto.

Zaključak je da bi ovom reformom svi mogli biti zadovoljni, osim zapisničara zbog kojih je bio i pokrenut štrajk.

– Plaća načelno svima raste, osim za manji broj radnih mjesta i smanjuje se broj radnih mjesta na oko 1000, odnosno izjednačavaju se radna mjesta i to je dobro. Najviše će na dobitku biti oni s višom stručnom spremom jer su oni dosad uvijek ostajali po strani kod rasta plaća. No i dalje postoje neke nelogičnosti na koje ćemo upozoriti u razgovorima s ministarstvom, a zapravo je naš štrajka doveo do uvećanja koja su sada uračunata u izradu ovih koeficijenata – komentira ovaj prijedlog glavna tajnica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Marija Dill Bračić.

Dodaje kako su prijedlog koeficijenata dobili između Božića i Nove godine, te da su osnovali radnu skupinu koja će upozoriti na neke nelogičnosti.

– O tome ćemo govoriti poslije. Ovo je tek prijedlog za raspravu i prije donošenja uredbi bit će prijelazno razdoblje kako bi se svi mogli snaći – kaže glavna tajnica sindikata.

SINDIKATI NISU SUDJELOVALI

Međutim, upozorava i na to da je dio dogovora za prekid štrajka, što je definirano i sporazumom s Vladom, bilo i to da se izrada koeficijenata mora raditi u koordinaciji sa sindikatom, što se nije dogodilo, već su na stol dobili gotov prijedlog pa se tu ne trebaju očekivati veće promjene od ovih uokvirenih. Naime, prijedlog je nastao u zadanim okvirima i zadanim proračunskim izdacima od 800 milijuna eura za povećanje plaća u javnoj i državnoj službi.

– Mi nismo sudjelovali u kreiranju koeficijenata, bili smo samo u radnoj skupini za izradu Zakona o plaćama, a oko ovoga se nismo savjetovali. Nadamo se da ćemo se već ovaj ili idući tjedan naći u ministarstvu kako bi poboljšali što se može poboljšati jer ovo je prijedlog, a uredbe će se tek izrađivati – kaže Marija Dill.

Iz Ministarstva pravosuđa i uprave pak odgovaraju da je ovo prijedlog koji im je dan upravo na razmatranje i da pošalju svoje primjedbe.

– Ovo je prijedlog za raspravu, a uredbe o koeficijentima je Vlada uvijek definirala, jer one nisu dio kolektivnog pregovaranja. A ovo je peti put da se sindikatima nešto prezentira, tako da nije točno da nisu konzultirani. Oni su ionako kod Zakona o plaćam rekli da Vlada da svoj prijedlog na koji će se oni očitovati. Sada imaju prijedlog za uredbe, pa očekujemo očitovanje – kažu u Ministarstvu pravosuđa i uprave, te napominju kako je ovo tek prijedlog, a koji jest nastao u skladu sa sindikalnim traženjima, analizi koja im je bila predstavljena i reformi koje Vlada provodi.

U Vladi vjeruje da se sve to može riješiti za mjesec do dva i da prve plaće po novim uredbama krenu već od ožujka ili od travnja.

– Broj radnih mjesta je smanjen na oko 1000, a možda će ih na kraju biti i manje. Zapisničari danas na sudovima s prekovremenim satima imaju do 1300 eura plaću. Najveći dio posla treba još napraviti u policiji jer oni imaju neke svoje specifičnosti i moramo vidjeti kako to poravnati. I ova radna mjesta sada se moraju konsolidirati s javnim službama, što radi Ministarstvo rada. Intencija je da se sve to dogovori kroz mjesec-dva i da prve plaće krenu u ožujku ili travnju a to će ovisiti o brzini kojom će svako pojedino tijelo donositi nova rješenja – kažu u Ministarstvu pravosuđa i uprave.

Cijelu listu pogledajte OVDJE.

Piše: Goran Penić / Jutarnji list