DVD-u Metković uručeno je priznanje Hrvatske vatrogasne zajednice za požrtvovnost i nesebičnost u obavljanju vatrogasne djelatnosti.
Priznanje im je uručeno zbog provedbe humanitarne akcije „Za Antine korake“. Riječ je o akciji u kojoj je DVD Metković za samo dva dana prikupio potrebna sredstva za pomoć njihovom kolegi Anti Bađunu koji je teško stradao u prometnoj nesreći.
Priznanje im je uručeno na svečanoj sjednici Hrvatske vatrogasne zajednice povodom proslave 160. obljetnice DVD-a Sisak, a preuzeo ga je zapovjednik DVD-a Metković Goran Medak.
U kongresnoj dvorani Hotela Lapad u Dubrovniku, koalicija Snaga juga (Srđ je grad, Možemo!, SDP) predstavila je danas svoj program i listu za Skupštinu Dubrovačko-neretvanske županije.
Političke prioritete Snage juga predstavili su Igor Miošić, Nikolina Doboš, gradonačelnik Ploča Ivan Marević, načelnica Općine Lumbarda Marija Klisura Baglija, načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić, saborski zastupnik Mišo Krstičević, kandidat za dožupana Krešimir Kuran te kandidat za župana Dubrovačko-neretvanske županije Marko Giljača.
Kao jedan od ključnih prioriteta programa istaknuta je briga za starije, odnosno izgradnja dva centra na Pelješcu i dolini Neretve, te priprema dokumentacije za još dva (Župa, Korčula).
Ivan Marević istaknuo je odnos prema moru i pomorskom dobru kao srce političkih prioriteta koalicije:
– Treba nam red na pomorskom dobru, treba nam registar koncesija i stroži nadzor njihove provedbe. Osnovat ćemo i nove Županijske lučke uprave, ondje gdje ih lokalna zajednica traži – kao što je slučaj kod nas u Pločama. U iduće četiri godine izgradi ćemo i urediti 1000 novih komunalnih vezova. Domaći ljudi moraju imati gdje privezati svoje barke! – rekao je Marević.
Kad je u pitaju promet, Snaga juga će za razliku od dosadašnje vlasti iskoristi 56 milijuna eura godišnje koji su joj na raspolaganju za uspostavu županijske mreže javnog prometa, uključujući i mikroprijevoz, ali i uskladiti cestovni i pomorski prometa u korist svih građana.
O prostornom planiranju i brizi za okoliš kao programskim odrednicama govorila je Marija Klisura Baglija:
– Novi prostorni plan županije mora biti najvažniji alat te zaštite – javan, transparentan i u službi ljudi, a ne privatnih interesa. Dosta je bilo izmjena “po narudžbi”! Dosta je stihijske i prekomjerne izgradnje – pogotovo na obali i otocima. Naš prostor ne smije biti roba. On je vrijednost zajednice. Zato sve izmjene prostornih planova moraju biti dostupne javnosti – kroz digitalne platforme, otvorene rasprave i javna predstavljanja. – kazala je Klisura.
Modernizacija i opremanje škola, gradnja školskih kuhinja, ulaganje u strukovno obrazovanje usklađeno s lokalnim gospodarstvom, uvođenje građanskog odgoja, te povećanje broja školskih psihologa i stručnih suradnika – ključne su mjere Snage juga u sektoru obrazovanja, a predstavila ih je u video poruci O školstvu kao prioritetu programa koalicije Snaga juga govorila je u video poruci Katarina Gugić.
Mišo Krstičević predstavio je ”Vaš dom na jugu” program od 7 mjera za privlačenje i zadržavanje medicinskog osoblja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ključna poluga tog programa jest investiranje ukupnog županijskog prihoda od novog poreza na nekretnine u Fond za priuštivo stanovanje deficitarnog kadra, prioritetno medicinskog.
– To znači najmanje 40 novih stanova, za medicinske sestre, liječnike, tehničare u iduće četiri godine! Građani će konačno točno znati u što se ulaže novac od novog poreza! – poručio je Krstičević.
Kandidat za dožupana Krešimir Kuran istaknuo je kako je Dubrovačko- neretvanska županija može postati zelena tržnica Hrvatske, ako poljoprivrednici dobiju pravu podršku – od zemljišta do tržišta.
– Osnovat ćemo poljoprivredne inkubatore u dolini Neretve i na otocima, s hladnjačama, skladištima i opremom, zaposliti agronome i prehrambeno-biološke inženjere koji će pomagati u ekološkom uzgoju, preradi i zelenoj javnoj nabavi. – istaknuo je Kuran.
Naglasio je i potrebu da se Vlada RH značajnije angažira u spriječavanju pogubog zaslanjivanja tla u dolini Neretve, a koje je najvećim dijelom posljedica infrastrukturnog projekta Gornji horizonti u susjednoj BiH.
Marko Giljača, kandidat za župana Dubrovačko-neretvanske županije zaključno je poručio kako je nužno pokrenuti razvojni ciklus koji neće počivati na pogodovanju, već na zdravstvu, obrazovanju, priuštivom stanovanju, zaštiti prostora i prirode, pristupu javnim uslugama i digitalnoj transformaciji.
– Kroz program Snage juga, jasno smo pokazali kako ćemo to napraviti – konkretno, odgovorno, ravnomjerno. Imamo se zašto i za koga boriti. Pokrenuti val promjene, koji će krenuti s juga. Baštinimo život s morem i uz more, temeljen na slobodi, zajedništvu i solidarnosti. To je naš način života. Županija koja to ne razumije, ne razumije more – ne može razumjeti ni jug. Zato more vraćamo tamo gdje pripada: u srce razvoja i odlučivanja. A snaga juga je u našim ljudima. Ljudima od mora, vrijednim ljudima punim znanja, ljudima od riječi. Županija bez ljudi je samo granica na karti. Zato je vrijeme za val promjene, vrijeme je za Snagu juga! – poručio je Giljača.
Kandidati koalicije Snaga juga za Županijsku skupštinu:
1. Marko Giljača
2. Krešimir Kuran
3. Nika Silić Maroević
4. Igra Šain Kovačević
5. Kosana-Kristina Ćurčija
6. Ivan Marević
7. Igor Miošić
8. Katarina Gugić
9. Antonio Bagoje
10. Nikša Selmani
11. Luka Jelčić
12. Nikolina Anković
13. Marija Šegedin
14. Nikola Žuhović
15. Vinka Lozica
16. Marina Jurišić
17. Želimir Franulović
18. Ivo Burmas
19. Nikola Marković
20. Jelena Kovačević Mezek
21. Marina Gradac
22. Ivan Plantić
23. Milana Romić Viđen
24. Ljubica Brailo
25. Rade Nikoletić
26. Antun Levanat
27. Nikolina Doboš
28. Valter Kožul
29. Jele Vukotić
30. Ivo Karamatić
31. Dora Orešić
32. Marko Milat
33. Ivica Didić
34. Marija Klisura
35. Sanja Parmać
36. Marija Grgurević
37. Mišo Krstičević
U Domu kulture Ploče održana je Next Gen Neretva konferenciju i sajam koji su organizirale predstavnice udruge Iskra za promicanje poduzetništva: Vesela Vuković, Ivana Deak i Dunja Kežić.
Na konferenciji je održana panel rasprava s lokalnim poduzetnicima koji su podijelili svoja iskustva i razmišljanja o poslovanju u našoj regiji. Tako smo čuli kako su uspjeli Anica Majić (vlasnica doma za starije i nemoćne Villa Marija), Josip Tutavac (Guuc sokovi), Lora Mihaljević (OPG Lozo), Iva Decovski Klečak (restoran “Marko Polo”), Klaudia Krstičević (OPG “Happy Citrus”), Darija Grmoja (DG Fantasy), Đurđica Čotić (Zdravo učenje), Nela Bartulović (Chill Beach Bar) i Tomo Ostojić (OPG Ostojić).
Nakon konferencije u istom prostoru održan je sajam na kojem su se mogli kupiti proizvodi i usluge lokalnih poduzetnika: Candy Candle, SvaštaricAna, Mali Đardin, Mamin krug, Studio MaštaNora, Aria Commerce, Maštaonica, Nakit DG Fantasy, Madd-I, OPG Utovac,Happy Citrus, Asistent 24, Udruga Vita i udruga Radost.
Prvi produženi svibanjski vikend članovi HPD Gledavac iz Metkovića proveli su na Južnom Velebitu.
Prvoga dana izleta (1. svibnja) u rano jutro skupina od 25 planinara krenula je s dva kombija i dva osobna vozila put Velebita.
Prema planu, prva skupina se uputila na veličanstvene Tulove grede prolazeći Majstorskom cestom (uz koju se nalazi rodna kuća Luke Modrića) iz Zaton Obrovačkog. Kako je bio praznik, nije nedostajalo posjetitelja ovog prirodnog krškog fenomena što se nadvija iznad ulaza u tunel Sv. Rok i koji je strancima poznat kao lokacija gdje je sniman film Winnetou. U Domovinskom ratu ovdje su se vodile teške borbe o čemu još svjedoče bunkeri i ploče u spomen na poginule branitelje.
1 of 31
Druga skupina se uputila na Zir, istaknuto brdo usred Ličkoga polja kojega možete lako primijetiti kada se vozite autocestom, osobito ako svratite na kavu ili ručak u Macole.
Na kraju dana svi smo se okupili na večeri u ugostiteljskom objektu Prašina pored Gospića gdje će biti naša baza sljedeća tri dana.
1 of 12
U petak, 2. svibnja, rano ujutro krenuli smo Majstorskom cestom s ličke strane do Maloga alana i dalje šumskom cestom do Lišćanih Bunara. To je najkraći, ali ne manje zahtjevan smjer za uspon na Sveto brdo (1751 m), drugi po visini vrh Velebita. Prolazeći Lišćanskom dragom kroz prekrasnu bukovu šumu, po prilično velikoj strmini, nakon sat vremena stigli smo do Jurjevića kuća pored kojih se nalazi izvor vode. I ovdje su vidljivi tragovi iz Domovinskom rata, nekoliko ploča u spomen na poginule branitelje iz Šibenika. Od ovoga mjesta jedna manja skupina se odvojila prema Vlaškom gradu, a ostali pravo u znoju lica svoga na Sveto brdo. Pred nama je bio vrlo strm uspon kakav je sa svih strana ove velebitske grdosije. Na vrhu nas je dočekala neočekivana gužva, iz svih smjerova pristižu planinari svih uzrasta, domaći i strani. Nije ni čudo, ovo je omiljena planinarska destinacija koja se nalazi točno iznad Nacionalnog parka Paklenica. Pogled je predivan u svim smjerovima, a vidi se nadaleko: u podnožju kanjon Velike i Male Paklenice, vrhovi Velebita prema sjeveru, Ravni Kotari, Novigradsko more i Ždrilo, Pag i drugi otoci, prema jugu Tulove grede i Crnopac, a u daljini Promina, Svilaja i Dinara, s druge strane Ličko polje i u daljini vrhovi Plješivice. Nakon odmora, okrijepe i fotografiranja spuštamo se drugom stazom prema Vlaškom gradu gdje na u lijepom planinarskom skloništu na rubu Paklenice čeka naša mala ekipa. Odatle se kasno popodne kružnom rutom spuštamo prema polaznoj točki u Lišćanskoj dragi. Iza nas je ostalo oko 14 km prijeđenoga puta.
1 of 45
U subotu, 3. svibnja, još jedan izazov je pred nama. Već na početku pao je dogovor da će izdržljiviji ići na najviši velebitski vrh, Vaganski vrh koji tek nekoliko metara nadvisuje Sveto brdo, a većima će se uputiti na Liburniju, vrh ispod kojega je Paklenica kao na dlanu. Šumskim putom s dva kombija stigli smo na Bunovac, proplanak ispod Malovana pored kojeg vodi vrlo strma staza kroz bukovu šumu. Polako, poput gusjenica izdužila se naša kolona s ciljem svladavanja ovog najzahtjevnijeg dijela staze. Nakon sat vremena našli smo se na križanju putova (Sveto brdo-Vaganski vrh). Malo dalje od toga u smjeru sjevera ponovno križanje na kojem se odvojila manja skupina za Vaganski a većina je pošla prema Liburniji. Izlazak na mitski Vaganski vrh (1757) je pravi doživljaj, ustvari to je skupina brežuljaka a na jednom se nalazi lijepi drveni križ s nazivom vrha. I s Vaganskog se pružaju veličanstveni pogledi, ali treba malo prošetati s brežuljka na brežuljak. Posebno impresioniraju visoke litice koje okružuju istočnu stranu prema Ličkom polju i pored kojih se čovjek osjeća tako malen. „Brzinci“ s Vaganskog vrha potom se pridružuju ostalima na Liburniji koja je pedesetak metara niži vrh, no, njezina isturenost pruža baš lijep pogled, prije svega na Paklenicu u koju se spuštaju vrlo strme litice i sipari, te plavo more s otocima. Maslenički mostovi su kao na dlanu, a kao stražari s lijeve i desne strane uzvisuju se Vaganski vrh i Sveto brdo.
1 of 35
Nakon povratka u Gospić, s osjećajem uspješno obavljenog zadatka proslavili smo 60. rođendan našega Tonija: pjesma, pokoja kapljica uz večeru i dvije torte da se zadovolje svačiji ukusi.
Nedjelja, 5. svibnja, zadnji dan izleta ostavljen je za rekuperaciju, odnosno izlete po Lici. Jedni su otišli do Memorijalnog centra „Nikola Tesla“ u Smiljanu, drugi do Baških Oštarija, a treći do Crkve hrvatskih mučenika u Udbini.
Potom je uslijedio povratak, slaganje osjećaja i doživljaja te razmjena mnoštva fotografija u WhatApp grupi.
Koalicija Još smo tu! – koju čine SDP, Srđ je grad i Možemo zajedno izlazi na izbore za Gradsko vijeće Grada Metkovića. Nositelj je liste Rade Nikoletić, a uz njega su Nikolina Anković, Ivan Đerek te ostali članovi i simpatizeri navedenih stranaka.
Zašto Još smo tu? Još smo tu jer imamo viziju za naš Metković.
Još smo tu jer ne želimo javni prostor koji služi samo parkiranim automobilima i onima u pokretu nego svim građanima koji se sastaju u ugodnom i sigurnom gradskom javnom prostoru.
Još smo tu jer vidimo Neretvu kao najljepši ukras našeg grada i kao takvoj joj se želimo približiti i družiti se uz nju, vidimo ju kao sjecište života mladih i starih, s lijeve i desne obale. Novi parkovi i trgovi moraju niknuti za kulturna i javna okupljališta, grad se ne smije pretvoriti u betonsku spavaonicu.
Našu bogatu materijalnu i kulturnu baštinu, plodnu i vodonosnu dolinu, kreativne i sposobne ljude nećemo ignorirati, stavit ćemo ih u funkciju razvoja kako su to već mnogi gradovi prije nas napravili, a javni novac kojim ćemo upravljati nećemo usmjeriti za privatne nego za javne usluge i poslove koji će biti pokretač razvoja, ali privlačni i mladim kreativcima. Sve je uzaludno ako nam oni odlaze i ako ih ne uključimo u sukreiranje zajednice i razvoja grada. Spojit ćemo ih s umirovljenicima kako bi njihovo znanje i ljubav prema gradu pomogli mladim snagama da se razmašu. Osigurat ćemo im prostor i resurse za rad.
Još smo tu jer se apatija i depresija uvukla u ovaj raj na zemlji i prijeti mu uništenjem. Pohlepa je zamijenila umjerenost, neznanje agresivno rastjeruje oko sebe profesionalce, vrijedne i kvalitetne ljude. Vrijeme je da se čuje: No pasaran!
Poslovna zona Dubravica je promašen projekt, odavno smo upozoravali, a i dalje ćemo reagirati na slične amaterske pokušaje. Europski i državni novac ne smije se oduzimati od onih kojima je namijenjen – našim građanima.
Konkretne projekte i rješenja nagomilanih problema našega Grada, ponudit ćemo u sljedećim priopćenjima.
Vaša Koalicija Još smo tu! (SDP, Srđ je Grad, Možemo)
U sklopu izvođenja radova na Aglomeraciji Metković, od 07.05.2025. (srijeda) nastavljaju se radovi na kolektoru u Ulici kralja Zvonimira.
Za vrijeme radova Ulica kralja Zvonimira bit će zatvorena za sav promet, od križanja s Ulicom Mobine prema kružnom toku (križanje s Ulicom Ante Starčevića) do završetka radova.
Pristup u ulicu kralja Zvonimira biti će moguć do zone radova s obje strane ulice. Obilazni pravac prema centru Metkovića odvijati će se ulicama: Mobine-Petra Zoranića-Sportska-Ante Starčevića, te obratnim smjerom prema Dubrovačkoj ulici.
Opuzenski Stari most jedan je od najpoznatijih i najstarijih simbola neretvanskog kraja i jedan od rijetkih naših željeznih mostova koji je i nakon 138 godina u upotrebi. Nakon što je postao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, uskoro će krenuti u zasluženu obnovu na koju čeka više od stoljeća, javlja HRT.
Kruna nad Malom Neretvom, cestovna poveznica nekad otoka, a danas grada, Stari most je Opuzencima ono što je Eiffelov toranj Parižanima.
– Novi materijali, industrijska revolucija, čelik i zakovice koji su tada u Parizu i Opuzenu krenuli u isto vrijeme. Sada možete zamisliti koliko je austro-ugarsko carstvo bilo napredno i koliko se promišljalo da se pomogne ljudima da se ide naprijed, rekao je stanovnik Opuzena Ivan Aničić.
Zato ga zovu arhitektonskim čudom za koje je nedavno gradu Opuzenu od Austrijskog državnog arhiva stiglo upozorenje o hitnoj sanaciji. Čeka se izrada projektne dokumentacije da bi se krenulo u obnovu, a most je nedavno dobio i novi važan status.
– Ima izuzetnu veliku i društvenu vrijednost za cijelu dolinu Neretve, tako da smo sretni da je Konzervatorski odjel u Imotskom pripremio dokumentaciju i da je Povjerenstvo za zaštitu kulturne baštine proglasilo Stari most kulturnim dobrom Republike Hrvatske, dodala je Nikolina Luketić Delija iz Konzervatorskog odjela Imotski.
Most susreta, most zabave, poznata je vizura dok se čeka cilj ženskog veslanja i utrka za startne pozicije poznatog Maratona lađa.
– Također i svjetsko prvenstvo u bacanju ćikara, tako da osim estetske vrijednosti ima i kulturnu, kazao je Aničić.
Zanimljiv podatak je da Opuzen ima tek nepune tri tisuće stanovnika, a gotovo jednak broj na Starom mostu je i šalica za kavu, koje kažu stanovnici, predstavljaju po jednu obitelj iz ovoga mjesta.
Građani ga već vide u skorom novom ruhu, a do tada ostaje kulturni identitet i uz poljoprivredna polja, najpoznatija razglednica doline Neretve.
Tijekom ranih jutarnjih sati u nedjelju, 4. svibnja, 63-godišnjak se kretao kolnikom Državne ceste D-8 u mjestu Brsečine gdje je, zbog neprilagođene brzine, prešao u suprotnu kolničku traku i udario u osobno vozilo BiH nacionalnih oznaka koje se propisno kretalo suprotnim prometnim trakom.
Nakon prometne nesreće, 63-godišnji vozač je napustio mjesto događaja, ali je vrlo brzo pronađen i alkotestiran te je utvrđeno da je vozilom upravljao pod utjecajem alkohola od 1,88 g/kg.
Vozač je smješten u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 2.060,19 eura i devetomjesečnom zabranom upravljanja vozila B kategorije.
Foto: DVD Metković
