-

U Republici Srpskoj srušen projekt koji bi ugrozio Neretvu

Okružni sud u Banjoj Luci poništio je građevinsku dozvolu za gradnju hidroelektrane “Dabar” u istočnoj Hercegovini na temelju procjene da bi njena izgradnja imala negativni utjecaj na okoliš a posebice na Neretvu kojoj bi zbog smanjenog dotoka slatke vode prijetilo zaslanjenje.

To je u petak objavila nevladina udruga Aarhaus centar BiH koja je tužila Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zbog rješenja kojim su odobrili je izgradnju infrastrukturnih objekata hidroelektrane “Dabar” d.o.o. Trebinje, na slivu rijeke Zalomke, u okviru projekta Gornji horizonti.

Trebali su se preusmjeriti slivovi četiri rijeke koje se ulijevaju u Neretvu

Taj projekt osmišljen je kako bi se radi proizvodnje električne energije preusmjerili slivovi rijeka Zalomke, Bune, Bunice, Bregave koje se ulijevaju u Neretvu.

Stručnjaci za ekologiju godinama upozoravaju kako bi se time prouzročili nepopravljiva ekološka šteta i ugrožavanje biološkog minimuma ovih rijeka a izravne bi se posljedice osjetile u donjem slivu odnosno delti Neretve gdje bi, ostvari li se taj projekt, more prodiralo znatno dublje u korito ove rijeke bitno utječući na biljni i životinjski svijet ali i na poljoprivredu o kojoj ovisi taj kraj.

Sud u Banjoj Luci prihvatio je navode Aarhaus centra BiH kako je odluka o odobrenju gradnje hidroelektrane “Dabar” bila protivna važećim zakonima, uključujući i onaj o zaštiti okoliša te Aarhauskoj konvenciji čiji je potpisnik i BiH.

Procjena utjecaja na životnu sredinu, koja je temelj za izdavanje ekološke dozvole, nije bila adekvatno provedena, a ekološka dozvola izdana je prije nego što su potrebni istraživački radovi dovršeni.

Utvrđeno je i kako projekt Gornji horizonti krši odredbe najmanje tri međunarodne konvencije koje su usmjerene na očuvanje okoliša i zaštitu prirodnih staništa.

“Ova presuda predstavlja značajan korak u pravnom okviru zaštite okoliša, te šalje jasnu poruku da će se protiviti svakom pokušaju degradacije okoliša bez adekvatnih procjena i sudjelovanja javnosti”, stoji u izjavi Aarhaus centra BiH uz najavu kako će pravu borbu nastaviti i nastojati poništiti i preostale dozvole do sada izdane za Gornje horizonte.

Taj je projekt razmatran još u bivšoj Jugoslaviji i predviđa velike zahvate u slivu rijeke Trebišnjice u čijem bi se slivu gradilo čak sedam hidroelektrana i šest akumulacijskih bazena te niz kanala i tunela.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Od 9. rujna policija prelazi na zimsko radno vrijeme

Radno vrijeme Policijske uprave dubrovačko-neretvanske za građane će još tijekom sljedećeg tjedna biti od 7 do 15 sati, a od 9. rujna 2024. se prelazi na zimski režim radnog vremena od 8 do 16 sati

Obavještavamo građane kako se ljetno radno vrijeme Policijske uprave dubrovačko-neretvanske od 7 do 15 sati produžuje i tijekom sljedećeg tjedna, odnosno do 9. rujna 2024. g. kada će započeti sa zimskim radnim vremenom od 8 do 16 sati.

Tako će radno vrijeme sa strankama na upravnim poslovima u zgradi na adresi Vladimira Nazora 32 u Dubrovniku i policijskim postajama na području Županije će još tijekom sljedećeg tjedna biti od 7.30 do 14 sati, dok će od 9. rujna radno vrijeme sa strankama na upravnim poslovima u zgradi na adresi Vladimira Nazora 32 u Dubrovniku, kao i policijskim postajama na području Županije, biti od 8.30 do 15 sati.

Napominjemo kako su utorkom i tijekom zimskog i tijekom ljetnog radnog vremena šalteri za građane (poslovi prijave prebivališta, osobne iskaznice, putne isprave, vozačke dozvole) otvoreni od 9 do 17 sati.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Konačno odgovori na pitanja: Uloga postrojbi iz Metkovića, kako je bila moguća uspostava veze Garnizona u Pločama i Splita unatoč radijskoj blokadi, zašto nije uspostavljen kružni tok za lakši transport oružja…

Kada je u Pločama 14. rujna 1991.  Godine u akciji „Zelena tabla-Mala Bara“ osvojena prva neprijateljska vojarna u Domovinskome ratu i zaplijenjene ogromne količine naoružanja i vojne opreme (u pločanskom garnizonu bilo je pohranjeno oduzeto oružje Teritorijalne obrane Ploča, Metkovića, Vrgorca i Makarske), stanje na bojištima u Dalmaciji bilo je slijedeće: Drniš i Vrlika su pali, Kijevo je razoreno, po Sinju i drugim gardovima padale su granate, Zadar i Šibenik trošili su posljednje zalihe streljiva, Maslenički most bio je u rukama neprijatelja, a morske putove blokirala je JRM.

1. Andrija Pecar sa sudionicima akcije

Oružje iz Ploča donijelo je prekretnicu na bojištima ne samo u Dalmaciji. Ove godine priprema se najsveobuhvatnije obilježavanje te akcije s nizom događaja. U pripremi obilježavanja jednu od važnijih uloga ima povjesničar iz Brista Andrija Pećar koji radi u  Srednjoj školi u Pločama. On neumorno snima audiovizualne zapise sudionika akcije koji će ostati kao vječni trag na ta vremena.

Dubrovački vjesnik (petak-tiskano izdanje) donosi intervju s povjesničarom Andrijom Pećarom, ususret obilježavanju akcije “Zelena tabla-Mala Bara”.

„Cilj snimanja audiovizualnih zapisa bio je pokušaj da se dođe do odgovora na niz pitanja koja već 33 godine zanimaju širu javnost u vezi uloge pojedinaca i pojedinih postrojbi u akciji „Zelena tabla-Mala bara“, a koja su i nakon 33 godine neodgovorena ili oko njih postoje dvojbena mišljenja. Pronašli smo i definirali odgovore na mnoga pitanja kao što su: uloga postrojbi iz Metkovića, posebno R-satnije u samoj akciji, zašto te večeri nije došlo do adekvatnog  formiranja protuzračne obrane Poneretvlja, kako je te večeri bila moguća uspostava veze Garnizona i Splita unatoč radijskoj blokadi ili zašto nije došlo do uspostave kružnog toka koji bi omogućio lakši transport oružja…  Želja mi je bila kao čovjeku i povjesničaru koji se već niz godina bavi ovom temom i koji radi u Pločama razjasniti spomenute događaje vezane za povijest našega grada i stoga sam u izradi ovih audiovizualnih zapisa nastojao pristupiti temeljito i studiozno“, rekao je Pećar.

2. Andrija Pecar sa sudionicima akcije

Snimanju koje je trajalo više od mjesec dana  pristupilo je 50-ak sudionika, među kojima tadašnji ministar obrane Luka Bebić, politički vrh Metkovića i Ploča, organizatori akcije, većina zapovjednika postrojbi kao i „obični“ vojnici i policajci koje su njihove postrojbe imenovale.  Pećar je na taj način nastojao dobiti izvješća sa svih pozicija na kojima se akcija odvijala.

„Snimanju je pristupilo 97 posto pozvanih sudionika i snimljeno je preko 60 sati materijala, što govori o opsežnosti ovoga projekta. Pohranjeni materijal pomoći će budućim istraživačima akcije da, u kombinaciji s ostalim pisanim izvorima, bolje i kvalitetnije shvate događaje u gradu Pločama koji su se odigrali tih dana.

slika 3

O stečenim saznanjima koji bitno mijenjaju dosadašnje poglede na pojedine događaje tijekom akcije „Zelena tabla-Mala Bara“ obavijestit ću javnost na okruglom stolu „Velike su Male Bare“ koji bi se trebao održati 12. rujna 2024. s početkom u 19.00 sati u našemu Domu u Pločama. Na tom Okruglom stolu trebali bi sudjelovati autori koji su istraživali samu akciju kao i naš najpoznatiji povjesničar koji se bavi tematikom Domovinskog rata Ante Nazor.

Ovom prilikom pozivam sve sudionike akcije  i narod doline Neretve da prisustvuju spomenutom okruglom stolu i da zajedno obilježimo ovu akciju koja je bila prekretnica u „Rujanskom ratu-bitke za vojarne“ i koja ima veliku važnost ne samo za naše Ploče, već za cijelu Domovinu“, poručio je Pećar.

slika 2

Dubrovački vjesnik (petak-tiskano izdanje) donosi intervju s povjesničarom Andrijom Pećarom, ususret obilježavanju akcije “Zelena tabla-Mala Bara”.

Što je osvojeno u Pločama?

U akciji „Zelena tabla“zaplijenjeno je oko pet tisuća pušaka, 20 PA topova, 190 PM, veće količine zolja, 500 pištolja, tisuće tromblona, ručnih bombi, mina, raznog streljiva, sveukupno preko 300 tona raznog vojnog materijala, 120 kamiona i drugih vozila. Vojni kompleks u Malim Barama obuhvaćao je 16 zidanih skladišta osiguranih žičanom ogradom, visokom promatračnicom, mitraljeskim gnijezdom, stražarima, podoficirima i dresiranim psima. Snage ZNG-a u čitavoj Dalmaciji tada su imale tek 3 400 pušaka, a na snazi je bio embargo na uvoz oružja. Osvojeno oružje iz Ploča distribuirano je diljem bojišta u Hrvatskoj.

Slike: rogotin.hr

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Mišo Krstičević se povlači s mjesta gradonačelnika Ploča!

Nakon sedam godina obnašanja dužnosti gradonačelnika Ploča, Mišo Krstičević s 15. rujna odstupa te pozicije. Ova odluka uvjetovana je odabirom na mjesto saborskog zastupnika SDP-a na parlamentarnim izborima u svibnju. Funkciju gradonačelnika Ploča umjesto Miše Krstičevića obnašat će njegov dosadašnji zamjenik Ivan Marević.

„Posljednjih sedam godina obnašao sam volonterski dužnost gradonačelnika Ploča. Uz tu časnu dužnost, radio sam paralelno i posao kirurga u splitskoj bolnici. Uz puno odricanja, malo sna i još manje života van posla, trudio sam se biti maksimalno odgovoran prema vama koji ste me izabrali kao i prema pacijentima. Ponosan sam kad se osvrnem na sve što smo zajedno postigli u tom periodu. Zahvalan sam svima vama što ste me dva puta birali, a vaše povjerenje i podrška su su se prošili i izvan granica naših Ploča. Nakon što sam izabran u Sabor, bilo je jasno da nije moguće istovremeno obavljati tri tako važne i odgovorne pozicije. To nije nešto što sam tajio i mnogi sugrađani koji su me sreli u zadnje vrijeme to već znaju. Hvala svima na svakoj riječi podrške i vidimo se u Pločama, neformalno i prijateljski kao i do sada“, rekao je Mišo Krstičević.

Istaknuo je kako i dalje nastavlja aktivno raditi za dobrobit Ploča, no od sada će to raditi s više instance.

„Zagreb do prije koju godinu nije bio u mojim planovima, ali tamo odlazim svjestan da bez konkretnijeg političkog angažmana nema značajnije društvene promjene. U Saboru nastavljam raditi prije svega za svoje Ploče i regiju u kojoj sam izabran, ali i za bolje i poštenije hrvatsko društvo. Svoj liječnički put nastavit ću u zagrebačkoj bolnici.“

Krstičević je poručio građanima kako razloga za brigu nemaju jer u Gradu ostaje uhodana ekipa suradnika s brojnim započetim i pripremljenim projektima koji će se neometano odvijati i u budućnosti.

Foto: Facebook/Mišo Krstičević

„Umjesto mene posao gradonačelnika preuzet će dosadašnji zamjenik Ivan Marević. Ivan je posljednjih sedam godina bio više od moje desne ruke. Prvi operativac grada koji je znao stanje svakog projekta, katastarske čestice i šahta. Sve pozitivno što se smo napravili zajedno posljednjih godina u Pločama ne bi bilo moguće da nije bilo njegovog napornog rada i doprinosa. Grad ostaje u rukama najkvalitetnije i najpouzdanije osobe za tu funkciju. Gradska uprava je danas posložen, funkcionalan i produktivan tim. Siguran sam da će nastaviti rasti dobrim i stabilnim smjerom kao i do sada. Ploče su moj grad i ostaju moj zadatak gdje god me dužnost i život odvedu. Ostajem dio ove zajednice i u skladu s novim obavezama bit ću na raspolaganju za svaku pomoć.“

Ivan Marević zahvalio je Miši Krstičeviću na povjerenju i dosadašnjoj suradnji.

„Sugrađani ni na jedan način neće osjetiti promjenu koja se dogodila. S kolegama iz gradske uprave jednakim tempom nastavljam raditi na provedbi svih projekata, od infrastrukturnih do socijalnih. Stojimo im i dalje na raspolaganju za sve upite i izlaske na teren te nastavljamo surađivati u cilju da grad učinimo još boljim mjestom za život. Mišo Krstičević ostavio je ogroman trag u posljednjih sedam godina svojim radom, energijom i ambicijom. Imali smo odličnu suradnju. Postavili smo temelje razvoja grada, a u narednom periodu idemo još intenzivnije raditi na svemu onome što smo obećali i što građani očekuju od nas.“

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Uvodi se porez na nekretnine. Ministar objavio tko će ga sve morati plaćati

UVODI se porez na nekretnine, potvrdio je ministar financija Marko Primorac.

“U ovom krugu poreznih izmjena uvest ćemo porez na nekretnine transformacijom poreza na kuće za odmor”, kazao je Primorac, dodavši da će se time ostvariti jedan od poreznih ciljeva – prebacivanje s oporezivanja rada na oporezivanje nekretnina.

Porez će se plaćati i za apartmane

Porez se ne bi plaćao na nekretnine u kojima se stanuje te one koje se dugoročno iznajmljuje. Primorac je kazao da oni koji najmanje 10 mjeseci godišnje iznajmljuju nekretnine ne bi plaćali taj porez, dok bi ga oni koji se bave kratkoročnim iznajmljivanjem morali plaćati.

To znači da će i one jedinice lokalne samouprave koje dosad nisu naplaćivale porez na nekretnine to morati činiti. Također, dosadašnje granice poreza će se povećati.

“Prijedlog je da se poveća i gornja i donja granica”, kazao je ministar Primorac koji novinarima nije htio otkriti konkretne brojke kazavši kako to ostavlja za presicu u ponedjeljak.

Maksimalni iznos poreza po m2 bi se mogao udvostručiti, a tko je porezni obveznik će se utvrđivati u ožujku

Prema neslužbenim informacijama, gornja granica poreza na nekretnine mogla bi se udvostručiti sa sadašnjih 5 eura po metru četvornom na 10 eura po metru četvornom.

“Porez na nekretnine neće plaćati osoba koja živi u nekretnini ili ako ima nekretninu koja će biti u dugoročnom najmu. Sve ostale bilo fizičke ili pravne osobe ako imaju nekretninu plaćati će porez”, rekao je ministar.

Dodao je da će se porezni obveznik utvrđivati u ožujku za tekuću godinu i onaj tko bude imao ugovor o dugoročnom najmu i bude u tekućoj godini dugoročno iznajmljivao nekretninu barem deset mjeseci dugoročno, neće morati plaćati porez na nekretnine.

Primorac: Dosadašnji iznosi smiješni

“Povećat će se porezno opterećenje kratkoročnog iznajmljivanja u turizmu, koje se sad plaća kao paušal. To su sada smiješni iznosi”, rekao je Primorac i dodao da su se na neki način stvorile porezne oaze u nekretninama.

“Takav model gospodarstva nije dobar niti je održiv”, rekao je Primorac.

Što se još mijenja u novom krugu porezne reforme

Primorac je otkrio još neke detalje porezne reforme.
“Prijedlog će biti i povećanje osobnog odbitka na 600 eura. Porast će i drugi odbitci povezani s osobnim odbitkom”, rekao je ministar.

Ulazak u PDV bi bio s 50 tisuća eura umjesto sadašnjih 40 tisuća eura.

Oni koji se žele vratiti u Hrvatsku, neko vrijeme neće morati plaćati porez na dohodak, najavio je ministar Primorac.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Metkovska policija pretragom obiteljske kuće pronašla drogu i pištolj

Osim droge i pištolja, pretragom je pronađena i stabljika konoplje te dvije precizne vage.

Policijski službenici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske tijekom jučerašnjeg dana su kod četiri osobe pronašle drogu. Radi se o manjoj količini speeda koja je pronađena u Dubrovniku kod hrvatskog državljanina u dobi od 18 godina, manjoj količini kokaina koji je pronađen kod 30-godišnjeg hrvatskog državljanina u Orebiću i manjoj količini marihuane koja je pronađena kod 47-godišnje hrvatske državljanke također u Orebiću.

Sva droga je uz potvrdu oduzeta, a osobe kod kojih je droga pronađena prekršajno sankcionirane sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga.

Izdvajamo slučaj pretrage koja je, temeljen naredbe Općinskog suda u Metkoviću, obavljana jučer tijekom prijepodnevnih sati u obiteljskoj kući u Metkoviću, kojeg koristi 29-godišnji državljanin Republike Hrvatske.

Pretragom je pronađena stabljika konoplje, vrećica u kojoj se nalazilo 12,7 g konoplje, pištolj s pripadajućom kutijom i jednom praznom pripadajućom čahurom i dvije precizne vage.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja 29-godišnjak je prekršajno sankcioniran sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga i Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

Foto: PP Metković

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

OBAVIJEST! Zatvara se parking uz Gradski park

Ovim putem obavještavamo vlasnike vozila da svoja vozila neće moći parkirati na parkingu uz Gradski park u ulici Stjepana Radića, na dane 1., 2. i 3. rujna 2024. godine (nedjelja, ponedjeljak i utorak), zbog izvođenja završnih radova na navedenoj lokaciji.

Molimo vlasnike vozila da svoja parkirana vozila uklone s navedene lokacije, kako ne bi došlo do oštećenja istih prilikom izvođenja radova.

Zahvaljujemo na razumijevanju, poručuju iz komunalnog redarstva.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Danas se obilježava 17. godišnjica kornatske tragedije – najveće mirnodopske nesreće u Hrvatskoj

Danas se obilježava 17. godišnjica kornatske tragedije – najveće mirnodopske nesreće u Hrvatskoj. Dvanaest vatrogasaca poginulo je gaseći požar na otoku Kornatu 30. kolovoza 2007. Komemoracija će se održati na mjestu stradavanja, u spomen-parku s 12 suhozidnih križeva i kapelicom, objavio je HRT.

Tog kobnog 30. kolovoza 2007., u rutinskoj akciji gašenja suhe trave i raslinja život je izgubilo 12 vatrogasaca iz Tisna, Šibenika i Vodica. Jedini preživjeli Frane Lučić živi s trajnim posljedicama.

Nakon 15 godina traganja za istinom događaj je dobio sudski epilog – vatrogasni zapovjednik Dražen Slavica oslobođen je odgovornosti za stradanje vatrogasaca. Ni 17 godina nakon tragedije nema odgovora na pitanje od čega su stradali.

Što se dogodilo na Kornatu?

Toga dana prije 15 godina s Kornata je stigao poziv Centru 112: “Dobar dan! Recite mi, pošaljite neki kanader, na Suhu Puntu, kuće već gore, u Kornat, molim”. No nisu gorjele kuće. Samo suha trava i nisko raslinje. Na poziv su se odazvali. Činilo se, u još jednu rutinsku akciju gašenja. A onda šok. “Šango, ovako, reci Mići da ovi do daljnjega ostaju tamo, ima velikih problema, ima ranjenih, navodno ima i mrtvih, neki su ostali dolje”.

– Onda sam nekako šakama čičak otkačio nekako ga izvadio, zubima otipkao 93 broj, i nije bilo signala. (…) Bili smo strašno žedni, Tomislav je išao puzeći, nije čep mogao otvoriti. (…) Onda je dopuzao po kamenju Ante Juričev, uzeo kamen i tukao po naprtnjači – tako je rasporio, tako smo izvadili napitke, svjedoči Frane Lučić, jedini preživjeli vatrogasac s Kornata.

Ajka Crvelin, majka Ante i supruga Ivice, vatrogasaca poginulih na Kornatu, rekla je da joj ni na kraj pameti nije bilo da bi se nešto moglo dogoditi. Zvala je sina, pa supruga – obojica su bili nedostupni. Satima su na kornatskoj hridi čekali pomoć. I spašavanje traje satima – put do bolnica za neke i 11 sati.

Dvanaestorica poginulih, među njima dva maloljetnika i jedan civilni ročnik. Za niz propusta 13 godina sudi se samo jednom, bivšem županijskom vatrogasnom zapovjedniku Draženu Slavici. Dva suđenja i oslobađajuće presude. Na ponovljenom suđenju sudsko vijeće jasno utvrđuje, krivci nisu optuženi. Ali novih optužnica nema. Ni odgovornih, ni odgovora.

Od čega su stradali?

Za Franu Lučića riječ je o NATO-ovoj bombi. Različite skupine stručnjaka ponudile su pak različite odgovore: eruptivni požar, izgaranje nehomogene plinske smjese, požar s eruptivnim efektom. Dio obitelji i dalje misli – zalio ih je kerozin iz helikoptera, što je sudsko vijeće isključilo.

Uzrok stradanja tako je i 15 godina poslije – nepoznat. Baš kao i krivci za niz propusta. Maloljetnici na požarištu, vatrogasci bez obuke u desantu, kašnjenje pomoći, nekoordinirana akcija spašavanja, samo jedan kanader na raspolaganju.

– Kornatska tragedija se zaboravila. Kornatske tragedije sjete se na godišnjicu i to je sve. Državno odvjetništvo preko mene je opralo i zataškalo sve institucije, sve propuste. Ni moj sustav danas još uvijek nije sa mnom razgovarao i tražio od mene sudsku dokumentaciju, kaže bivši županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Slavica.

Nakon što je Vrhovni sud potvrdio drugu oslobađajuću presudu, Slavica je tužio državu. I dio obitelji ne odustaje. Tri godine čekaju da se Ustavni sud očituje o njihovoj tužbi. I dalje traže odgovore, no nakon 17 godina sa sve manje nade.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Drama u Opuzenu: Nitko neće u vruću fotelju ravnateljice vrtića, tete prijete štrajkom, roditelji ogorčeni: ‘Kome ćemo ostaviti djecu?‘

Opuzenski vrtić, koji pohađa 128 djece već mjesec dana čeka odluku gradskih službi o novom ravnatelju. Dosadašnja ravnateljica, koja je na toj funkciji bila nešto više od godine dana podnijela je krajem srpnja neopozivu ostavku, pa od tada vrtić nema odgovorne osobe koja bi trebala potpisivati akte, od najobičnijih primki pošte pa do plaća zaposlenika ili investicijskih održavanja i nabave školskog pribora i hrane. Tko će dočekati djecu u ponedjeljak na početku nove pedagoške godine-pitaju se roditelji opuzenskih mališana.

Roditelji na čekanju

Oni nestrpljivo čekaju kada će vrtić na web stranici objaviti raspored odgojno obrazovnih grupa, da vide u koju grupu i ide dijete i koja ga teta uči. Posebno se brinu s kime će potpisati ugovor o boravku djeteta u vrtiću, ako vrtić nema ravnatelja. Do njih dopiru različite informacije i dezinformacije iz vrtića, pa tako neke glasine kažu da će tete, njih 27 krenuti u generalni štrajk kojim će tražiti povećanje plaćanje i usklađivanje s državnim pedagoškim standardom, piše Slobodna Dalmacija

Problemi oko uprave u opuzenskom vrtiću vuku se već nekoliko godina točnije nakon smjene višegodišnje gradske vlasti HDZ-a i gradonačelnika, Ive Mihaljevića, kojega je naslijedio nezavisni kandidat, Ivan Mataga, dok je vlast u Gradskom vijeću preuzela stranka Most s partnerima. Nova vlast je formirala novo Upravno vijeće vrtića, koje je u listopadu 2022 godine usred mandata prisilno razriješilo dugogodišnju ravnateljicu Dijanu Glavor Vitali, koja je u međuvremenu otišla u mirovinu.

U Opuzenu su to shvatili kao političku smjenu i odmazdu prema ravnateljici Glavor Vitali, koja je uživala potporu tadašnje HDZ-ove vlasti.

Nakon toga raspisan je natječaj za ravnateljicu na kojem je izabrana kandidatkinja Anamaria Čović odgajateljica zaposlena u vrtiću. U međuvremenu su doneseni i novi državni pedagoški standardi prema kojima su tete trebale dobiti značajno veću plaću. Neslužbeno se radi od oko 350 € povišice, no gradski proračun toga novca u ovoj godini nema. Stoga je krenulo veliko nezadovoljstvo unutar kolektiva, a rezultat svega toga je i ostavka ravnateljice Čović. Nitko od teta iz vrtića o tome nije želio javno govoriti. Valja podsjetiti da je prošlo ljeto je došlo do preslagivanja omjera snaga u Gradskom vijeću u kojem je Most izgubio većinu, koja se formirala na strani HDZ-a. HDZ i partneri su imenovali svoja upravna vijeća u gradskim ustanovama tako i Dječjem vrtiću.

Traži se v.d. 

Neslužbeno, ravnateljica Čović nije mogla naći zajednički jezik s novim upravnim vijećem kojega čini članovi HDZ-a i HNS-a, što je kažu upućeni bio i glavni razlog za ostavku. Međutim, opet neslužbeno saznajemo da upravno vijeće od ravnateljice nije tražilo ništa nenormalno već samo da se organizira rad tijekom kolovoza, da se uredi unutarnji ustroj vrtića, radno vrijeme, zaduženja teta i drugog osoblja, godišnji odmori i ostala prava i obveze zaposlenika.

Upravno vijeće je sa predstavnicima gradskih službi pokušalo organizirati skup radnika vrtića kako bi razgovarali sa zaposlenicima te među njima pronašli osobu, koja će biti vršiteljica dužnosti ravnatelja do raspisivanja natječaja i imenovanja ravnatelja. Ali, nitko od teta nije se želio prihvatiti funkcije vršitelja dužnosti. Čini se da se u slučaju vrtića koplja lome na relaciji gradonačelnik Ivan Mataga (nezavisni) i Gradsko vijeće u kojem HDZ ima većinu sa partnerima, piše Slobodna Dalmacija

Hoće li se i kada imenovati v.d. ravnateljica vrtića u Opuzenu nismo uspjeli doznati. Za sada je jedino sigurno da nitko od teta iz ustanove to ne želi. Na potezu je Upravno vijeće koje će buduću ravnateljicu ili ravnatelja morati potražiti na širem području doline Neretve pa možda i Dalmacije, valjda će imati više sreće izvan granica grada Opuzena.

Gradonačelnik Mataga: Djeca su u ponedjeljak u svojim grupama

Ne znam kakve dezinformacije kruže da Dječji vrtić Opuzen neće pružati usluge u ponedjeljak zbog nepovećanja plaća djelatnicama ustanove ili nekog drugog razloga, ali to nije istina. Imao sam sastanak s djelatnicama vrtića u ponedjeljak 26.kolovoza 2024.godine, vrtić će pružati usluge normalno u novoj pedagoškoj godini, a dinamika povećanja plaća će se dogovarati sa sindikatom koji predstavlja zaposlenike dječjeg vrtića Opuzen u tom dijelu. Imali smo već jedno povećanje osnovice sa 771 € na 850 € krajem 2023., cilj do kraja godine se uskladiti sa Zakonskom osnovicom sukladno proračunskim mogućnostima i planu proračuna,odnosno sukladno Zakonu o proračunu.

Veći razlog sastanka u ponedjeljak 26.kolovoza 2024.godine je trenutno kritično stanje da vrtić nema v.d.ravnatelja od 20. kolovoza 2024.godine, niti da je raspisan natječaj za ravnatelja, a isto je bilo u nadležnosti Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Opuzen koje je trebalo meni predložiti imenovanje v.d. ravnatelja. Dječji vrtić Opuzen je bez ravnatelja od 20. kolovoza jer sam na prijedlog Upravnog vijeća donio odluku o razrješenju Anamarije Čović s mjesta dužnosti ravnateljice Dječjeg vrtića Opuzen s danom 19. kolovoza 2024. godine na njen osobni zahtjev. Nastavno na isto poslan je dopis 29.srpnja 2024.godine Upravnom vijeću da predlože imenovanje v.d.ravnatelja kako poslovanje dječjeg vrtića ne bi bilo ugroženo.

-Neću sada poimenično nekoga kriviti za ovu situaciju u vrtiću od strane Upravnog vijeća, ali po meni predsjednik Upravnog vijeća treba biti inicijator provedbe Odluke te inzistirati na sastanku s odgojiteljicama da se potakne nekoga da se predloži v.d.ustanove. Po mom mišljenju to nije odrađeno na vrijeme. Mislim da je ovo prvi put u povijesti da je neka Gradska ustanova ili trgovačko društvo u gradu Opuzenu bez ravnatelja ili direktora, kaže gradonačelnik Opuzena, Ivan Mataga.

Tekst: Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija
foto: Marin Veraja

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Mirovine će biti manje zbog greške države

DOK SU 2018. svi bili fokusirani na najavu podizanja dobne granice za odlazak u punu starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina, država je potiho ispravljala veliku pogrešku zbog koje će buduće mirovine biti manje. Veliki otpor javnosti i sindikata je na kraju srušio ideju o podizanju dobne granice, ali nitko nije primijetio jako važnu promjenu po pitanju mirovinskih fondova, koja je uvedena 1. siječnja 2019.

Izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima je određeno da novi osiguranici automatski ulaze u fondove A kategorije, osim ako sami odaberu drugačije.To je zapravo bila ispravna odluka, ali i način da se prikrije činjenica kako je do tada novac oduzet iz plaće i namijenjen uplati u drugi mirovinski stup automatski ulagan u fondove kategorije B, s manjim prinosima nego u A. Time su smanjene buduće mirovine.

Država je oštetila ljude tako što ih je stavila u fond s manjim prinosima

Da bi se shvatilo što se točno dogodilo, treba razumjeti kako drugi mirovinski stup funkcionira. Radnici u Hrvatskoj izdvajaju 5 posto bruto plaće svaki mjesec za drugi mirovinski stup, koji je podijeljen na tri kategorije fondova: A, B i C.

Ti fondovi ulažu novac svojih članova s ciljem ostvarivanja prinosa. To je zarada fonda na ulaganjima koja povećava imovinu svakog člana. Npr. ako netko ima 1000 eura na fondu, a prinos u godinu dana je 5 posto, na kraju godine će imati 1050 eura.

C kategorija je najsigurnija jer ulaže skoro isključivo u državne obveznice, što je jako sigurno ali nosi niske prinose. Njihov prinos od 21. kolovoza 2014. (kada su osnovani) do 1. siječnja 2019. bio je 28.95 posto.

B kategorija je nešto nesigurnija jer dio sredstava ulaže u dionice kompanija na burzi, što malo povećava kratkoročni rizik. Njihov prinos od 21. kolovoza 2014. do 1. siječnja 2019. je bio 21.98 posto.

A kategorija je uvjetno rečeno najrizičnija na kratki rok jer više od C i B ulaže u dionice, što je dugoročno puno isplativije jer se time ostvaruju veći prinosi. Njihov prinos od 21. kolovoza 2014. (kada su osnovani) do 1. siječnja 2019. je bio 34.54 posto.

Oni koji su bili u A kategoriji fondova, zaposleni koji su iz plaće izdvajali za drugi mirovinski stup, ostvarili su prosječno 12.56 postotnih bodova veće prinose, ovisno o fondu u kojem su bili. A država je sve nove osiguranike, tj. mlade koji su tek počeli raditi, stavljala automatski u B kategoriju.

Država se nije vodila osnovnim investicijskim pravilima

Logika tri vrste fondova je jednostavna. C kategorija ne ulaže u dionice i zbog toga ima manje prinose, ali teoretski i najmanji rizik, B malo ulaže u dionice i to osigurava veće prinose uz malo veći rizik, A ulaže najviše u dionice i zbog toga ostvaruje najveći prinos.

Za razliku od državnih obveznica, u koje skoro isključivo ulaže C kategorija, dionice puno više variraju u cijeni, pa je i prinos nestabilniji. Ali na dugi rok dionice ostvaruju stabilan prinos, pa je zapravo rizik ulaganja u njih najviše vezan za kratki rok (ako se pridržava ostalih investicijskih pravila, kao diversifikacije).

Mladima koji tek počinju uplaćivati u drugi mirovinski stup je puno isplativije biti od početka u A kategoriji nego u B, kao što se vidi na prosječnim prinosima fondova po kategorijama (pogledati tablicu). Ali iako su fondovi podijeljeni na A, B i C još u kolovozu 2014., novi osiguranici, tj. novi zaposleni se razvrstavaju automatski u fondove A kategorije tek od 1.1.2019.

Zbog toga što se nije vodilo jednim od osnovnih investicijskih pravila – da dionice na jako dugi rok ostvaruju veće prinose od državnih obveznica, pri čemu se rizik u dugom roku minimizira – svi koji su automatski stavljeni u fond B umjesto u A financijski su oštećeni. Posebno su puno izgubili, tj. ostvarili manje prinose, ako ni nakon 1.1.2019. nisu prešli iz B u A, a većina nije.

Ministarstvo odgovornost prebacuje na osiguranike, tj. zaposlene

Pitali smo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike zašto se od početka nije stavljalo nove osiguranike (tj. one koji tek počinju raditi) u A kategoriju, tj. od kada je osnovana u kolovozu 2014., nego ih se nastavilo stavljati u B sve do početka 2019. Odgovor smo dobili direktno iz kabineta ministra Marina Piletića.

“Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima (ZOMF) 2014. godine, uvedene su tri kategorije mirovinskih fondova (A, B i C) koje se razlikuju po ograničenjima ulaganja i investicijskoj strategiji.

Prema tadašnjim odredbama ZOMF-a, Središnji registar osiguranika (REGOS) bi osiguranike koji u roku od šest mjeseci od dana uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja nisu izabrali mirovinski fond, po službenoj dužnosti rasporedio u mirovinski fond kategorije B, umjereno konzervativnog profila rizičnosti.

No, iako je osiguranicima bilo ostavljeno dovoljno vremena za donošenje informirane odluke o izboru fonda, više od 98 posto osiguranika nije samostalno izabralo fond”, odgovaraju nam.

Međutim, problem nije u tome što ljudima nije ostavljeno dovoljno vremena za donošenje informirane odluke, nego u tome što nisu bili dovoljno (ikako) informirani da trebaju donijeti takvu odluku. Država je uvela tri nove kategorije, a građane uopće nije informirala i obrazovala o tome da bi trebali odlučiti o privatnim sredstvima na fondovima.

Svjesni su pogreške, ali odbijaju priznati odgovornost

“Radi optimizacije dugoročnih prinosa za mlađe osiguranike, izmjenama ZOMF-a u sklopu mirovinske reforme iz 2019. godine, propisano je da će REGOS, u slučaju da osiguranik ne izabere fond u roku od mjesec dana od uspostave osiguranja, po službenoj dužnosti rasporediti osiguranika u fond kategorije A, budući da kategorija A nudi veće prinose uz duži investicijski horizont, što omogućava osiguranicima dovoljno vremena da umanje i nadoknade eventualne gubitke.”

Znači, iako su fondovi razdijeljeni na A, B i C 2014., tek malo prije 2019. su se sjetili da ima više smisla stavljati nove osiguranike automatski u A kategoriju umjesto u B, zbog razloga koji su opisali.

“Od 2024. godine, daljnjim unaprjeđenjem financijske pismenosti osiguranika i fleksibilizacijom izbora fonda, nastoji se podići svijest o važnosti individualne kapitalizirane štednje i aktivne uloge osiguranika u osiguravanju vlastite financijske budućnosti…. Zaključno ističemo kako će Vlada Republike Hrvatske nastaviti ulagati napore i poticati osvještavanje financijske pismenosti građana”, odgovoreno nam je iz kabineta ministra Marina Piletića.

Nismo dobili odgovor na pitanje koji je službeni stav u vezi s kritikom da se razvrstavanjem novih osiguranika u kategoriju B umjesto u A oštetilo osiguranike, tj. radnike zbog manjeg prinosa u fondovima B u odnosu na A.

Ali šteta je očigledno napravljena te će u budućnosti većina zaposlenih (98 posto, kako se navodi u odgovoru) imati manju mirovinu jer će njihova privatna sredstva u drugom stupu mirovinske štednje biti manja zahvaljujući pogrešnoj odluci države.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA
1...464748...1.909Page 47 of 1.909

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr