-

Časnik palube Luka Krmić iz Komina spasio 16 kubanskih migranata u Meksičkom zaljevu

Nizozemski trgovački brod Resstborg (23.317 dwt-a) u prvim satima 8. ožujka 2023. je plovio s teretom papira iz Floride prema Teksasu. Na zapovjednom mostu u gvardiji je sam bio drugi časnik palube Luka Krmić (33) iz Komina, koji je u tri sata na udaljenosti pet milja od broda primijetio signalno svjetlo s nepoznatog plovila. Odlučio je provjeriti o čemu se radi, a probudio i kapetanicu Resstborga, pedantnu Nizozemku s velikim iskustvom u plovidbi. Od 11 članova posade Luka je bio jedini Hrvat.

„Kad smo se nepoznatom plovilu približili na oko milju udaljenosti uočili smo da je riječ o ljudima u nevolji, koji su mahali i vikali tražeći pomoć. U trošnoj drvenoj brodici dugačkoj oko devet metara bilo je 16 kubanskih migranata, tri žene i 13 muškaraca, u dobi od 25 do 60 godina, koji su već 10 dana plutali Meksičkim zaljevom. Svjetlosne signale davali su ručnim baterijskim svjetiljkama. More je bilo mirno, ali najavljivan je skori dolazak nevremena. Stupili smo u kontakt s američkom Obalnom stražom koja nas je zadužila da spasimo te nevoljnike, pored kojih je prethodno prošlo nekoliko brodova. U tom trenutku nalazili smo se 270 milja od poluotoka Jukatan i 230 milja od obale američke savezne države Lujzijane,” ispričao nam je skromni Krmić, objavio je Sindikat pomoraca Hrvatske.

Nakon što se 170 metara dugačak teretni brod pažljivo približio trošnoj brodici, koja je potom pomoću konopa privučena uz njegov lijevi bok, svih 16 migranata sretno se po popelo po brodskoj skali na palubu Resstborga. Akcijom spašavanja koja je trajala od 3,15 do 4,50 sati je uspješno  rukovodio Krmić. Posada je iznemoglim migrantima pružila potrebnu pomoć i okrjepu, a nizozemski je brod zaplovio prema poziciji koju je naznačila Obalna straža SAD-a, koja je 9. ožujka u 5 sati ujutro preuzela migrante. Američke vlasti (USCG ) pismeno su zahvalile posadi Resstborga na uspješnoj odrađenoj akciji spašavanja 16 kubanskih državljana.

Krmići i slučaj broda Lucky Ned

Da su članovi obitelj Krmić, otac Helen, majka Silvija, Luka i njegova supruga Ivana, iznimno osjetljivi na muku i nevolju pomoraca pokazali su u listopadu 2013. kad su dali veliki doprinos u prikupljanju pomoći za kupnju hrane i vode potom donirane napuštenoj posadi grčkog broda Lucky Ned, koji se nalazio na sidrištu luke Ploče. Luka napominje da su u toj akciji puno pomogle obitelji Visković i Dugandžić.

Krmići su i veliki zaljubljenici u tradicionalne neretvanske lađe. Kao mladić Luka je bio veslač i parićar (kormilar). Majka Silvija je bila kormilarica Gusarica iz Komina koje su 2014. pobijedile na 1. Ženskom maratonu lađa, veslanom uzvodno od Opuzena do Metkovića.

Piše: Damir Herceg / Sindikat pomoraca Hrvatske

Volim svoju županiju 2023. – natječaj za izbor najboljih fotografija iz svih hrvatskih županija

Hrvatska zajednica županija osmu godinu zaredom organizira natječaj za izbor najboljih fotografija iz svih hrvatskih županija. Natječaj je otvoren od 16. lipnja do 2. srpnja 2023., a najbolje fotografije prema mišljenju žirija postat će dio jedinstvene izložbe s motivima iz svih županija.

Svi ljubitelji fotografije, bilo da se radi o profesionalnim ili amaterskim fotografima, pozvani su da se uključe u priču koja traje već osam godina, a cilj je pokazati detalj, motiv, posebnost svakog kraja Hrvatske. Svaki autor može prijaviti do tri fotografije putem aplikacije https://www.volimzup.hr/

Fotografije koje ulaze u postav putujuće izložbe bira stručni žiri na čijem je čelu hrvatska profesionalna fotografkinja svjetska glasa Mare Milin, a uz nju su i predstavnici županija – Kristijan Toplak iz Virovitičko-podravske i Tomislav Pajtlar iz Varaždinske županije. 

Osim najboljih prema mišljenju stručnog žirija, bit će nagrađena i fotografija s najvećim brojem osvojenih glasova (likeova) unutar aplikacije. Za glasovanje je potrebna prijava putem društvenih mreža. Fotografije snimljene dronom boduju se u zasebnoj kategoriji, a najbolju također nagrađujemo. Glavne nagrade su GoPro Hero 11 sportske digitalne kamere.

Galeriju najboljih fotografija 2022. pronađite na POVEZNICI.

Podsjećamo, natječaj „Volim svoju županiju“ pokrenula je Hrvatska zajednica županija 2016. godine, prvenstveno zbog promocije posebnosti svih hrvatskih županija. Svake godine stručni žiri odabire najbolje fotografije iz svih županija koje ulaze u postav putujuće izložbe. Izložbe su do sada otvorene u mnogim gradovima – od Vukovara do Pule, Zadra i Dubrovnika, građani su imali priliku vidjeti ovu jedinstvenu izložbu. Svake godine, nakon otvaranja posljednje izložbe, cijeli postav donira se jednoj ustanovi na čijim zidovima nastavlja pričati priču o ljepotama hrvatskih krajeva.

IMA LI TOME KRAJA? Cijene prehrambenih proizvoda narasle i preko 100 posto

Zvjezdana Blažić iz konzultantske tvrtke Smarter, koja je specijalizirana za poljoprivredni i prehrambeni sektor, razgovarala je s N1 o porastu cijena namirnica.

Dobar dio budžeta prosječnog građanina odlazi na troškove za hranu, a cijene prehrambenih proizvoda u posljednjih godinu i pol snažno su porasle. Iako je inflacija prošle godine bila negdje oko 12 posto, prehrambeni proizvodi, čije cijene najviše osjetimo jer ih svakodnevno kupujemo, rasli su daleko više – u nekim slučajevima i preko 100 posto.

Ipak, kada se gleda stanje na robnim burzama, globalno, cijene poljoprivrednih sirovina skliznule su s najviše razine na kojoj su bile u proljeće prošle godine. Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), cijene su pale za preko 20 posto u odnosu na vrhunac. Ipak, cijene su i dalje vrlo volatilne, piše N1.

Na globalnom tržištu padaju cijene žitarica, a rastu cijene šećera i mesa

Kako će se situacija s cijenama hrane razvijati u bližoj budućnosti, N1 je razgovarao s Zvjezdanom Blažić iz konzultantske tvrtke Smarter, koja je specijalizirana za poljoprivredni i prehrambeni sektor.

“Najviše padaju cijene žitarica, biljnih ulja i mliječnih proizvoda, a rasle su cijene šećera i mesa, ali po vrlo niskom stopama rasta. Cijene mesa rasle su samo 1 posto, što je uzrokovano uglavnom rastom cijena pilećeg i svinjskog mesa zbog prisustva ptičje gripe i svinjske kuge koje se pojavljuju gotovo kontinuirano na pojedinim proizvodnim bazenima”, kaže Blažić.

Što se tiče pšenice i kukuruza, na njihove cijene značajan utjecaj imaju dosta visoke globalne zalihe, očekivanja dobrih uroda gotovo na svim kontinentima te relativno stabilna situacija sa Crnomorskim koridorom za izvoz ukrajinskih poljoprivrednih sirovina.

Pitanje je kako će stanje u Ukrajini utjecati na tržišta

No veliko je pitanje kakav će biti utjecaj i kolika će biti šteta u Ukrajini nakon najnovijih ratnih razaranja i snažnijih ratnih operacija. Naime, još uvijek se špekulira kolike su zalihe poljoprivrednih roba ostale u Ukrajini te kolika će biti ovogodišnja proizvodnja. S druge strane, potrošnja mnogobrojnih poljoprivrednih sirovina na kineskom tržištu je smanjena pa ne bi trebalo očekivati da će doći do povećanja cijena.

“Burze poljoprivrednih roba reagiraju na vijesti vezane uz geopolitičku situaciju, vremenske prilike i naročito neprilike, kretanja potrošnje na velikim svjetskim tržištima te zalihe koje su sada prisutne diljem svijeta”, pojašnjava Blažić.

Situacija na globalnom tržištu koja se odnosi na žitarice i uljarice se uglavnom prenosi i na domaće tržište. “U Hrvatskoj su u odnosu na isto razdoblje prošle godine cijene pšenice, kukuruza, ječma značajno pale i preko 30 posto, a cijene mesa su rasle, naročito svinjetina i preko 25 posto”, kaže.

Na cijene voća i povrća utječu i vremenske prilike

Za razliku od poljoprivrednih sirovina, na cijene voća i povrća značajnije utječu lokalne vremenske prilike, kao i odnos ponude i potražnje na domaćem i regionalnim tržištima.

“Situacija s cijenama voća i povrća je nestabilna, kako kod nas tako i u velikom dijelu Europe. Razlog nestabilnosti cijena su, prije svega, vremenske neprilike. Može se očekivati da će cijene rasti zbog ekstremnih vremenskih prilika, kao što su npr. suša u Italiji i Španjolskoj te poplave kod nas, koje su postale dio svakodnevice, a uz to su i cijene inputa i dalje visoke uz značajan rast cijene rada koja je veća stavka u ovoj vrsti proizvodnje. Posebno su zadnjih mjeseci rasle cijene povrća, a manje cijene voća. Na hrvatskom tržištu prisutno je stalno povećanje cijena i drugih kategorija hrane posebno pekarskih proizvoda, mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina te širokog kruga drugih prehrambenih proizvoda. Vidljivije su počele padati jedino cijene ulja”, kaže Blažić za N1.

Neke vrste povrća porasle su i preko 100 posto

Mnogi se pitaju kada će se i hoće li se uopće cijene vratiti na “pretkriznu” razinu. Pogotovo ako uzmemo u obzir da je kod nekih proizvoda prisutan vrlo visok, gotovo ekstreman rast.

“Ovog časa je i dalje vrlo neizvjesno prognozirati kretanja cijena hrane jer su svi faktori koji utječu na cijena vrlo nestabilni. Već se sada vidi da cijene žitarica padaju na znatno niži nivo od onoga koji je bio nakon izbijanja rata u Ukrajini, ali su mnogo više nego su bile zadnjih godina. Na primjer, u razdoblju od 2013. do 2021. godine. Cijene pojedinih mliječnih proizvoda, poput sireva i maslaca, više su za 40 do 65 posto u odnosu na 2021 godinu, a piletine isto tako. Cijene jaja su rasle od 40 pa čak do 125 posto. I povrće bilježi značajan rast u odnosu na 2021. godinu pa neke vrste, kao što su luk i krumpir, rastu i preko 100 posto”, kaže Blažić.

Hrvatski poljoprivrednici godinama su se žalili na niske otkupne cijene proizvoda, pa se postavlja logično pitanje jesu li barem sada, zbog ovog porasta cijena, nešto zaradili.

“Jako su velike razlike u profitabilnosti hrvatske poljoprivrede odnosno pojedinim sektora i naročito kvaliteti proizvođača. No generalno mogli bi reći da su 2021. i 2022. godine proizvođači u ratarskoj proizvodnji osigurali dobru zaradu pogotovo jer su i potpore koje se isplaćuju po hektaru značajno narasle. Za razliku od njih proizvođači u stočarskoj proizvodnji naročito u primarnoj proizvodnji mlijeka su u izrazito teškoj poziciji jer njihove cijene stočne hrane, energenata i drugi troškovi nisu bili pokriveni odgovarajućim otkupnim cijenama”, zaključuje Blažić za N1.

Nikome nije namjera da se postavljaju barikade ni da carinici prebiru po sendvičima učenika koji svakodnevno iz BiH idu u Hrvatsku na nastavu

Ministri u Vladi RH, Davor Božinović i Marko Primorac, ovog su tjedna posjetili Neum i najavili kako će se olakšati prijelaz granice u turističkoj sezoni. Susreli su se s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem te poručili da je “ekonomski uspjeh bilo kojeg dijela BiH, posebno uspješna sezona u Neumu u interesu ne samo građana Bosne i Hercegovine, ne samo Hrvata koji žive ovdje, nego je u interesu i susjednih gradova i općina u Hrvatskoj”.

Od Neumljana se mogu čuti pritužbe na vrijeme zadržavanja autobusa s turistima, kojima je ovo hercegovačko turističko mjesto bilo odredište, radi kontrole putnika.

“Na ovom dijelu obale upućeni smo stoljećima jedni na druge i sigurno nikome nije namjera da se tu postavljaju bilo kakve barikade. Ono sve što možemo ubrzati, učiniti efektivnijim na dobrobit svih ljudi koji žive u ovome dijelu BiH i Hrvatske je naša zadaća”, rekao je Božinović, a prenijela Hina.

Prema priopćenju s ovog susreta kojeg je objavila Vlada RH, ministar financija Marko Primorac je dodao kako će i carinici nastojati olakšati uvjete za prijelaz na području Neuma, ali i poslovanje poduzetnika.

“Carinici se ne trebaju baviti pregledom sendviča kod školskih autobusa s djecom koja svakodnevno putuju iz BiH u Hrvatsku”, rekao je Primorac.

Bosansko-hercegovački mediji prenose kako je ministar Primorac izjavio da se određenih postupanja i procedura treba držati s obzirom da je Hrvatska u schengenskom prostoru, ali cilj nije prebiranje po učeničkim marendama. Je li se to uistinu dogodilo?

– Carinska uprava nije primila prigovore niti pritužbe u dijelu provođenja mjera carinskog nadzora na GP Klek i Zaton Doli, vezano za prijevoz đaka i ulazak školskih autobusa. U tom smislu ističemo da ni roditelji djece s neumskog područja koja pohađaju nastavu u školama u Republici Hrvatskoj nisu ni na koji način nadležnim carinskim tijelima iskazali nezadovoljstvo ili primjedbe na uravnoteženost i svrhovitost provedbe graničnih carinskih formalnosti prilikom dnevnih migracija njihove djece preko spomenutih graničnih prijelaza – odgovaraju iz Carinske uprave Ministarstva financija.

Inače, učenici imaju organiziran autobusni prijevoz do Metkovića.

Ravnatelj Gimnazije Metković, Jozo Jurković, kao i ravnatelj Srednje škole Metković, Marijo Obradović, kažu kako nisu dobili informaciju ni primjedbu roditelja svojih učenika o ikakvim poteškoćama pri prelasku granice na putu u školu ili iz škole. Učenici iz Neuma, koji pohađaju ove škole u Metkoviću, svakodnevno navrijeme dolaze organiziranim prijevozom iz svoje Općine. Nastava u Gimnaziji Metković počinje već u 7,30, a ta su djeca pred školom već u 7,10, ističe ravnatelj Jurković.

Piše: Silvija Rudinović / Dubrovački vjesnik

Srednjoškolac Nikolas Franić iz Neuma napravio jedan poseban bicikl

Udruga Herzegovina Bike zajedno s općinom Neum i agencijom REDAH u nedjelju su organizirali promotivnu Ćiro biciklijadu. S obzirom na to da je ona jedna od najatraktivnijih cikloturističkih ponuda u Hercegovini, biciklisti su promovirali njezin najljepši dio od Hutova do Neuma. Ova vožnja okupila je oko 130 zaljubljenika u biciklizam koji su uživali u vožnji predivnim hercegovačkim krajolikom sve do jedinog našeg grada na moru.

Među njima, pažnju je privukao jedan bicikl, a on je vlasništvo 16-godišnjeg Nikolasa Franića iz Neuma. Ovaj učenik prvog razreda Srednje elektrotehničke škole svoj bicikl je učinio posebnim, a sve to vlastitim radom i rukama, piše Hercegovina.info.

S njegovog bicikla tijekom vožnje može se čuti glazba, ugradio je vlastito računalo, možete se povezati na bluetoothom, postavljena su i neonska svjetla ispod bicikla i puno toga drugog.

Priča nam i kako je krenula ljubav prema biciklizmu, ali i radovima na istom.

“Još kao mali otkrio sam ljubav prema automobilima. Svidio mi se pogled na tuning scenu automobila u filmu “Brzi i žestoki”. Najviše su me dojmili japanski automobili, no kako nisam imao 18 godina i nisam posjedovao automobil, odlučio sam ugraditi neke modifikacije na bicikl. Kad sam krenuo raditi na biciklu bio sam sedmi razred osnovne škole”, kaže Nikolas.

S električnom energijom se krenuo upoznavati dosta rano. Pratio je što radi njegov otac koji je po struci elektroinstalater. Tako je kaže i postao spreman raditi promjene na svom biciklu.

“Prve modifikacije bile su; svjetla za kočnice, žmigavci, prednja svijetla i baterija od 6 V. No, nakon nekog vremena htio sam još nešto ugraditi te sam ugradio vlastito računalo s prekidačima za svijetla i sirenu na 6 V. Potom je slijedila ugradnja akumulatora 12 V, neonke (osvjetljenje ispod bicikla), sirene 12 V, releja te dva radija. Ugradio sam jedan originalni iz BMW E39 koji prima kazete, a drugi ima mogućnost povezivanja preko bluetootha”, priča Nikolas u dahu.

No, jedno je vuklo drugo.

“Kako sam sve više istraživao po internetu i YouTube-u htio sam ugraditi i pojačalo za radio. Nakon ugradnje pojačala za zvučnike odlučio sam se napraviti analogni brzinomjer. Prijenos okretaja kotača i brzinomjera nisu mi se podudarali pa sam morao uskladiti omjer okretaja, a to sam sve nacrtao u programu AutoCad i napravio zupčanike omjera koji mi odgovara. Zbog kontrole voltaže i amperaže ugradio sam voltmetar i ampermetar. Pregusti vod kablova i funkcija koje su vodile do glavnog računala zbunjivale su me. Kako bih se snašao prije same ugradnje napravio sam mali nacrt spajanja žica po kojima sam ih spajao. Uz puno muke i truda uspio sam si ostvariti zacrtani cilj”, kaže nam.

Iako je ovaj uistinu nadareni mladić sam prionuo poslu, priznaje kako je svoju “domaću zadaću” uvijek pokazivao i svom nastavniku u školi.

“Svaki pomak u sastavljanju bicikla nosio svom nastavniku Matušku, koji je predavao informatiku i tehničko u osnovnoj školi. On me ohrabrivao i čudio mi se kako osnovnoškolac može tako nešto napraviti. Rekao mi je da bicikl moram dovest u školu da pokažem njegove funkcije. Nažalost nisam to uspio jer sam završio deveti razred i krenuo u srednju školu. Trenutno završavam prvi razred Srednje elektrotehničke škole Neum što znači da ovaj bicikl radim već tri i pol godine”.

Sa svojim najdražim vozilom prošao jako puno.

“S biciklom sam prešao 2850 kilometara. Išao sam s prijateljima na dosta mjesta. Prvo smo išli u Popovo polje u moje selo Turkoviće, nakon toga kroz par mjeseci obišli smo Žukovice (do granice s Hrvatskom), prije godinu dana otišli smo na pravac Neum – Vjetrenica i posjetili špilju s puno prirodnih ljepota i predivnim pogledom na Popovo polje. Također posjetili smo Dubravicu i Brštanicu”, zaključuje ovaj radišni srednjoškolac.

Nadamo se kako će do idućeg našeg razgovora njegov bicikl izgledati još zanimljivije, a da će Nikolas s njim proći još puno avantura u društvo prijatelja biciklista kojima će snagu za dalje davati glazba po njegovom izboru, piše Hercegovina.info. U budućnosti bi kaže poput oca volio biti elektroinstalater, a jednog dana bi volio raditi promjene na svom budućem automobilu.

 

Hrvatska pošta traži više od sto poštara: stari su otišli zbog preniskih primanja, evo kolika je plaća u pitanju

Zanimanja u državnoj službi uvijek su bilo cijenjeno na ovim prostorima. A poštari su pravi državni službenici, k tome i uniformirani. Kada bi prije Pošta raspisala natječaj o zapošljavanju čak stotinu poštara, zvonili bi telefoni, a kadrovska služba bila bi zasuta molbama i preporukama.

Ali danas više nije tako. Hrvatska pošta traži 134 radnika – i to 108 poštarica ili poštara za običnu ili ekspresnu dostavu, 17 operatera u poštanskim uredima, šest dostavljača tiskovina s noćnim radom, dva profesionalna vozača i jedan čistač ili čistačica – a nagađa se hoće li ih uopće uspjeti naći.

Problem nije u uvjetima natječaja, traži se osnovna ili trogodišnja srednja škola, nego u plaći. Prosječna plaća poštara dostavljača s uključenim bonusima za ostvarenje učinka je oko 700 eura neto mjesečno. Odnosno, oko 5300 kuna. Zbog toga su mnogi poštari proteklih godina promijenili zanimanje ili otišli u inozemstvo. Sindikat navodi kako je takva situacija dugoročno neodrživa.

Osim s niskim primanjima, poštari na terenu suočavaju se i s brojnim ozljedama na radu. Lani je evidentirano oko 270 ozljeda. U radnom procesu ozlijedilo se 167 radnika HP-a, 23 ih je stradalo na putu s posla i na posao, 18 poštara ugrizao je pas, a čak 61 je ozlijeđen u razbojničkom napadu, piše Danica.

Po završetku natječaja vidjet će se kakav je odaziv kandidata. Bude li on slabiji, bilo bi poslovno da HP podeblja ponudu ili će i ona, poput nekih drugih tvrtki, morati prorijediti dostavu ili posegnuti za poštarima iz Nepala i Indije.

FOTO | Mjuzikl ‘Dalmatinski mozaik’ učenika OŠ don Mihovila Pavlinovića izveden u GKS-u

Večeras je u kazališnoj dvorani Gradskog kulturnog središta izveden mjuzikl Dalmatinski mozaik, svojevrsni hommage dalmatinskom načinu života satkan od pjesme, plesa i simpatičnih popratnih razgovora, predstavljajući tako veće dalmatinske gradove.

Mjuzikl su osmislili i izveli učenici i učitelji OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković, a publika ih je na kraju nagradila velikim pljeskom.

Nastupili su školski veliki i mali zbor pod vodstvom prof. Ljupke Gutić, folklorna skupina nižih razreda.

Program su vješto vodile Dalmatina (Ljubica Ćelić) i Mara (Ena Nižić).

Umješni harmonikaš je bio Ivan Volarević, a na klavijaturama je bila prof. Zrinka Boras. Solisti su bili: Ante Ramić, Erika Malezija, Marin Kaleb, Marijeta Stanjko, Ana Bukovac, Ana Šiljeg, Zlata Vekić, Tonka Plećaš i  Anđela Senta.

KAKVOĆA MORA | Na plaži Kobaš u Stonu došlo do kratkotrajnog onečišćenja mora fekalnog podrijetla

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je drugo redovno ispitivanje mora na 121 plaži u periodu od 1. do 9. lipnja 2023. godine.

Uzorci mora na svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje.

More je na 110 plaža ocijenjeno kao more izvrsne kakvoće, a na sedam plaža dobrom ocjenom. Na plažama Supavo u Stonu, Molunat u Konavlima i Tehnička radiona u Pločama ocijenjeno je zadovoljavajućom ocjenom.

Prema obavijesti Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije od 14. lipnja 2023., utvrđeno je da rezultati analize mora za kupanje na plaži Kobaš u Stonu, uzorkovanog 13.06.2023. godine, prelaze granične vrijednosti za mikrobiološki pokazatelj Escherichia coli.

Obzirom da uzorak mora na plaži Kobaš u Stonu, zbog onečišćenja fekalnog porijekla, ne udovoljava uvjetima Uredbe ne preporučuje se kupanje do daljnjih obavjesti.

Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresama http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca ili http://www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka odmah nakon završetka analize.

Foto: ston.hr

PROGRAM Metkovskoga ljeta 2023.

Program Metkovskoga ljeta 2023.:

  • 21.6. – Svjetski dan glazbe  (UKS)
  • 23.6. – ONK Finale
  • 27.6. – Dječja predstava Pingvin u Hrvatskoj –20:30 – Gradski park (UKS)
  • 29.6.  – Završni koncert KUD-a – 21:00 – kazališna dvorana GKS-a (KUD)
  • 30.6. – Kreativni petak – sajam rukotvorina uz glazbu uživo – 8:00 – Mala gradska tržnica (TZ)
  • 1.7. – Otvorenje Etno kuće Ilić – 18:00 – Vid / izložba „Put križa i put svjetla“ Mijo (Miće) Ilić – 19:00 – ispred crkve sv. Vida
  • 2.7. –  Dječji Glas Neretve – 21:00 – Ljetna scena
  • 3.7.  – Standup – Splicka scena – 21:00 – Ljetna scena
  • 4.7. – Plesna radionica Dado čokolado – 20:30 – trg kralja Tomislava
  • 5.7.  – Street film – Skale II
  • 6.7. – Ivana Jovanović Trostmann „Putovanje kroz sjećanja“ – 20:00 – izložba slika
  • 7.7.   – Cipolijada– 19:00 – Trio gušt – Sportska ulica
  • 8.7.  – Koncert Zorice Kondže– 21:00 – Gradski park
  • 9.7.  – Skupna izložba – 18:00 – Skale III
  • 10.7 – Koncert Folklornog ansambla Kralja Tomislava – 21:00– Ljetna scena
  • 11.7. – Plesna radionica Dado čokolado – 20:30 – trg kralja Tomislava
  • 12.7. – I.N.K. Experiment duo koncert – 21:00 – Terasa Ljetne scene
  • 13.7. – Dječja predstava Laav story – 20:30 – Gradski park
  • 14.7. – Kreativni petak –8:00 – Mala gradska tržnica /
    •        – Delta Swamp Music DJ’s– 21:00 – Terasa Ljetne scene
  • 15.7. –  „Da nije ljubavi“ – 21:00 – predstava Metkovskog amaterskog kazališta
  • 16.7.  – Skokovi u Neretvu  – 17:00 – Skakaonica ispod Lučkog mosta/
    • – Koncert Dobre vibracije – 21:00 – Gradski park
  • 17.7.Koncert Gradske glazbe Metković–21:00 –  trg kralja Tomislava
  • 18.7. – Plesna radionica Dado čokolado – 20:30 – trg kralja Tomislava
    • Koncert za dan grada Željko Bebek– 21:00 – Sportska ulica
    • Finale MNT-a „Eugen Erjauc“ – 22:00 – ŠC Orašina
  • 19.7. – Petar Dolić „Komad mora“ – 18:45 – Galerija GKS-a – izložba / Svečana sjednica – 19:00 – GKS
  • 21.7.  – CRAFT BEER FESTIVAL „NERA ETWA“– 18:00 – Elvis Sršen i Disco blues – TBF  – Gradski park
  1. 7. – CRAFT BEER FESTIVAL „NERA ETWA“ – 18:00 – Justin’s Johnson / Queen sensationGradski park
  • 25.7. – Dječja predstava Veliko putovanje malog puža – 10:00 – Gradski park
  • Plesna radionica Dado čokolado – 20:30 – trg kralja Tomislava
  • 26.7. – Koncert Režić i Tudor DUO – 21:00 – Terasa Ljetne scene
  1. i 27.7. – Male tehničke radionice – 8:00 – 15:00 – Galerija GKS-a
  • 28.7. – Rimska noć u Naroni – 19:00 – Vid
  • 30.7. – Moruzgva „Tvorničke postavke“ – 21:00 – Ljetna scena – predstava
  • 31.7.  – Street film – Skale II.
  • 1.8. – Plesna radionica Dado čokolado – 20:30 – trg kralja Tomislava /
    • Koncert Valerija Nikolovska kvartet– 21:00 – Terasa ljetne scene
  • 2.8. – B. Bezić Filipović i prof. J. Lasić „Iseljenici neretvanskog kraja“ – 20:00 – Galerija GKS-a
  • 4.8.  -Kreativni petak –8:00 – Mala gradska tržnica /
    • Dječja predstava Tri mačke – 20:30 – ispred crkve sv. Vida
  • 7.8. – GKM Split  Zakon Zagore – 21:00 – Ljetna scena – predstava
  • 8.8. – Plesna radionica Dado čokolado – 20:30 – trg kralja Tomislava
    • Branka Grubić – 20:30 – izložba
  • 10.8. – 12.8. – Neretvanska kneževina  – Gradski park
  • 10.8. –  X. Maraton lađarica – 17:00 – Velika riva
  • 11.8. – Večer Srijema i Slavonije-17:00 – Gradski park
  • 12.8. –  XXVI Start Maratona lađa na Neretvi – 17:00 –Velika riva
  • 14.8.  – Dječja predstava Slon bon ton– 20:30 – Gradski park
  • 15.8. – Plesna radionica Dado čokolado – 20:30 – trg kralja Tomislava
  • 17.8.  – Koncert Tereze Gabrić – 20:30 – Galerija GKS-a
  • 18.8.  – Standup show Ladiesnight – 20:30 – Terasa Ljetne scene
  • 22.8. – Plesna radionica Dado čokolado – 20:30 – trg kralja Tomislava
  • 26.8. – Aktivna Hrvatska– 8:00 – Gradski park

Bruna Kozina i njezina mentorica Marina Nikolić dobitnici Oskara znanja 2023.

Među ovogodišnjim dobitnicima Oskara znanja u Zagrebu su i učenica OŠ Stjepana Radića Metković Bruna Kozina, ovogodišnja državna prvakinja na Natjecanju mladih tehničara u kategoriji Fotografija i njezina mentorica Marina Nikolić kojoj je ovo šesti Oskar znanja u posljednjih trinaest godina.

Na ovogodišnjoj svečanosti dodjele Oskara znanja i bogatom programu predstavili su se ovogodišnji oskarovci, a čestitke za njihov zaslužen  trud dodijelili su im ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs i ravnateljica agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać.

Poticajnu poruku najbolji za najbolje svim oskarovcima poslao je  Zlatko Dalić izbornik Hrvatske nogometne reprezentacije. Genijalni lovac s najviše staža Dean Kotiga im je poručio da se znanje ipak isplati. Znanstvenik prof. dr.sc. Dragan Primorac uz čestitke ističe neka im znanje i predanost radu uvijek budu na prvom mjestu.

Oskar znanja je najveće i najprestižnije priznanje učenicima u Hrvatskoj za postignute vrhunske rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima. Oskarom znanja se već 19 godina nagrađuju uspješni i izvrsni učenici i njihovi učitelji i nastavnici mentori. Svečanu dodjelu Oskara znanja organizirali su Agencije za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i uz potporu Hrvatske zajednice županija.

Zadnje objavljeno