U srijedu sam 8. veljače 2023. predstavio rječnik Ante Čuvala pod naslovom Jezično blago ljubuškog kraja još jednom se osvjedočivši kako i razmjerno bliski krajevi na razini riječi mogu biti jako raznoliki .

U ruci, naime, često imam Ričnik zapadnoercegovačkoga govora Ante Kraljevića, jedan od najboljih štokavskih dijalektnih rječnika uopće, a u njemu nisu zabilježene mnoge riječi koje je Ante Čuvalo, ugledni hrvatski povjesničar s doktoratom Državnoga sveučilišta Ohio, rodom iz Proboja, upisao u svoje djelo.

Posebno su mi za oko zapele riječi iz kojih bi se moglo razabrati značenje nekih neretvanskih antroponima. Tako je u Čuvalovu rječniku zabilježena riječ cikvantin u značenju vrsta sitnoga kukuruza ili mali pijetao, a obiteljski nadimak Cikvanto nosio je dio dobranjskih Ivankovića. Osobni nadimak Ćutak (koji potječe od turske riječi koja znači mali suhi panj) nosi jedan moj rođak na Mliništu, a nema tko na Mliništu ne zna za Laptinu (laptina je stara krpa). Ljubitelji NK Neretve, pak, jako dobro znaju tko je Peca, a peca je vinski talog.

Kad je riječ o prezimenima, gospodin Čuvalo možda više neće biti popularan među Gnječima jer gnječ u njegovu kraju, osim drveta za gnječenje, označuje i čovjeka koji dugo i dosadno govori. Trutina je u okolici Ljubuškoga meki kamen ili okamenjena ilovača, čime Trutine u Ljubuškome prolaze nešto bolje nego u Neretvanskoj krajini.

Na koncu možete upotrijebiti i džoker pola-pola, ovisno o tome koliko ste skloni predsjedniku hrvatske vlade, jer glagol plenkiti se znači ulizivati se, praviti se uljudnim, lijepim, a plenkast je ljepuškat, ali postidan. Što se može kad mi s đumrukane, vazda važemo…