-

Danas cijela obala u crvenom zbog bure, i dalje vedro i vjetrovito

Za kompletnu jadransku obalu danas je oglašen najviši, crveni stupanj meteoalarma zbog jakog vjetra. Na Kvarneru će bura do navečer ojačati i imati olujne udare brzine i do 130 kilometara na sat.

Slična je situacija i prema jugu.

“Na Jadranu će biti pretežno sunčano, u unutrašnjosti oblačnije, a uglavnom u Gorskoj Hrvatskoj mjestimice može pasti malo kiše, ponajprije u višem gorju susnježica i snijeg. Vjetar uglavnom umjeren sjeverni i sjeveroistočni, lokalno i jak, u gorju na udare i olujan. Na Jadranu umjerena do jaka bura s olujnim udarima, osobito podno Velebita i orkanskim. Najviša dnevna temperatura zraka od 4 do 8, duž obale i na otocima između 10 i 15 stupnjeva Celzijusovih”, stoji u današnjoj prognozi DHMZ-a.

“Slijedi dugotrajnije stabilnije razdoblje, u većini Hrvatske bez oborine, kakvo nismo imali tjednima. Mjestimične slabe oborine moguće su uglavnom u gorju. Premda i dalje bez velike i za prosinac neprimjerene hladnoće bit će ipak hladnije nego prošlih dana, osobito u područjima s dugotrajnom maglom i niskim oblacima. No, valja upozoriti na do nedjelje prilično vjetrovito vrijeme s ograničenjima u prometu zbog često jake i olujne bure, osobito na sjevernom Jadranu na udare i orkanske”, kaže za HRT meteorologinja Tanja Renko.

Za vikend će biti većinom suho, ali i vjetrovito.

“Većinom sunčano nastavlja se na Jadranu i za vikend te početkom idućega tjedna kada će lokalno biti moguća i magla. Još u subotu vrlo vjetrovito, osobito u prvom dijelu dana uz još vrlo vjerojatne mnogobrojne poteškoće. U unutrašnjosti subota još uz dosta oblaka, u gorju i jak vjetar, zatim sunčanije, ali početkom novog tjedna uz mjestimice dugotrajniju maglu koja će onemogućavati znatniji porast temperature. Ipak, u većini krajeva bez magle bit će danju malo toplije.”, prognozirala je Renko.

NAJAVA! Tradicionalni božićni koncert KUD-a Metković u GKS-u

Tradicionalni božićni koncert KUD-a Metković održat će se u Gradskome kulturnom središtu Metković u subotu, 16. prosinca s početkom u 19:30.

 

Ministarstvo časti! LAG-ovima Dubrovačka traversa, LAG 5 i Neretva dodijeljeno preko 5 milijuna eura

Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 102,9 milijuna € za provedbu projekata 56 lokalnih akcijskih grupa. Na području Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2023.-2027. su ugovorena tri LAG-a (lokalne akcijske grupe): LAG Dubrovačka traversa s iznosom od 1.632.329,55 €, LAG Neretva s iznosom od 1.917.788,96 €, LAG 5 s iznosom od 1.605.142,94 €, ukupno 5.155.261,45 €, objavio je Dubrovački vjesnik.

LAG 5 osnovan je 2012. godine kao neprofitna udruga, zalaganjem lokalnih aktivista radi unapređenja i razvoja zajednice. Područje LAG-a 5 pripada najjužnijoj Dubrovačko–neretvanskoj županiji i zahvaća otoke Korčulu, Mljet i Lastovo, te poluotok Pelješac. Obuhvaća 11 jedinica lokalne samouprave: Blato, Janjinu, Korčulu, Lastovo, Lumbardu, Mljet, Orebić, Smokvicu, Ston, Trpanj i Vela Luku. Cilj LAG 5 je izgradnja zajednice s konkurentnim gospodarstvom, visokom kvalitetom življenja te očuvanom prirodnom i kulturnom baštinom koja svoj razvoj usmjerava prema održivoj budućnosti.

LAG Neretva obuhvaća gradove Metković, Opuzen, Ploče te općine Kula Norinska, Pojezerje Slivno i Zažablje. Specifičnost područja LAG-a Neretva je u tome što je to područje glavno poljoprivredno područje čitave Dubrovačko-neretvanske županije u kojoj je ključno voćarstvo, prvenstveno uzgoj citrusa (pretežito mandarina), a istovremeno i osjetljivo područje zbog ihtiološko-ornitološkog rezervata u jugoistočnom dijelu delte, a pretežito je i NATURA 2000 područje. Dodatna specifičnost područja je i bogatstvo kulturno-povijesne baštine područja LAG-a, što je rezultat burne povijesti obilježene grčkom i rimskom kolonizacijom te prepletanjem različitih utjecaja tijekom povijesti (crkveni redovi, Iliri, Venecija, Dubrovačka Republika i dr.).

LAG “Dubrovačka traversa” osnovan je prošle godine sa ciljem unapređenja i razvoja zajednica na ruralnim područjima Općine Dubrovačkog primorja, Grada Dubrovnika, Općine Župe dubrovačke i Općine Konavle. Sjedište LAG-a nalazi se na Grudi, u Konavlima.

Zadovoljstvo mi je bilo uručiti važne ugovore iz Strateškog plana RH ukupne vrijednosti 102,9 milijuna eura za provedbu projekata 56 lokalnih akcijskih grupa. Odabrani LAG-ovi za razdoblje 2023.-2027. obuhvaćaju čak 2.410.992 stanovnika, 54.730,23 km² površine RH te će provesti oko 355 natječaja, a između ostalog planira se modernizacija 988 poljoprivrednih gospodarstva i digitalizacija njih 262, kao i ulaganja u proizvodnju obnovljive energije, izjavila je ministrica Vučković istaknuvši kako će provedbom lokalnih razvojnih strategija LAG-ovi promicati zapošljavanje, rodnu ravnopravnost, uključujući sudjelovanje žena u poljoprivredi, socijalnu uključenost i lokalni razvoj u ruralnim područjima te kružno biogospodarstvo i održivo šumarstvo, pri čemu lokalno stanovništvo ima mogućnost izravnog utjecaja na poboljšavanje kvalitete života u svojim lokalnim zajednicama.

Odabrani LAG-ovi za razdoblje 2023.-2027. planiraju otvoriti 179 novih radnih mjesta kroz provedbu projekata, daljnji razvoj za 446 ruralnih poduzeća (poljoprivrednih i nepoljoprivrednih) te provesti 878 projekata koji su povezani s konceptom Pametnih sela, kao i obuhvatiti više od 500 tisuća stanovnika u ruralnom području s projektima male infrastrukture (društvene, komunalne, socijalne itd.).

Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik

Velimir Klinac, vozač Hitne pomoći: Nije ovo lak posao. Kako ostati imun na tuđu nesreću, posebno dječju?

Posao vozača hitne pomoći izuzetno je odgovoran, stresan i zahtjevan, jer o njegovoj mirnoći, koncentraciji, staloženosti i pravodobnom reagiranju ovise životi mnogih unesrećenih osoba. Svoj posao, koji uključuje i odgovornost za vozilo i osobe koje u njemu prevozi, radi po svim vremenskim uvjetima, po snijegu, kiši, vjetru, danju i noću. Građani u njih polažu velike nade, s liječnikom i medicinskom sestrom ili tehničarom, prvi dolazi na mjesto nesreće, a kada je pacijent spreman za transport, smještaju ga u vozilo i idu prema bolnici gdje ga predaju djelatnicima na hitnom prijemu.

Nije ovo za svakoga

Velimir Klinac iz Staševice taj posao radi okruglih 40 godina, čak i nešto malo više, od studenoga davne 1983. Nekoliko godina prije toga zanat je “pekao” vozeći kamione u različitim firmama s gradskoga područja u Pločama. A onda je na natječaju Doma zdravlja izabran u velikoj konkurenciji od 48 vozača.

“Zaposlio sam se kao vozač Hitne pomoći, tada smo bili pod okriljem pločanskoga Doma zdravlja, a od 2011. smo pod nadležnošću Zavoda za Hitnu medicinu Dubrovačko – neretvanske županije. Promijenio sam samo tri ravnatelja, što smatram dobrom okolnošću, dr. Ivana Sokola, dr. Vinku Matića i sada Luku Lulića”, kaže Klinac, a na naš upit kako je izabrao baš ovaj posao odgovara: “Ovo je težak posao i tko ga ne voli, ne može ga raditi. U ovom poslu čovjek se nađe u zahtjevnim situacijama, ljudi se bore za život, posebno je teško kada su to mladi ljudi, i sve to morate gledati i pomagati koliko možete”.

Nemoguće je izračunati koliko je ljudi, domaćih i stranaca, u protekla četiri desetljeća prevezao u bolnice u Splitu, Dubrovniku i, pogotovo nekada, u Mostaru. Poznaje svaki zavoj na prometnicama koje vode do spomenutih bolnica, piše Dubrovački vjesnik.

“Ljudi često misle da je ovo lagan posao i da mi ne radimo ništa, dok ne dođe situacija da radimo za njih. Nedavno sam u jednome danu tri puta vozio do Splita. Kada sam se prvi put vraćao, kod Vrgorca su nas zvali da produžimo po pacijenta u Metković, a nakon drugog povratka, ukrcali smo djevojčicu iz pločanske škole i opet nazad za splitsku bolnicu. Nemamo radnog vremena, nesreća se može dogoditi i nekoliko minuta prija završetka smjene i mi izlazimo na teren. Također, malo ljudi zna da smo između dnevne i noćne smjene u pripravnosti. To znači da trebamo biti na raspolaganju u svakom trenutku, gdje god da se nalazim moram biti dostupan, ne može se dogoditi da se isprazni baterija na mobitelu ili da nema signala i sl.”, upoznaje nas sa svojim poslom Klinac i podsjeća da su timovi Hitne pomoći “iznijeli” i Domovinski rat, osiguravali su Male Bare i sa kolegama iz Metkovića “pokrivali” cijelu Dolinu Neretve i područje do Neuma.

Više možete pročitati na portalu Dubrovački vjesnik.

Tekst i foto: Ante Šunjić / DV

Završen je ciklus predavanja „Briga o zdravlju u trećoj životnoj dobi“

Predavanjem mag.pharm. Ane Kraljević iz Ljekarne Draženović završen je ciklus „Briga o zdravlju u trećoj životnoj dobi“ za 2023. godinu u udruzi „Otac Ante Gabrić“.

Tema je bila prilagođena ovome izazovnom vremenu punom virusa s čestim promjenama temperature – jačanje imuniteta kod starijih osoba u zimskom periodu. Magistra Kraljević je na jednostavan i zanimljiv način korisnicima prenijela upute kako pomoći svome organizmu da se nosi s izazovima zimskoga razdoblja.

Ova predavanja su dio aktivnosti dvogodišnjeg projekta Organizirane dnevne aktivnosti za starije osobe – Metković financiranoga od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

NAJAVA | Framaši u nedjelju premijerno izvode predstavu ‘Pravilnik za brak’

U sklopu manifestacije Advent Metković 2023. u organizaciji FRAMA-e Župe svetoga Ilije Metković naši mladi vrijedno pripremaju predstavu Pravilnik za brak autora Gorana Matića koja će se izvesti 17. prosinca (nedjelja) 2023. u 20:00 u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću.

Predstava je satirično-humorističnog karaktera te prikazuje muško-ženske odnose u bračnim vodama te obiluje savjetima i savjetnicima o formi uspješnog braka.

OBAVIJEST! Za promet zatvoren dio Ulice Petra Krešimira IV.

Izvođač radova na projektu Aglomeracija Metković obavještava da su započeli su pripremni radovi za asfaltiranje dijela Ulice Petra Krešimira IV. od križanja s Jevocima/Jaslinama pa do križanja za Mobine.

Promet navedenom dionicom će bit zatvoren sve do završetka radova. Mole se građani da koriste alternativne pravce kretanja.

Predstavljena antologija hrvatske antiratne poezije ‘Cvrčci u trubi’

U Gradskoj knjižnici Metković u srijedu, 13. prosinca je održano predstavljanje prve cjelovite hrvatske antologije antiratne poezije Cvrčci u trubi koju su priredili pjesnik i prozaist Tomislav Domović te književnica, pjesnikinja i kritičarka Biserka Goleš Glasnović.

Riječ je o iznimno važnoj antologiji za cjelokupnu hrvatsku književnu praksu i javnost, podjednako dobro prihvaćenoj i od strane publike i od strane kritike. Sastoji se od oko 470 pjesama od 150 autora, među kojima su i pjesme Vladimira Pavlovića, Stjepana Šešelja, te Hrvoja Barbira koji je sudjelovao u sinoćnjem predstavljanju, piše metkovic.hr.

U 101. godini umro Miljenko Grgić, svjetski poznat vinar iz Desana

Miljenko Mike Grgić, poznat i kao Kralj Chardonnaya Napa Valleyja, preminuo je jučer u 101. godini života. Predstavnik njegove vinarije, Grgich Hills Estate, potvrdio je njegovu smrt, a vijest su objavili kalifornijski mediji.

Navode i da je Grgić bio imigrant iz bivše Jugoslavije i suosnivač jedne od najpoznatijih vinarija u Napi, Grgich Hills, 1977. Odigrao je važnu ulogu u podizanju konkurentnosti Napa doline koja je danas jedna od najpoznatijih vinskih regija na globalnoj razini.

U Ameriku stigao s 32 dolara

Njegov najvažniji doprinos je onaj iz 1976. godine, kada je Chardonnay koji je napravio kao vinar Chateau Montelena nadmašio vrhunska bijela vina iz Francuske na slavnom Judgment of Paris slijepom kušanju.

Rođen 1923. u neretvanskom selu Desne, Grgić je odrastao kao jedno od jedanaestero djece u obitelji vinara. Njegov pradjed, djed i otac bavili su se trgovinom, a s tri godine Grgić je gazio svoje prvo grožđe.

Kako bi nastavio obiteljsku tradiciju, studirao je enologiju i vinogradarstvo na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu, gdje ga je jedan profesor nadahnuo snovima o Kaliforniji, nazvavši je “rajem”. Godine 1954. otišao je iz Jugoslavije i uputio se preko Njemačke i Kanade u Kaliforniju. Tamo je stigao 1958. s malim kovčegom i 32 dolara u cipeli.

U Galeriji GKS-a otvorena izložba slika Stanislave Stanke Mijić

Jučer je u Galeriji GKS-a otvorena izložba slika Moja radost i snaga autorice Stanislave Stanke Mijić.

Otvorenje izložbe je svojim nastupom obogatila ženska klapa Arija. Dubravka Šešelj je predstavila umjetnicu i njezin rad, a ravnateljica UKS-a Zrinka Mijoč je pozdravnim govorom otvorila izložbu. Ivan Vidović je pročitao je pjesmu koju je Stanislava posvetila svojoj majci.

Izloženo je 60-tak slika s motivima cvijeća i pejzaža. Vrijedno je napomenuti da je Stanislava svoju prvu izložbu u ovom izložbenom prostoru imala 2007.

Stanislava Stanka Mijić, rođena je u Metkoviću 13. lipnja 1953. godine. U svom gradu završava gimnaziju, a u Splitu 1. stupanj ekonomije. Radi dugi niz godina u Razvitku, u računovodstvu. Odlazi u prijevremenu mirovinu i kreće u umjetničke vode.

Slikarstvo ju je oduvijek privlačilo te se njime počinje intenzivno baviti od 2002. godine. Slika u svom domu u Metkoviću. Izlagala je na nekoliko skupnih izložbi. Sudjeluje na kolonijama dobrotvornog karaktera u organizaciji Udruge Prijatelj. Slike joj se nalaze diljem lijepe naše i šire (Europa, Afrika, Australija, Amerika). Ovo joj je druga samostalna izložba.

Organizator izložbe je Ustanova za kulturu i sport Metković, a održava se uz potporu Grada Metkovića.

Zadnje objavljeno