-

BURZA RADA | Natječaji za nova radna mjesta u Neretvanskoj dolini

Trenutno je na Burzi rada HZZ-a otvoreno 27 natječaja za nova radna mjesta na području Metkovića, Ploča, Opuzena i  Slivna.

Metković (otvoreno 17 natječaja):

DOSTAVLJAČ / ICA HRANE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: LION j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge
Rok za prijavu: 7.12.2023.

KERAMIČAR / KERAMIČARKA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 3
Poslodavac: IN LINE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 4.12.2023.

FASDER / FASDERKA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 5
Poslodavac: Postavljanje gipsanih ploča JELČIĆ-GRADNJA, vlasnik Zoran Jelčić Metković, Kneza Trpimira 43
Rok za prijavu: 15.11.2023.

TEHNIČAR / KA U TELEKOMUNIKACIJAMA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: UNIS Telecom d.o.o. informatička i komunikacijska tehnologija
Rok za prijavu: 30.11.2023.

UČITELJ / ICA KLARINETA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Osnovna glazbena škola Metković
Rok za prijavu: 7.11.2023.

DOKTOR / ICA OPĆE / OBITELJSKE MEICINE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOM ZDRAVLJA METKOVIĆ
Rok za prijavu: 9.11.2023.

DOSTAVLJAČ / DOSTAVLJAČICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: Cestovni prijevoz robe ŠIMOVIĆ, vlasnik Luka Šimović, Metković, Zrinskih i Frankopana 25
Rok za prijavu: 15.11.2023.

SKLADIŠNI / A RADNIK / RADNICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 5
Poslodavac: FRIGO FOOD društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 13.11.2023.

POMOĆNI / A GRAĐEVINSKI / A RADNIK / CA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: DOM IZGRADNJA, D.O.O. PROJEKTIRANJE, GRADITELJSTVO I USLUGE
Rok za prijavu: 1.12.2023.

ZIDAR / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: DOM IZGRADNJA, D.O.O. PROJEKTIRANJE, GRADITELJSTVO I USLUGE
Rok za prijavu: 1.12.2023.

KLESAR / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: DOM IZGRADNJA, D.O.O. PROJEKTIRANJE, GRADITELJSTVO I USLUGE
Rok za prijavu: 1.12.2023.

TESAR / TESARICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: DOM IZGRADNJA, D.O.O. PROJEKTIRANJE, GRADITELJSTVO I USLUGE
Rok za prijavu: 1.12.2023.

SPECIJALIST ZA PROMOCIJU NOVIH TEHNOLOGIJA (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ADECCO HRVATSKA društvo s ograničenom odgovornošću za zapošljavanje
Rok za prijavu: 16.11.2023.

POMOĆNI RADNIK U GRAĐEVNOJ LIMARIJI (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: LIMMONT Proizvodnja limarskih proizvoda
Rok za prijavu: 13.11.2023.

SAKUPLJAČ VOZAČ EE-OTPADA (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: TEHNOMOBIL, obrt za elektroinstalacijske radove, tehničku zaštitu, usluge, trgovinu, skupljanje otpada i građevinarstva, zajedničko obavljanje obrta J
Rok za prijavu: 31.12.2023.

RADNIK / CA U RASADNIKU
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: AGRO-NERETVA, obrt za poljoprivredu, vlasnica Ivana Volarević, Opuzen Prantrnovo 42
Rok za prijavu: 1.1.2024.

KONOBAR / KONOBARICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: MARINO, obrt za ugostiteljstvo, vl. Nada Kučan, Metković, Hrvatskih iseljenika 6
Rok za prijavu: 30.11.2023.

Ploče (otvoreno 5 natječaja):

KONOBAR / ICA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: LAGUNA TURIZAM društvo s ograničenom odgovornošću za ugostiteljstvo, trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 30.11.2023.

PRODAVAČ / ICA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: STUDENAC društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i proizvodnju
Rok za prijavu: 20.11.2023.

TEHNIČAR / KA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: AKD – Zaštita d.o.o. za zaštitu osoba i imovine
Rok za prijavu: 16.11.2023.

MAGISTAR / MAGISTRA FARMACIJE
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ZDRAVSTVENA USTANOVA LJEKARNE TOMAS
Rok za prijavu: 12.11.2023.

KONOBAR / KONOBARICA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Kavana-grill STARA DAMA, obrt za ugostiteljstvo, vl. Nenad Jakić, Ploče, Neretvanskih gusara 4
Rok za prijavu: 30.11.2023.

Opuzen (otvorena 4 natječaja):

KONOBAR / ICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: LAGUNA TURIZAM društvo s ograničenom odgovornošću za ugostiteljstvo, trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 30.11.2023.

ČISTAČ / ICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: LAGUNA TURIZAM društvo s ograničenom odgovornošću za ugostiteljstvo, trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 30.11.2023.

ODGOJITELJ / ICA PREDŠKOLSKE DJECE – PRIPRAVNIK / CA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DJEČJI VRTIĆ OPUZEN
Rok za prijavu: 10.11.2023.

SPREMAČ / ICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DJEČJI VRTIĆ OPUZEN
Rok za prijavu: 10.11.2023.

Slivno (otvoren 1 natječaj):

POLJOPRIVREDNI / A RADNIK / CA
Mjesto rada: KOMARNA
Traženo radnika: 1
Poslodavac: SAINTS HILLS d.o.o. za proizvodnju i trgovinu
Rok za prijavu: 24.11.2023.

Martin Burić snimio zanimljive prizore na Ušću: jato plamenaca

Živahno je bilo nedjeljno popodne na ušću rijeke Neretve, onom koje lokalno stanovništvo naziva Kominskim. Jako jugo nije omelo nikoga – ni one koji su došli jahati na valovima, a ni plamence i labudove. Svatko se bavio svojim poslom, a južina, ako je suditi po fotografijama Martina Burića, nije smetala baš nikome.

– Znao sam da će biti plima, pa sam došao snimati ptice na ušću. Veliki sam ljubitelj ovih životinja, tako da koristim svaku priliku da zabilježim koje sve lete dolinom Neretve. Smjestio sam se i počeo snimati Ušće, a onda su se pojavili labudovi. Meni je i to bilo dosta, bio sam sretan što ću imati lijepe snimke, a onda se dogodilo nešto nevjerojatno. Nikad nisam vidio plamence uz Neretvu, baš nikad. Kad odjednom, veliko jato prelijeće ispred mog aparata. Ne mogu vam opisati koliko sam bio sretan što ih vidim, ali i što ih mogu snimiti – kaže Martin Burić, fotograf i zaljubljenih u ptice, koji je široj javnosti postao poznat nakon što su objavljene njegove snimke ćelavog ibisa Gipsy.

Njegove fotografije otkrile su kako je ptica, koja je i smrtno stradala na tom području, provodila vrijeme i otkrile su sasvim drugo lice ibisa, zbog kojeg su mnogima ove ptice postale simpatičnije nego prije.

Piše: Zrinka Korljan / Jutarnji list
Foto: Martin Burić

Domagoj Vidović: Eutanazija hrvatskoga jezika?

Do tamo me vodila uska prevlaka. S nje se lagahno moglo spuznuti u more, no ono bijaše plitko i bezopasno, a i takvo je mnoge znatiželjnike priječilo da se preko tanka nasipa upute u mjestance koje se krilo u osoju skupa s mještanima što su se skrivali u vrtovima iza kuća te iz sigurnosti potaje motrili na svaki korak uljeza koji su im uhodili u svakodnevicu. Pokušah nekoga dozvati jer bijah žedan i sam, no odgovorila mi je mjesto pučana lepetom krila neka zabludjela ptica dok su se mačke kravile na ono malo sunca što se probijalo do mula na rtu. Bijah posve zbunjen jer je iz fumara i zakućja sukljao dim, a balkoni se, s druge strane, činjaše kao da na njih nitko nije stoljećima kročio. Stara je crkva srušena zvonika služila kao ostava nekoga neznanog junaka te se ispred nje sušila odjeća. „Prijatelji stari, đe ste?“, dozivah Zlatanovu mater i rodbinu dok je šilok vitlao ruho koje se neće osušiti do pramaljeća. „Ima li koga? Stanče? Vlaho? Dživuline?“, iskah odgovor, no mjesto njega su mi se s druge bande zaljeva, iz „bijelih dvora u sjeni sutona“, vraćale vlastite riječi. Produžih još malo naprijed te uzrijeh ljetnikovac. Ponovno dozivah domaćine, no nitko mi ne odvrati. Na tlehu ugledah požutjeli papir na kojemu bijaše zapisano Pjesanca u hvalu zlijeh žena te se pregnuh ne bih li pronašao ostatak štiva. Kupih listinu po listinu dok se ne nađoh u sobi na čijemu nadvratku stajaše Camera obscura te me odnekud zgodi zraka jarke svjetlosti. Zaslijepljen potrčah iz dvora te se umih na viru za koji poslije doznah da se nahodi u uvali Marčuleti. „Nijesi valjda uljezo u tu kuću?“, bijaše mi to prvi glas toga popodneva. „Jesan, htjedoh zaiskat vode.“ „Dobro si paso“, procijedi i izgubi se među maslinama. Uvidjevši da mi nitko drugi pristupiti neće, mokrih se obraza vratih do prevlake, sjedoh u kola, napustih mjestance i poželjeh pobjeći od vlastitih misli.

Tko priželjkuje sporu smrt hrvatskoga jezika?

Na jezikoslovnoj pozornici postaje sve zanimljivije. Tako je Andrea Milat u Hrvatima poslovično sklonim Novostima objavila članak Spora smrt hrvatskog jezika u kojemu se nalaze i neki zgodni redci, poglavito oni koji se odnose na činjenicu da je glavni „neprijatelj“ hrvatskoga jezika (autorica kaže naših jezikâ) engleski jezik, što često ne razabiru lokal-patrioti i zagovornici teze o Hrvatskoj kao zemlji s tisuću jezika upinjući se hrvatski standardni jezik prokazati kao zatirača svih hrvatskih nestandardnojezičnih idioma posve zaboravivši pritom da su mletacizmi, germanizmi i turcizmi u naše govore počeli obilnije ulaziti tek kad su mletačka, njemačka i turska čizma dublje zagazile u hrvatsko ozemlje. U posljednje je vrijeme najglasniji u napadima na hrvatski jezični standard Joško Božanić koji je nedavno ponovio vlastitu tezu o tome kako kroatistika čakavsko narječje vidi kao „varijetet hrvatskoga standardnog jezika“. Ne mogu reći da sam pročitao sve kroatističke knjige i radove, ali na tu misao ni u jednome kroatističkom djelu dosad nisam naišao. Slična su se mišljenja mogla čuti i među zagovornicima izdvajanja kajkavskoga narječja iz hrvatskoga jezičnog bića iako su i govornici kajkavskoga svoj materinski idiom nazivali horvatskim stoljećima prije nego što su ih dijalektolozi naučili da su kajkavci, i to hrvatski kajkavci jer, moramo to, nažalost, ponavljati, čakavski i kajkavski nisu narodni nego dijalektološki nazivi koji su se ustalili tek u drugoj polovici XIX. stoljeća. Što bi se zbilo s različitim hrvatskim idiomima kad bi ih se izdvojilo iz hrvatske matice, najzornije se vidi na primjeru bunjevačkih govora koje su naši istočni susjedi proglasili samostalnim jezikom samo da ne bi pripadali hrvatskom jeziku. Kad smo već kod bunjevačkoga pitanja, nedavno je jedan hrvatski jezikoslovac tijekom gostovanja u jednoj televizijskoj emisiji po prilici izjavio kako su srpski jezikoslovci dobro argumentirali vlastiti stav po kojemu su bunjevački govori zaseban jezik. U nevjerici sam slušao njegove riječi i čekao obrazloženje. Dotični je izjavio kako su pokazali da bunjevački govori nisu štokavski. Kao što ne poznajem nijedan rad u kojemu se tvrdi da je čakavsko narječje varijetet hrvatskoga standardnog jezika, nije mi poznat ni jedan važniji hrvatski ili srpski jezikoslovac koji bi ustvrdio da bunjevački govori nisu štokavski, ali čovjek je bubnuo i ostao živ, a predstavljen je kao vrhunski hrvatski jezikoslovac.

O navodnoj ugroženosti hrvatskih idioma hrvatskim standardom pisao je i Boris Beck, no u njegovu mi je članku za oko zapela tvrdnja o stalnim mijenama pravopisa zbog kojih se ljudi ne snalaze. Istina je da je u razdoblju od 1990. do 2012. objavljeno tridesetak različitih pravopisnih priručnika (od 2013. objavljen je samo jedan), no razlike su među njima uglavnom simbolične te su izlika za nepismenost jer nam se valja upitati po čemu je to hrvatski pravopis teži od francuskoga po kojemu se piše Bordeaux, a izgovara Bordo ili engleskoga po čijim se pravilima piše Leicester, a izgovara Lester? I inače se čini da su se s margina rasprave o Zakonu o hrvatskome jeziku ponovno ražarili pravopisni prijepori te se početkom studenoga više piše o pravopisu koji je objavljen prije deset godina nego o Zakonu koji bi trebao biti donesen do kraja godine uz uobičajenu lepezu naljepnica. Nije neobično, bilo je samo pitanje kad će to početi.

No, vratimo se mi na početak i članak Andree Milat u kojemu vas autorica moli da „jugoslavenske dijalekte“ ne zovete „jezicima“ jer je uvjerena „da ljudi s pasošima svih ovih nabrojenih zemalja (država nastalih raspadom Lijepe nam Bivše bez Slovenije, Makedonije i Kosova; op. D. V.) osim što razumiju sve što u ovom tekstu piše, izrazito dobro razumiju i poziciju svog dijalekta kroz opis stanja u hrvatskome“. Eto i ovakve izjave pokazuju da se Hrvatima, nažalost, i u XXI. stoljeću hrvati s pitanjima koja su trebala biti riješena u XIX. stoljeću (poput uporabe glotonima hrvatski jezik). Spominjem se tako kako sam se još kao student čudio teorijama po kojima se nekakav središnji prajužnoslavenski raspao točno po granicama bivših jugoslavenskih republika (očito su prajužni Slaveni bili proročki nastrojeni) te kako granica između zapadnoštokavskoga (kojemu pripada većina hrvatskih štokavskih govora) i istočnoštokavskoga (kojemu pripada većina srpskih štokavskih govora) dijalekta u istočnoj Hercegovini teče upravo granicom Federacije BiH i srpskoga bosanskohercegovačkog entiteta bez obzira na narodnosni sastav i prirodne prepreke koje onemogućuju jezične dodire, a ni dandanas mi nije najjasnije kako različite ideje o tzv. zajedničkome jeziku, prikrivene stručnim nazivima od teorije varijanata do plurcentrične teorije, nikako ne odumiru, zašto nisu lustrirane 90-ih godina prošloga stoljeća i zašto ih se nisu odrekli jezikoslovci koji su ih u olovnim vremenima morali primjenjivati kako bi se uščuvala kakva-takva hrvatska jezična samobitnost. Nakon toga otvorim hrvatske novine, pregledam portale i pogledam sastav različitih jezikoslovnih tijela, pa mi sve, nažalost bude jasnije.

Vapor parti, Luzonac cimu molaje

U Mistu se ljudi čude jer autobuse na Otoku sve češće voze Filipinci. „Ko hi je vamo dove?“, netko će iz mnoštva. „Bićedu dobili otočnu kortu, po i oni su otočani“, odvratih i zamislih subesjednike.

Piše: Domagoj Vidović / Identitet.hr

Nove cijene goriva: pojeftinio dizel

Danas je održana telefonska sjednica Vlade RH na kojoj je donesena Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata koja na snagu 8. studenoga 2023. (srijeda) i vrijedit će za sljedeće 14-dnevno razdoblje.

Nove cijene goriva:

  • 1,46 EUR/l (11,00 kn/l) za benzinsko gorivo (bez promjene)
  • 1,52 EUR/l (11,45 kn/l) za dizelsko gorivo (smanjenje 0,04 EUR/l)
  • 0,98 EUR/l (7,38 kn/l) za plavi dizel (smanjenje 0,04 EUR/l)
  • 1,22 EUR/kg (9,19 kn/kg) UNP za spremnike (promjena 0,00 EUR/kg)
  • 1,78 EUR/kg (13,41 kn/kg) UNP za boce (smanjenje 0,01 EUR/kg).

Važna obavijest HZMO-a oko isplate jednokratnog novčanog primanja

HZMO podsjeća korisnike hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i mirovina iz inozemstva, korisnike samo inozemne mirovine te korisnike hrvatske mirovine koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu, kojima ukupno mirovinsko primanje ne prelazi iznos od 700 eura, da radi isplate jednokratnog novčanog primanja (JNP) radi ublažavanja posljedica rasta troškova života, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostave dokaz o iznosu mirovine za rujan 2023. koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja.

Dokaz može biti: potvrda banke iz koje se vidi neto iznos mirovine koji je uplatio inozemni nositelj za rujan 2023. ili izvadak iz bankovnog računa iz kojeg se vidi neto iznos mirovine koji je uplatio inozemni nositelj za rujan 2023., javlja N1.

Jedan od navedenih dokaza treba dostaviti HZMO-u do 30. studenoga 2023. Osim putem online obrasca dokaz o visini inozemne mirovine može se dostaviti područnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, poštom ili osobno, s popunjenom Tiskanicom za dostavu podataka o visini inozemne mirovine. Tiskanica je dostupna na internetskim stranicama HZMO-a na ovoj poveznici.

HZMO podsjeća korisnike hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i mirovina iz inozemstva, korisnike samo inozemne mirovine te korisnike hrvatske mirovine koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu, kojima ukupno mirovinsko primanje ne prelazi iznos od 700 eura, da radi isplate jednokratnog novčanog primanja (JNP) radi ublažavanja posljedica rasta troškova života, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostave dokaz o iznosu mirovine za rujan 2023. koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja.

Dokaz može biti: potvrda banke iz koje se vidi neto iznos mirovine koji je uplatio inozemni nositelj za rujan 2023. ili izvadak iz bankovnog računa iz kojeg se vidi neto iznos mirovine koji je uplatio inozemni nositelj za rujan 2023., javlja N1.

Jedan od navedenih dokaza treba dostaviti HZMO-u do 30. studenoga 2023. Osim putem online obrasca dokaz o visini inozemne mirovine može se dostaviti područnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, poštom ili osobno, s popunjenom Tiskanicom za dostavu podataka o visini inozemne mirovine. Tiskanica je dostupna na internetskim stranicama HZMO-a na ovoj poveznici.

Korisnici samo inozemne mirovine, uz dokaz trebaju dostaviti i broj transakcijskog računa korisnika mirovine otvorenog u banci u Republici Hrvatskoj, navode iz HZJZ-a.

Napominju da je za korisnike samo inozemne mirovine, osim iznosa mirovine (700 eura), dodatni uvjet za isplatu JNP-a i prebivalište u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje tri mjeseca neposredno prije donošenja Odluke Vlade RH, kao i da inozemnu mirovinu primaju na transakcijski račun otvoren u poslovnoj banci u Republici Hrvatskoj.

JNP bit će isplaćeno najkasnije u prosincu 2023. godine, a o točnom datumu korisnici će biti pravovremeno obaviješteni, kažu iz HZJZ-a.

U utorak nova kiša, obilnija na jugu Dalmacije

Vrijeme će danas biti pretežno sunčano uz promjenjivu naoblaku. Nestabilan zrak napušta naše krajeve, ali na sjevernom Jadranu te u Gorskom kotaru i dalje je uz povećanu naoblaku moguća i slaba kiša. Jutros su temperature u unutrašnjosti bile od šest do deset, a na Jadranu od 13 do 17. Temperatura će brzo rasti tako da će najviše dnevne biti iznad prosjeka za doba godine od 17 do 21 °C, a na otocima i do 23.

Puhat će slab i umjeren jugozapadnjak – lebić koji će slabjeti predvečer i u noći. U utorak djelomice sunčano, osobito u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Tijekom dana porast naoblake s jugozapada, objavio je N1.

Kiša će ujutro padati na Jadranu i u planinama zaobalja, a tijekom dana proširiti se na veći dio unutrašnjosti. Obilnije oborine očekujemo na jugu Dalmacije. U srijedu i četvrtak ujutro u unutrašnjosti magla, a nakon dizanja magle promjenjivo oblačno s duljim sunčanim razdobljima.

U petak očekujemo prolaz oslabljene hladne fronte i manje zahlađenje. Krajem tjedna će u planinskim krajevima iznad 1600 metara nadmorske visine zalepršati i pokoja pahulja snijega.

Zahlađenje će nas vratiti na normalne temperature za studeni, no bit će kratkotrajno te će od nedjelje temperatura opet rasti, uz jačanje juga.

Foto: Unsplash

OBAVIJEST! Dio Zagrebačke ulice danas će biti bez struje

Zbog privremenog izmiještanja mreže niskog napona, a sve radi dogradnje sustava odvodnje aglomeracije Metković, isporuka električne energije bit će obustavljena 6. studenoga 2023. (ponedjeljak) od 9 do 15 sati korisnicima u Zagrebačkoj ulici od kućnog broja 37. do kućnog broja 120a.

Djevojčica iz Metkovića digla žiri Supertalenta na noge, rasplakala Maju, šokirala Martinu

U jučerašnjoj emisiji Supertalenta predstavila se devetogodišnja Ena Nižić iz Metkovića.

– Njezin pozitivan i vedar duh jednostavno obuzme cijelu prostoriju gdje god da se nađe – kazala je mama.

Jako je borbena i uporna, a to pokazuje kroz sport – i to karate. Ima zeleni pojas, ide na razna natjecanja i ima 8 medalja. No, kad naraste voljela bi biti arhitektica, a kao hobi pjevačica. Glazba i pjevanje su njezine prve ljubavi. Svira violinu jer joj je to najgraciozniji instrument. Sport, škola i glazba – puno je to za malu djevojčicu no ona kaže da joj je za sada jako zabavno i nimalo stresno. Ima podršku obitelji, cijele Neretve, a od mame najviše. Ona je njezin fan broj jedan. Uvijek joj pomaže oko pjevanja i ona ju najviše savjetuje. Iako prije nastupa ima tremu, sve to nestane kad stane na pozornicu.

– Ja kad sam bila mala, rekla sam mami da se hoću prijaviti na Supertalent. I onda je ona rekla – dobro, idemo vježbati pjesmu. Ja sam to kao navježbala, jednom sam sve to otpjevala kako treba, ona je rekla, sad znaš pjevati, sad ćemo te voditi na natjecanja – ispričala je Ena pa je žiri svojila čim se pojavila na pozornici showa Supertalent, a onda im je priredila pravi spektakl.

Iako su Majine suze rekle sve, kratko je dodala:

– Ne mogu ti uopće opisati koliko si me taknula – kazala je Maja Šuput, a Martina Tomčić se na to našalila.

– Možda Maja plače jer zna da je njezinoj karijeri odzvonilo.

– Bila si čarobna, veličanstvena, a istovremeno jednostavna – bravo – rekao je Davor Bilman.

Taman kad je Ena krenula napustiti pozornicu, žiri ju je pozvao da se vrati nazad, a dok je ona čekala, oni su se došaptavali, a onda su sve objasnili.

– Situacija je sljedeća. Nije baš da ovo smijem, ali i produkcija nekad radi neke stvari koje ne smije, pa smo se mi sad dogovorili da ćemo zeznuti i produkciju i pravila, i po prvi put u životu, svi skupa dati da – rekla je Maja, a onda su sva četiri člana žirija u isto vrijeme stisnula zlatni gumb.

– Ovo se nikad nije dogodilo, ovo smo se svi zajedno dogovorili, a sad ćemo vjerojatno dobiti po guzici – rekla je Maja kad su se svi zajedno nakon zlatnog gumba okupili na pozornici.

– Najbolji trenutak ikad, koliko je ona talentirana, čista, neiskvarena – komentirale su Martina i Maja.

Žiri inače toliko različit, u ovoj se odluci, ujedinio.

Enin nastup pogledajte na OVDJE.

Foto: Nova TV

NAJAV | Eko radionica za djecu u Gradskoj knjižnici Metković

1. ŽNL | ONK Metković poražen na gostovanju kod Sokola

Danas su odigrane četiri utakmice 7. kola 1. ŽNL DN, a dvije su odgođene zbog nevremena.

Sokol je ostvario šestu pobjedu u sedam utakmica ove sezone, na svom travnjaku je dobio s 3:1 ONK Metković. Za domaćina strijelci su bili Luka Pušić u 14., Nikša Dragić u 66. iz kaznenog udarca i Mateo Miladin u 80. minuti, dok je strijelac za goste bio Dane Dominiković u 75. minuti.

Rezultati 7. kola:

  • Sokol – ONK Metković 3:1
  • Župa dubrovačka – Croatia 1:0
  • Gusar – Slaven 1:0
  • Orebić – Žrnovo 1:3
  • odgođene su utakmice BŠK Zmaj – Maestral i Konavljanin – Jadran Smokvica

Poredak:

  1. Sokol 18 bodova (20:8)
  2. Slaven 13 bodova (22:4)
  3. ONK Metković 13 bodova (14:9)
  4. Croatia 12 bodova (17:14)
  5. Jadran Smokvica (utakmica manje) 12 bodova (10:8)
  6. Župa dubrovačka 10 bodova (16:9)
  7. BŠK Zmaj (utakmica manje) 9 bodova (9:13)
  8. Konavljanin (utakmica manje) 7 bodova (11:9)
  9. Žrnovo 7 bodova (13:14)
  10. Gusar 7 bodova (8:12)
  11. Maestral (utakmica manje) 6 bodova (4:17)
  12. Orebić 3 boda (8:33)

Foto: ONK Metković

Zadnje objavljeno