Za ljubitelje rukometa svakako je zanimljiva vijest da će nedjeljni susret KTC-a i Metković Mehanike biti u izravnom prijenosu Sportske televizije. Prijenos će početi u 17 sati.
Bit će to utakmica 6. kola Paket24 Premijer lige- Lige za opstanak koja će se igrati u Križevcima. Metkovci su trenutno vodeća momčad ove skupine Premijer lige s 21 bodom, a Križevčani su na sedmom mjestu s 12 bodova.
Na 7. Danima strukovnih nastavnika u Šibeniku otkriveni su neki detalji modularne nastave koja bi se u strukovne škole trebala uvesti školske godine 2024./2025. Po prvi puta sudjelovali su i nastavnici općeobrazovnih predmeta poput Biologije, Fizike i Kemije čiji bi predmeti kao takvi trebali ‘nestati’. Više tako ne bi postojali nastavni predmeti kao do sada, već bi se njihovo gradivo ukomponiralo u modul sa strukovnim predmetom. U tekstu donosimo plan kako će izgledati modularna nastava i kako je zamišljeno da to funkcionira, pišpe portal Srednja.hr.
Još je prošle godine na Danima strukovnih nastavnika predstavljena modularna nastava koja bi u potpunosti trebala transformirati način izvođenja nastave u strukovnim srednjim školama. Tada je najavljeno kako bi se uvođenjem modularne nastave, koje je planirano za školsku godinu 2024./2025., odmaknulo od tradicionalnoga razredno – satno – predmetnog sustava i uveli bi se tzv. – moduli. Uz to, jedna od bitnijih novosti za buduće srednjoškolce bila je i ta da će neki svoje zanimanje birati tek nakon prvog ili drugog razreda, ovisno upišu li trogodišnju ili četverogodišnju školu.
Tada smo pokušali saznati kako bi točno trebala funkcionirati modularna nastava, što su nam i objasnili iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koje je za ovu veliku promjenu od 2018. radilo na 120 novih kurikuluma. Sada su prvog dana konferencije iznijeli neke detalje izvođenja modula, kako bi ti moduli trebali izgledati na primjeru gradiva strukovnih škola, ali i na koji način bi se nastavnici općeobrazovnih i strukovnih predmeta morali tome prilagoditi.
Kako je na predavanju o modularnoj nastavi rekla pomoćnica ravnatelja za razvoj strukovnog obrazovanja, Vesna Anđelić, teško je da će se svi predmeti u strukovnim školama moći prilagoditi modularnoj nastavi. Za portal srednja.hr dodatno je pojasnila što bi se trebalo dogoditi s općeobrazovnim i strukovnim predmetima.
– Mi u nekim dokumentima ćemo to i dalje nazivati, recimo Fizika, ali taj predmet kao takav više neće postojati, već će biti raspoređen u module i u skupove ishoda učenja i kao takav će biti integriran u različite kvalifikacije. To će se dogoditi s Fizikom, Kemijom, Biologijom i Politika i gospodarstvo. S druge strane imamo Povijest, Geografiju, Vjeronauk i Etiku koji će ostati kao nastavni predmeti, dakle oni imaju svoju satnicu, objasnila nam je Anđelić.
Na konferenciji je koncept modularne nastave prikazan na konkretnom primjeru jednog modula trogodišnje strukovne škole pod nazivom ‘Metali, nemetali i njihovi spojevi’. Tako će za svaki modul postojati određena ili više aktivnosti. U ovom primjeru za aktivnost, odnosno projekt na kojemu bi učenici radili zove se ‘Od atoma do automobila’.
U ovom konkretnom modulu surađivat će nastavnik strukovnih nastavnih predmeta u strojarstvu i profesor kemije. Nastavnik kemije će dati osnovne informacije o građi metala i uputiti učenike da istraže jedan dio gradiva sami, dok će nastavnik strukovnih predmeta dati opće upute o metalnim dijelovima. Vrijeme trajanja ovog modula je 50 sati, s time da će nastavnik kemije biti zadužen za 25 sati, a nastavnik struke isto tako će održati svojih 25 sati.
Učenici će imati grupni zadatak da istraže sve o temi ‘Od atoma do automobila’ i to detaljno predstave kroz prezentaciju ili nekom drugom metodom. Učenici će dobiti i istraživačka pitanja koja će im pomoći da uspješno realiziraju projekt i polože modul, a od njih se očekuje da nakon tog modula znaju opisati građu atoma, grupirati i razlikovati metale.
Ovdje se radi o četverogodišnjoj strukovnoj školi, u ovom slučaju Ekonomskoj srednjoj školi. Modul je Uvod u poduzetništvo gdje će učenici istraživati pretpostavke za razvoj poduzetništva te će morati argumentirano objasniti povezanost političkog i ekonomskog sustava Republike Hrvatske kao i položaj građana u njoj. Također, učenici će morati primijeniti i Ustav Republike Hrvatske, kao i imenovati institucije vlasti, njihove nadležnosti uz primjere iz svakodnevnog života.
Kako bi se postigli ovakvi ishodi učenja, ovaj modul provodit će nastavnik strukovnih predmeta koji će u ovom primjeru na raspolaganju imati 22 sata, a uz njega će biti potreban i nastavnik Politike i gospodarstva koji će za svoj dio gradiva imati tri sata.
Osim Politike i gospodarstva u Ekonomskim predmetima, Anđelić nam je dala još jedan primjer kako se PiG može, odnosno i treba uključiti i u druge struke, poput elektrotehnike.
– Imate uređaj iz elektrotehnike koji broji kuglice. Taj isti uređaj se može koristiti za brojanje glasačkih listića. A nastavnik iz Politike i gospodarstva, iako to kao predmet više nije nigdje u rasporedu, ima svoj prostor jer će on kroz taj projekt s učenicima obraditi i izborni sustav i kako vode izbori i gdje vode, odvesti ih u Sabor i slično. Dakle, puno je šira priča od toga ‘ja imam svoja dva sata’, istaknula je Anđelić za srednja.hr.
Uz Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, svaka škola morat će sastaviti vlastiti dokument – kurikulum ustanove. Njime će odrediti aktivnosti u modulima koje najviše odgovaraju izvođenju njihove nastave. To, opet, ne znači da ti kurikulumi moraju biti identični u svim školama, već će na različite načine učenici doći do određenih ishoda učenja.
– Ja zaista mislim da kroz kurikulum ustanove, dakle dokument koji bi trebao doprinijeti tome da škola radi i diše na drugačiji način, znači da svi nastavnici moraju samo se malo otvoriti i dopustiti suradnju jedni s drugima, osmisliti aktivnosti, projektne aktivnosti, surađivati s drugim školama i svi zajedno doprinose razvoju učenika jer su nam oni u fokusu, smatra Anđelić.
Učenici u srednjim strukovnim školama svoje znanje stjecali bi slično kao studenti na fakultetu pomoću ECTS bodova
U modularnoj nastavi jedan CVEST bod obuhvatio bi do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za ostvarenje odgovarajućih ishoda učenja. Tako bi novi načini stjecanja ishoda učenika trebali biti: vođeni proces učenja i poučavanja, oblici učenja temeljenog na radu i samostalne aktivnosti učenika koje uključuju sve ono što učenik radi izvan organiziranog poučavanja u školi.
Tako bi učenici u srednjim strukovnim školama svoje znanje stjecali slično kao studenti na fakultetu pomoću ECTS bodova.
– Uvodi se vođeni proces učenja i poučavanja zato što nema više ‘P’ kao predavanje, ‘T’ kao teorije, ‘V’ kao vježbe i tako dalje. Ono što se u sustavu visokog školstva pokazalo blagotvornim je činjenica da će vidjeti koliko vremena sami morati učiti. Ovakav pristup nama u visokom školstvu funkcionira već jako dugo i kada studenti vide koliko ECTS bodova moraju realizirati sami učeći doma, nama se kroz ovih godina koliko imamo sustav ECTS bodova pokazalo to da su oni prihvatili da je njihova odgovornost za učenje, rekla je na konferenciji profesorica Morana Koludrović.
Od jeseni, dakle od školske godine 2023./2024. ASOO kreće s edukacijama po školama. Iako su kroz proteklih godinu i pol dana obišli 120 strukovnih škola, od jeseni će to biti puno intenzivnije, objašnjava Anđelić za ovaj portal.
– I da imamo već sve spremno, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne bi dopustilo da se već od ove jeseni krene s modularnom nastavom. Zato prije toga krećemo u svaku školu gdje ćemo s nastavnicima proći kroz kurikulume, vidjeti kako trebaju raditi, pokazati im kako raditi kurikulum ustanove, gdje su njihovi prostori i na neki način je naš zadatak u idućem razdoblju je obići svaku strukovnu školu u Hrvatskoj i s njima odraditi stručno usavršavanje, dakle ide se na to da se fokusiramo na svaku školu pojedinačno, poručila je Anđelić.
Cilj je, kako nam je rekla pomoćnica ravnatelja za razvoj strukovnog obrazovanja, da nastavnici zajedno rade i surađuju kako bi educirali učenike.
– Nastavnici trebaju biti fokusirani na učenike, a ne na vlastitu satnicu. Na primjer, da ja sad kažem imam svoja dva sata tjedno i za više me ništa nije briga, nego imam učenike s kojim nas dvoje, troje nastavnika ima dva, tri ili pet sati tjedno. Idemo pomoći da učenici steknu integrirana znanja kako bi došli do konačne kvalifikacije, izjavila je za naš portal pomoćnica ravnatelja ASOO-a.
Problema, kao i kod svake promjene sustava, a pogotovo kod ovako velike, svakako ima.
– Nastaje malo nerazumijevanja jer smo ovako navikli raditi: imamo svoju satnicu, imamo svoj predmet i nemojte mi ništa mijenjati jer je do sada bilo dobro. A mi želimo da to ipak da bude fokusirano na učenika. Vidjeli ste i sami, čim su tablice s rasporedom općeobrazovnih predmeta se pojavile na konferenciji, nastavnici su to odmah fotografirali i slali školama. Sada je to izazvalo malo i buru jer odjednom u nekim kvalifikacijama više nema nekih općeobrazovnih predmeta, ali oni zaista nisu nestali. Oni imaju svoje mjesto u strukovnom dijelu. Znači, bez fizike nema elektrotehnike ili strojarstva, ni graditeljstva, nema prometa. Bez kemije sigurno nema kvalifikacije u kemijskoj tehnologiji, geologiji. Bez biologije nema poljoprivrede, prehrane, veterine. Dakle, svi ti općeobrazovni predmeti imaju svoj smisao, samo na drugačiji način nego što je to sada bila praksa, objasnila je za naš portal Anđelić.
Drugi dan konferencije obilježit će mnoge radionice gdje će nastavnici i ravnatelji moći vidjeti kako bi modularna nastava trebala funkcionirati, ali i gdje će moći dati svoja mišljenja o tome što bi se možda moglo drugačije napraviti.
– Uz to, moći ćete vidjeti da više onih klasičnih priprema više neće biti jer će u kurikulumima biti napisan najveći dio svega. Ono što je najbitnije je to da moduli donose novost da se više neće raditi pripreme u kojima će se morati navesti u kojoj minuti sata je koji učenik ostvario koji ishod učenja Okvir nam je ovdje vrijeme, a ne mjesto jer netko je došao s tim ishodom učenja, netko će ga ostvariti za deset sati, nekome treba pet sati. Drugim riječima, okvir nam više nije mjesto realizacije nastave, nego vrijeme i u tom smislu više nema ostvarivanja ishoda učenja u minutu, dvije i tako dalje, najavila je na konferenciji Koludrović.
Danas je u Galeriji GKS-a u Metkoviću održana završna konferencija projekta Zaželi i ostvari 2.
Nakon uvodnoga pozdravnog govora predstavnice Grada Metkovića Sande Tomić, administrativni dio projekta je predstavila je voditeljica projekta Marijana Barišić. Nazočnima su se obratili i predstavnica Općine Kula Norinska Sanja Vučković te predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Dubrovnik, Ispostava Metković Tomislav Bjeliš.
Na projektu je bilo zaposleno ukupno 30 pripadnica ciljanih skupina s područja Grada Metkovića i Općine Kula Norinska (25 sa područja Grada Metkovića i 5 sa područja Općine Kula Norinska) koje su se u vremenskom razdoblju od 6 mjeseci brinule ukupno o 202 krajnja korisnika (osoba starije životne dobi i nemoćnim osobama).
Krajnjim korisnicima su sredstvima iz projekta mjesečno bili dodijeljeni paketi potrepština.
Za vrijeme trajanja projekta održana su dva partnerska sastanka te je napravljena priča o radu na projektu kako bi se javnost informirala o projektnim aktivnostima.
Projekt Zaželi i ostvari 2 UP.02.1.1.16.0396 je sufinanciran EU sredstvima iz Europskog socijalnog fonda u okviru poziva na dostavu projektnih prijedloga Zaželi -program zapošljavanja žena – faza III (UP.02.1.1.16.
Nositelj projekta je Grad Metković a partneri na projektu su: Hrvatski Zavod za zapošljavanje Područni ured Dubrovnik, Hrvatski zavod za socijalni rad Područni ured Metković, Općina Kula Norinska, Udruga Dobra.
Vrijeme trajanja projekta je 8 mjeseci, dok je ukupna vrijednost projekta 196.854,47 €/1.483.200,00 kn
Za manje od mjesec dana na tržnicama će se naći neretvanske jagode, crvene, sočne i ukusne. Ali ako se nastavi sušno razdoblje a voda u neretvanskim kanalima i dalje bude slana i na granici upotrebe za zalijevanje poljoprivrednih kultura urod jagoda zasigurno će biti manji. Upravo je jagoda ta koja zahtijeva kvalitetnu vodu za zalijevanje i ne podnosi ni minimalna zaslanjenja.
Na plantažama od Opuzena do Ušća poljoprivrednici su počeli dizati agrilno platno sa jagoda koje cvjetaju na veliko. Vidljivi su zametnuti plodovi koji će uskoro biti prve jagode iz neretvanske doline. Međutim, zaslanjena voda sve bi mogla promijeniti, piše Dubrovački vjesnik.
– Voda je jako loša za zalijevanje. Ako ne bude kiše mogli bi imati velikih problema – kaže Petar Bjeliš proizvođač jagoda. Slana voda negativno utječe na rast i razvoj biljke i ploda te u konačnici na manji prinos.
– U slanu vodu se ne mogu dodavati sredstva za prihranu pa biljka ne napreduje -pojašnjava Bjeliš koji se nada da će ako se nastavi toplo vrijeme jagode zreti već nakon Uskrsa.
Na probleme zaslanjenja i nekvalitetne vode upozoravaju i iz udruge Neretvanska mladež koja okuplja proizvođače voća i povrća iz doline Neretve. Oni čak mjerodavnim institucijama Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskim vodama čak i nude rješenja kako bi neretvanska poljoprivreda dobila kvalitetnu vodu.
– Zbog većeg dotoka rijeke Neretve imamo jeftin i brz način upravljanja kvalitetom vode u takozvanom bazenu slatke vode – Maloj Neretvi. U periodima višeg vodostaja u Velikoj Neretvi, jednostavno se može otvoriti ustava-brana u Opuzenu i pustiti voda u Malu Neretvu, a eventualni višak vode ispustiti u more otvaranjem brane na Ušću. Nažalost, taj način distribucije kvalitetne vode nije iskorišten, upozorava agronom Željko Bjeliš.
– Istovremeno, voda u Maloj Neretvi je kvalitetna za navodnjavanje u smislu ukupnih soli u vodi. Ustava na Crepini (kroz nju se vodi voda iz Male Neretve u sustav) je zatvorena, a to znači da nitko nema dostupnu vodu za navodnjavanje. Pomoću ustave na Crepini se distribuira voda u dva smjera za područje Jesenska i Modrič te za područje Glog i Ušće. Navodno se ustava ne otvara zbog sudskog procesa između Hrvatskih voda i vlasnika poljoprivrednih parcela – ističe Željko Bjeliš, koji je zatražio pomoć od Hrvatskih voda i Ministarstva poljoprivrede u rješavanju ovih problema oko navodnjavanja.
– Rast proizvodnje i produktivnosti bez osnovnih resursa poljoprivredne proizvodnje nije moguć, a ovakvim ponašanjem i odnosom prema poljoprivrednim proizvođačima, učiniti ćemo ovaj prostor nepoželjnim za rad i život – rezolutan je Bjeliš.
– Na sreću proizvođača jagoda, imali smo kišni period sa dovoljnom količinom oborina, tako da nismo bili prisiljeni navodnjavati jagode. Međutim, naredni period prema prognozama je bez oborina, sa porastom temperatura. U takvim uvjetima, biti će potrebna kvalitetna voda za navodnjavanje jagoda, a počinje i sadnja ranog povrća, tikvica, dinja i lubenica, koje također treba navodnjavati – ističu u udruzi Neretvanska mladež.
Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik
Na natječaju Hrvatske turističke zajednice uspješno je provedena realizacija i sufinanciranje završnih aktivnosti u projektu razvoja Polja Jezero kao modernu cikloturističku destinaciju kojeg zajednički provode Grad Vrgorac, Općina Pojezerje i Grad Ploče. Postavljanjem ovog suvremeno dizajniranog i funkcionalnog odmorišta Vrgorac je proveo sve infrastrukturne aktivnosti projekta te je Polje spremno za prihvat cikloturističkih gostiju.
Cikloturizam je aktivni odmor i upoznavanje prirodnih ljepota koje uključuje prijevoz biciklom, a svrha mu je uživanje i opuštanje. Kada govorimo o cikloturistima valja razriješiti dvojbu da to nisu isključivo osobe koje se koriste isključivo biciklom kao glavnim prijevoznim sredstvom tijekom cijelog putovanja već su to i svi oni koji iznajmljuju bicikle u određenim destinacijama te se na taj način upoznaju s ljepotama mjesta. Osim što cikloturisti u svakom trenutku imaju predivan pogled i upoznaju se s kulturnim znamenitostima, oni također uživaju i u gastronomskoj ponudi lokacije za koju su se odlučili.
Polje Jezero prva je cikloturistička destinacija u Hrvatskoj kreirana kroz sustav „čvorišta“ (eng. „junction“). On omogućava da cikloturisti i agencije sami stvaraju personalizirane rute kombiniranjem pojedinih segmenata povezanih čvorištima na kojima se nalaze posebno dizajnirani smjerokazi ili „totemi“.
Polje je u potpunosti pokriveno „totemima“, a projekt će završiti postavljanjem info-tabli i puštanjem u pogon specijalne aplikacije koja će omogućiti potpunu valorizaciju investicije i od Polja jezero stvoriti vrlo uspješno cikloturističko izletničko odredište.
Foto i tekst: Grad Vrgorac
U atriju palače Sponza otvorena je skupna izložba “Tišina”. U izložbi sudjeluju: Berta Miloš, Karin Grenc, Iris Mihatov Miočić, Lili Gluić, Maria Agneza Gluić, Jakica Gluić, Žana Bajić, Miranda Rako Kuzmanić, Anamarija Bezek, Petra Farac, Jasmina Runje, Zorana Vekić, Nevenka Curić i Ivana Jovanović Trostmann. Potonja je izjavila kako joj je kao inicijatorici velika čast pripremiti i raditi na ovoj izložbi, piše Dubrovački vjesnik.
– Sve skupa, odazvalo se nas 14 umjetnica i poslije kad sam malo promislila, vidjela sam da je 14 postaja – 14 umjetnica. Nisam imala plan ići s tim brojem, svakako, svaka umjetnica došla je sa svojim jednim, dva ili tri rada. Tema je tišina, situacija svakog od nas kad uđemo u molitvu i kad smo sami u sebi i pred Bogom najiskreniji i najmirniji. Imate autora koji samo slikaju religijske motive, a recimo, imate Iris Mihatov Miočić iz Zadra koja radi kršćansku tematiku, likove iz Biblije, iz Novog i Starog zavjeta. Imate umjetnicu Karen Grenc koja je Splićanka i koja radi na isti način, inače je samostalna umjetnica… Na izložbi uglavnom izlažu akademske umjetnice osim par umjetnica koje su nedavno počele slikati ili se time bave jedno izvjesno vrijeme, kazala je Jovanović Trostmann te otkrila više o motivima na izloženim radovima:
– Fokusirali smo se na samu tematiku tišine, a u sklopu toga imate i Posljednju večeru, trenutak tišine kad su svi u nekoj situaciji osjećaja i predosjećaja da će se nešto dogoditi i svatko uroni u svoju tišinu. To je, na primjer, tema mog rada. Imate Uskrsnuće Mirande Rako Kuzmanić koja je radila lik samog Krista u svjetlosti, Karin Grenc je odabrala jednu od postaja Križnog puta, Petra Farac je radila trenutak Isusove molitve u Getsemanskom vrtu… Nismo isključivo radili postaje Križnog puta, nego smo radili slike vezane za samu temu, objasnila je dubrovačka slikarica
Izložbu je otvorila doktorica znanosti Katja Bakija koja je ujedno i autorica teksta u katalogu.
Likovni postav izložbe potpisuje Lea Đurović Ruso koja je naglasila kako kao arhitektica često i rado surađuje s umjetnicima jer smatra kako upravo umjetnost može biti dodana vrijednost arhitekturi i oplemenjivati prostor, a u postavljanju izložbe vodila se unutarnjim glasom koji dolazi iz njezinog osobnog odnosa s Gospodinom.
– On je taj koji vodi izložbu, pokušavam pronaći ono što On želi ovu večer ispričati, a ja sam u tome samo kanal, navela je Đurović Ruso.
U sklopu programa otvorenja čitali su se stihovi Nikše Penda, Jele Nadramije i Slavice Kutnjak na temu korizmene tišine. Stihove je čitala Petra Nadramija te učenice Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića, Dora Vicelić, Gabriela Šutalo, Marija Baraba i Antonia Šurković. Sudjelovao je u otvaranju izložbe i katedralni župnik don Marin Lučić.
U glazbenom dijelu programa nastupili su mješoviti zbor župe sv. Križa iz Gruža pod ravnanjem prof. Marije Brčić, Stijepo Gleđ Markos i Ivano Urljević, dok je moderatorica večeri bila Marija Đurović.
Izložba ostaje otvorena do 3. travnja.
Piše: Bruno Lucić / Dubrovački vjesnik
Foto:MIhael Barišić /DV
U nedjelju, 19. ožujka je održana 2. kup regata VSD-a u Zatonu kod Šibenika. Na regatnoj stazi su vladali odlični uvjeti za veslanje, a ukupno je devet posada VK Neretvanski gusar osvojilo medalje, i to 2 zlatne, 4 srebrene i 3 brončane.
Medalje su osvojili:
Treća kup regata Veslačkog saveza Dalmacije predviđena je u Dubrovniku 1. travnja 2023.
U Zgradi političkih stranaka u Metkoviću danas je početkom u 15 sati održana izborna skupština Udruge lađa Neretve.
Po završetku Izborne skupštine u Upravni odbor je na svojoj sjednici za člana izravno izabrao Miljenka Šprlju. Izabran je i Nadzorno-stegovni odbor u sastavu: Ante Šprlje, Božo Zadro i Pavo Delija.
“Riba mala sitna sirotica iz bistrih voda krasotica. S prolića kad se uskomešaju vrila sirotinja bi plotice ila. Najlipše su one iz Modroga oka od butarge natečena boka”-opjevali su stari Neretvani ribu ploticu koja je bila sirotinjska hrana i na kojoj su odrastale generacije Neretvana.
Tako je bilo stoljećima i generacijama ali ove zime dogodilo se nešto neočekivano što je zabrinulo neretvanske gastronome i poklonike ribe plotice, bilo da je prže ili od nje prave brudet. Plotica je nestala. Nije je bilo za uloviti. Stari ribari uhvatili bi tek pokoji primjerak najviše desetak komada “ma tek za osladiti se”, skoro da nije bilo za brudeta. Upitne su bile i dvije ploticijade u Opuzenu i u Zažablju upravo zbog nedostatka plotica. Ali ipak su se održale premda su neke ekipe otkazala jer nisu mogli uloviti plotice koje su netragom nestale iz delte Neretve, piše Dubrovački vjesnik.
Gdje je nestala plotica pitaju se brojni ljubitelji plotica i hoće li se više ikada vratiti u neretvansku dolinu ili ćemo je samo gledati na slikama u enciklopedijama i ihtiološkim priručnicima a brudet od plotica u požutjelim kuharicama.
– Mi smo našu ploticijadu u Opuzenu uspjeli organizirati. Ali nije to bilo ono što smo očekivali. Neke ekipe nisu došle jer nisu mogli uloviti plotice. PIvčeva kala je nekako uspjela sakupiti 25 kilograma plotica i skuhati brudet u našoj velikoj teći-reći će Dubravko Simić Cuba iz opuzenske udruge Pivčeva kala koja je nadaleko poznata po svojoj gastronomiji i kulinarskom umijeću.
Nešto od plotica je ostalo u Baćinskim jezerima gdje su malo krupnije negoli u ostalim područjima delte Neretve dok ih u Modrom oku i na području Zažablja gotovo i nema. Svakako radi se o skromnom ulovu.
– Sezona plotica je od kraja siječnja do kraja veljače i jako smo se iznenadili kada ih nije bilo. Mislim da je glavni razlog njihova nestanka promjena režima voda rijeke Neretve i zaobalja a tu su i predatori sa kojima se teško izboriti-reći će Ivan Barišić jedan od mnogih poklonika ove delicije bez koje je do sada bio nezamisliv siječanj i veljača u delti Neretve kada se u Neretvi kuha brudet od plotica.
Recepti se razlikuju od sela do sela pa i od obitelji do obitelji. Osim toga, za dobar brudet bez obzira radi li se od plotice ili jegulja ili žaba potrebna je dobra kapula, konšerva, maslinovo ulje i naravno neizostavna ljuta paprika, koja se u ovo jelo stavlja jedino u Neretvi.
Ipak stručnjaci nisu iznenađeni ovakvim nepovoljnim ishodom za ploticu u delti Neretve.
– Ovo s ploticom na lijevoj obali Neretve od ušća do Zažablje je očekivano-ističe stručnjak za akvakulturu dr. Branko Glamuzina.
Uzrok značajnog smanjivanja njezine populacije je nagli porast nelegalno unešenog pastrvskog (velikousnog) grgeča, Micropterus salmoides, slatkovodne ribe mesožderke iz obitelji Centrarchidae, porijeklom iz istočnih i središnjih Sjedinjenih Država, jugoistočne Kanade i sjevernog Meksika, ali široko unešene i u Europi i dunavskom slivu. Prvi primjerci su u delti Neretve zabilježeni 2016. godine, a istraživanja Sveučilišta u Dubrovniku i Oikona iz Zagreba, tijekom 2021-2022., su pokazala da je u vodama lijeve obale Neretve dominanatna vrsta te da mu je plotica omiljeni plijen.
Hoće li se obnoviti populacija plotice u delti Neretve ?
– Obnova populacije ovisi od brzine uništavanja ili smanjivanja populacije invazivnog pastrvskog grgeča u vodama u kojima obitava plotica, bilo kroz ciljane državne projekte ili povećani izlov alatima rekreacijskog ribolova.
Međutim, kao i u slučaju plavog raka u bočatim vodama delte Neretve, teško je očekivati brze reakcije nadležnih institucija, te se može predvidjeti da će pastrvski grgeč u budućnosti dominirati slatkovodnim ekosustavima delte Neretve, a kao visoko kvalitetna vrsta će polako ulaziti i u gastronomiju i turističku ponudu, i zamijeniti neke tradicionalne vrste poput plotice-zaključuje dr. Glamuzina.
Plotice nema ni gornjem toku Neretve. Na području parka prirode Hutovo blato također bilježe invazivne vrste koje tamane autohtonu ribu a ponajviše plotice. Ako se nastavi istrebljivanje autohtonih vrsta Neretvani će umjesto plotica na stolovima imati brudet od grgeča pa će se zimska manifestacija koja okuplja gastronome Dalmacije i Hercegovine u Opuzenu i Zažablju umjesto ploticijade promijeniti naziv u grgečijada.
Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik
