MNK Veni Vidi Vici iz Opuzena nastupa na 13. završnici Prvenstva Hrvatske u mininogometu koja se održava u Sv. Nedjelji od 30. lipnja do 1. srpnja 2023.
Nastupit će ekipe iz 16 hrvatskih gradova u muškoj i ženskoj konkurenciji a pobjednik će nastupiti u Ligi prvaka u kojoj se natječu ekipe iz cijele Europe. Pravo nastupa imaju samo amaterski igrači (koji nemaju ugovor u 1.HNL, 2.HNL, te 1.Futsal ligi).
MNK Veni Vidi Vici je prije 7 godina nastupila u Ligi prvaka koja se održala u Sloveniji.
Članovi KUD-a „Metković“ su sudjelovali od 22. do 25. lipnja 2023. godine na 2. međunarodnoj smotri folklora „Oj talasi talasajte“ u Kotoru.
Domaćini su bili FA “Nikola Đurković” iz Kotora. Uz naše folkloraše koji su predstavljali Hrvatsku, na smotri su nastupali i predstavnici Turske, Slovačke i Srbije zajedno s ansamblima iz Crne Gore.
Osim nastupa u sklopu smotre, naši folkloraši su imali prigodu obići kulturne znamenitosti toga kraja. Tako su uz stručne vodiče obišli stari dio Kotora, otok i katoličku kapelu Gospe od Škrpjela, te su se popeli na Lovćen kako bi obišli Njegošev mauzolej na nadmorskoj visini od 1 657 m. Folkloraši se zahvaljuju domaćinima na prekrasnom gostovanju, a lijepe uspomene s putovanja će se kao i obično dugo pamtiti.
Foto i tekst: KUD Metković
Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, dovršili su kriminalističko istraživanje nad svojom zaposlenicom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti.
Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da je zaposlenica, obavljajući poslove upravne referentice u jednoj od policijskih postaja Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, od 3. siječnja 2019. pa do 21. prosinca 2021. godine, zloupotrijebila svoje ovlasti prilikom izdavanja najmanje 98 vozačkih dozvola.
Kako su priopćili iz PU DNŽ, ona je prilikom postupka izdavanja vozačkih dozvola od građana uzimala novac u gotovini i zadržavala ga za sebe, umjesto da ga je uplatila u Državni proračun RH u svrhu izdavanja vozačkih dozvola, a čime je sebi pribavila nepripadnu imovinsku korist od 1.980,87 eura. Protiv osumnjičene je Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta podnijeta kaznena prijava.
Spomenuta državna službenica je udaljena iz službe do okončanja postupka pred službeničkim sudom.
Na današnjoj, 206. sjednici Vlade RH usvojen je Prijedlog uredbe o uslužnim područjima koja stupa na snagu 15. srpnja 2023. i kojom se uspostavljaju uslužna područja, određuju njihove granice i društvo preuzimatelj (vodnih usluga).
Uslužno područje 38 obuhvaća gradove Metković, Opuzen i Ploče te općine Kula Norinska, Pojezerje, Zažablje i Slivno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Obuhvaća i Grad Vrgorac i Općinu Gradac, osim naselja Drvenik i Zaostrog u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uslužno područje 38 obuhvaća i dio naselja Živogošće (Brikva) iz Općine Podgora te dio naselja Župa Srednja (Turija) iz Općine Zagvozd u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Društvo preuzimatelj na uslužnom području 38 je Metković d.o.o., Metković.
Uslužno područje 38 uspostavlja se na područjima 7 postojećih javnih isporučitelja vodnih usluga Komunalno d.o.o., Vrgorac, Izvor Ploče d.o.o., Ploče, Metković d.o.o., Metković, Vodovod Opuzen d.o.o., Opuzen, Zažablje d.o.o., Mlinište, Odvodnja Opuzen d.o.o., Opuzen, Odvodnja Slivno d.o.o., Slivno.
Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na UP 38 određuje se Metković d.o.o., Metković po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga u 2020., 2021. i 2022. godini (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.293.804 m3 u odnosu na Izvor Ploče d.o.o., Ploče koji je u mjerodavnim godinama isporučio 2.250.406 m3 vode. U trenutku izrade Nacrta prijedloga ove Uredbe godišnji financijski izvještaji za 2022. nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji, pa drugi, alternativni kriterij za određivanje društva (najviši ostvareni prihodi) iz članka 88. st. 2. Zakona nije mogao biti uzet kao mjerodavan, stoji u novoj Uredbi.
Knjigu proznih tekstova uglednoga hrvatskoga jezikoslovca Domagoja Vidovića Priča iz pradavnine objavilo je Društvo dubrovačkih pisaca (DDP).
Knjiga, navodi autor u predgovoru, sadržava dužu pripovijetku u formi ‘vrtijeljke’ – priče koja se stalno vraća na svoj početak, dvije duže pripovijesti u spomen na Itala Calvina, jedan putopis kroz prostor i vrijeme, jednu smješnicu i dvije bračarije, jednu ljubavnu priču te kratak dvodijelni izlet na otok.
Naglašava kako je većina cjelina tematski ili ozračjem povezana s dubrovačkim područjem, a dva su iznimkom, iako ne potpunom jer je jedna cjelina povezana s Bokom kotorskom koja se s Dubrovnikom stoljećima odmjeravala, a otočke se uspomene odnose na otok koji je nekoć nosio ime u kojemu se krije grčka riječ élaphos.
Akademik Luko Paljetak u pogovoru ističe kako Vidovićeva knjiga proznih tekstova pokazuje autora kao pre/pričevača drevnih, i vlastitih, mitova, ostvarenih različitim narativnim postupcima i taktikama.
Oni su, naglašava, i post/modernistični i antički klasični, vitke rečeničnosti, učeno združeni s pučkim izričajima u neprestanom, sizifovski osrećenom naporu odmjeravanja sa svijetom u kojem, poput Perzefone, autor rado boravi, i svijetom gdje je prisiljen boraviti.
Paljetak napominje kako je u Vidovićevu pripovijedanju početno-završna točka – groblje, groblje uspomena, odnosno, groblje uspomena koje se na vrtijeljki/vrtuljku/vrteški Vidovićeve opsesivne teme, neprestano vraća u optjecaj.
U toj, u biti mitološkoj priči, Vidović sinkretički dovodi u su-odnos niz različitih likova iz grčke mitologije, bajki Ivane Brlić Mažuranić i Vladimira Nazora, Držićevih pastorala i komedija, ali i svoje likove, sazdane po receptu starih naših bajki i predanja, piše Paljetak i dodaje kako na tom vrtuljku, sličnom svojevrsnom horizontalnom Fortuninu kolu/roti, djeluju i grade pripovijetku Atena i Perzefona, Posejdon, Orion i Meropa, Mnenozina, Svebor i Kosjenka, Palunko i Neva, Grižula, Omakala i Dragić, ali i Tješidrug, Tomris i Kalojanis, a pridružuje im se Hektorovićev Paskoje i Gundulićev Grdan.
Svi oni, okretanjem te vrtijeljke, centrifugalno se raspršuju iz autorova i svog mitološkog svijeta, u svijet čitalaca na koje Vidović računa, i ne računa, vjerujući ipak da će neki putnik neke zimske noći ući u meandre njegova teksta, ocjenjuje Paljetak.
Centripetalno pak oni svi sabiru se na polaznom mjestu da bi u parovima pošli u potragu za onim za čim i sam autor traga, napominje i dodaje kako je u središtu svega priča o proljetnoj Perzefoni, koja ciklički, kao ponavljanje vječno istog, izranja u Vidovićeve rajeve, i o onoj zimskoj koja se vraća u svoj i njegov Had.
Domagoj Vidović rođen je u Metkoviću 1979. Diplomirao je lingvistiku i hrvatski jezika i književnosti 2004. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istome je fakultetu doktorirao 2011. s temom Antroponimija i toponimija Zažablja. Voditelj Odjela za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te njegove metkovske podružnice.Objavio je više znanstvenih knjiga, a književne tekstove objavljuje u časopisu Literat.
Još samo do četvrtka (29. lipnja 2023.) osiguranici HZZO-a koji su osigurani od strane državnog zdravstvenog osiguravatelja, a nisu zaposleni, mogu se javiti HZZO-u. U protivnom gube zdravstveno osiguranje! Bitno je napomenuti da moraju doći osobno.
Detaljnije se možete informirati u najbližoj ustrojstvenoj jedinici HZZO-a ili na besplatni telefon obveznog zdravstvenog osiguranja 0800 7979.
Evo i detalja:
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), temeljem izmjena Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, krenuo je u “čišćenje” broja osiguranika koji su zdravstveno osigurani na temelju nezaposlenosti.
S prvim danom travnja na snagu je stupila zakonska odredba po kojoj “svi osiguranici koji su promijenili status u obveznom zdravstvenom osiguranju temeljem kojeg su osigurani tu činjenicu trebaju dojaviti HZZO-u kako bi zadržali svoj status osiguranika”.
Gotovo 400 tisuća osoba osigurano je pod šifrom F, odnosno kao nezaposlene osobe te trošak njihova osiguranja pokriva država. Pritom je u registriranoj nezaposlenosti, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) s kraja ožujka, evidentirano 111 980 osoba. Za sve nezaposlene osobe koje se vode u evidenciji, HZZ je već s prvim danom travnja dostavio podatke HZZO-u. To će i ubuduće raditi, jer je zakonskim izmjenama propisana obaveza razmjene informacija između HZZ-a i HZZO-a, upozorava i Faktograf.
“Sve osobe koje su u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zadržale su svoj status u našoj evidenciji osiguranih osoba kao nezaposlene osobe”, navode iz HZZO-a, objašnjavajući kako im je HZZ dostavio podatke o osobama koje su s 31. ožujkom bile u evidenciji nezaposlenih osoba.
Svi ostali osiguranici koji zdravstveno osiguranje imaju temeljem nezaposlenosti dužni su se HZZO-u javiti do 29. lipnja kako bi regulirali svoj status. Nakon regulacije statusa, nezaposlene osobe (koje nisu u evidenciji nezaposlenih) morat će se svaka tri mjeseca javljati HZZO-u.
HZZO TVRDI DA JE SVIMA POSLAO OBAVIJEST
“Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), 282 462 osobe imaju obavezu javljanja svaka tri mjeseca jer se nisu nalazile u datoteci pristigloj iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao tražitelji posla”, odgovorili su nam iz HZZO-a.
Koliko je građana od početka travnja već reguliralo svoj status, odnosno koliko ih se javilo u područne urede HZZO-a, podatak je kojeg nismo dobili. Iako smo od jedne čitateljice čuli kako nije primila nikakvu obavijest o roku u kojem se mora javiti da bi zadržala pravo, iz HZZO-a tvrde da je svim osobama, odnosno “onima koji imaju aktivni OIB i aktivnu adresu u Republici Hrvatskoj”, poslana obavijest o zakonskim izmjenama, odnosno obavezi osobnog javljanja radi regulacije statusa.
Svim osobama koje su osigurane kao nezaposlene, a nisu u evidenciji HZZ-a, status je reguliran do 29. lipnja, dakle, još nešto više od dva mjeseca. Osoba koja se do tog roka ne javi HZZO-u ostat će bez osiguranja, odnosno HZZO će ih odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti – bez donošenja rješenja.
No, kako je zdravstveno osiguranje obvezno, svi oni koje će HZZO zbog nereguliranja statusa nakon 29. lipnja odjaviti iz osiguranja po službenoj dužnosti, morat će svoj status regulirati.
“Zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj obavezno je prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju te svi građani moraju biti osigurani prema jednoj od zakonom predviđenih osnova. Oni koji ostanu bez zdravstvenog osiguranja moraju se osigurati, primjerice kao članovi obitelji, uz samostalno plaćanje doprinosa, ili prema neko drugoj osnovi koja će biti utvrđena kada se osoba javi HZZO-u”, objašnjavaju iz HZZO-a.
REVIZIJA ZBOG ONIH KOJI SU OTIŠLI U INOZEMSTVO
Obavezu osobnog javljanja u područni ured HZZO-a tako imaju osobe koje su osiguranje stekle jer su se u propisanom roku prijavile na zdravstveno osiguranje nakon: prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti ili prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja; prijevremenog prestanka služenja vojnog roka odnosno dragovoljnog služenja vojnog roka ili nakon isteka propisanog roka za služenje vojnog roka odnosno dragovoljnog služenja vojnog roka; otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja ili obveznoga liječenja od ovisnosti u zdravstvenoj ustanovi; navršenih 18 godina života; isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, odnosno nakon položenog završnog ispita.
Putem mrežnih stranica HZZO-a svi osiguranici mogu provjeriti status obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja pa tako i osiguranici koji se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba (i imaju obavezu osobnog javljanja). Te osiguranike HZZO i poziva da provjere svoj status prije jer su im promijenjene oznake osnova osiguranja. Nove oznake su – 00185, 00186, 00187, 00190 i 00192.
Iza tih oznaka krije se status na osnovu kojeg je osoba stekla osiguranje. Pravo na zdravstveno osiguranje, u slučaju osoba koje ne rade, gotovo tri desetljeća nije vezano uz prijavu u registriranu nezaposlenost. HZZO je lani najavljivao povratak tog modela, ali se od njega odustalo i uvedena je obaveza da se nezaposlena osoba, koja nije prijavljena na HZZ, svaka tri mjeseca javlja područnom uredu HZZO-a.
Revizija osiguranika koji se vode kao nezaposleni pravda se micanjem iz evidencije svih onih koji su otišli raditi u Irsku i druge zemlje, ali i dalje koriste zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj, iako žive i rade drugdje. Koliko je takvih osiguranika, nitko ne zna.
Osoba može biti osigurana samo u jednoj državi
Kako nam je HZZO ranije objašnjavao, prema europskim pravnim propisima, osoba može biti osigurana isključivo u jednoj državi članici, a kod radno aktivnih osoba to je država u kojoj su zaposlene. No, na razini Europske unije nema sustava kroz koji bi se podaci o osiguranicima razmjenjivali. Stoga bi, kako je i zakonom propisano, sama osoba koja je u drugoj državi članici stekla status osiguranja to trebala dojaviti HZZO-u.
“Unatoč tome, HZZO svakodnevno provodi provjere u svim slučajevima gdje postoji i najmanja indicija da je osoba zdravstveno osigurana u drugoj državi članici te je u stalnoj elektronskoj komunikaciji s osiguravateljima u drugim državama članicama, a koja je znatno ubrzala i pojednostavila postupke provjere. Ujedno, svakodnevno se zaprimaju upiti osiguravatelja iz drugih država članica gdje se provjerava status osoba u zdravstvenom osiguranju u Republici Hrvatskoj. Ako i kada se utvrdi duplo osiguranje, provodi se odjava osigurane osobe sa zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj”, objašnjavali su nam iz HZZO-a lani navodeći kako surađuju i s MUP-om te imaju pristup sustavu OIB-a.
Tako se u slučaju kada HZZO zaprimi informaciju da je osoba odjavila prebivalište u Hrvatskoj provodi odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja.
“Pri tome naglašavamo da, sukladno europskim pravnim propisima, formalna odjava prebivališta iz jedne države članice te prijava prebivališta u drugoj državi članici nije preduvjet za ostvarivanje obveznoga zdravstvenog osiguranja u drugoj državi članici. Stoga odgovornost i obveza odjave sa zdravstvenog osiguranja u državi članici iz koje osoba iseljava uvijek primarno leži na samoj osiguranoj osobi”, objašnjavali su iz HZZO-a.
S obzirom na te činjenice zanimalo nas je i koliko je osoba odselilo iz Hrvatske te su ostali bez obaveznog zdravstvenog osiguranja. Taj podatak, međutim, HZZO nema.
PROMJENE DOBNE GRANICE
Obavezna regulacija statusa te potom i redovito tromjesečno javljanje područnoj službi HZZO-a za sve osiguranike po osnovi nezaposlenosti, nije jedina zakonska novina. Od početka travnja propisan je i jedinstveni rok za prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje. Redoviti učenici i studenti do sada su imali obavezu prijave u roku od 90 dana od isteka školske, odnosno akademske godine u kojoj su završili školovanje. Sada su izjednačeni sa svim ostalim osiguranicima te se na osiguranje trebaju javiti u roku od 30 dana.
Osim toga, zakonskim izmjenama podignuta je dobna granica za ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a. Do stupanja zakonskih izmjena na snagu, radnici koji su navršili 65 godina života te su ostali u radnom odnosu nisu imali pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a. Za takve je radnike cijelo vrijeme bolovanja, a ne samo prva 43 dana, naknada plaće išla na teret poslodavca. To je pravilo vrijedilo i u slučaju ozljede na radu.
Poslodavci su u prošlosti nerijetko upozoravali na taj problem, navodeći kako su previsoka davanja u slučaju bolovanja starijeg radnika jedan od razloga zbog kojeg ih ne zadržavaju nakon što su stekli uvjete za mirovinu. Dobna granica sada je podignuta na 70 godina života, kako za osiguranike u nesamostalnom radu tako i za obrtnike i samostalne djelatnosti.
Kritike poslodavaca zbog troška bolovanja zasigurno nisu jedini razlog zbog kojeg je došlo do promjena. Zbog nedostatka radne snage, ali i niskih mirovina sve više umirovljenika radi. Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, više od 24 tisuće umirovljenika prima mirovinu i radi do polovice punog radnog vremena, navodi Faktograf.
Objašnjenja HZZO-a:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Zakon), koji je objavljen u “Narodnim novinama”, broj 33 od 24. ožujka 2023. godine, a stupio je na snagu 1. travnja 2023. godine, donosi novost za nezaposlene osobe, osiguranike Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
Zakonom se propisuje obveza nezaposlenim osobama, osiguranicima HZZO-a, koji su na dan stupanja na snagu Zakona zatečeni u statusu osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju kao osobe s prebivalištem odnosno odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj jer su se u propisanom roku prijavile HZZO-u, da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona, a najkasnije do 29. lipnja 2023. godine osobno pristupe u najbližu ustrojstvenu jedinicu HZZO-a radi provjere okolnosti na temelju kojih im je status utvrđen.
Dakle, imaju još sutra i prekosutra da se prijave.
U obavezi osobnog pristupa HZZO-u nalaze se osiguranici koji su taj status stekli jer su izvršili prijavu HZZO-u u propisanom roku nakon:
I nakon prvog osobnog pristupa HZZO-u, koje je obavezno u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu navedenog Zakona, ista obaveza i dalje ostaje na snazi tj. navedeni osiguranici se moraju jednom u tri mjeseca osobno javljati HZZO-u radi daljnje redovite provjere okolnosti na temelju kojih im je status utvrđen, osim za vrijeme dok se vode u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a.
Također, osiguranicima koji se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba zbog čega imaju obvezu osobnog pristupanja HZZO-u promijenjene su i oznake osnova osiguranja u evidenciji osiguranih osoba HZZO-a, a radi se o sljedećim oznakama 00185, 00186, 00187, 00190 i 00192. Da li pripadaju navedenoj kategoriji osiguranici mogu provjeriti na poveznici Provjera statusa obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja (hzzo-net.hr).
Ako osiguranici osobno ne pristupe HZZO-u u propisanim rokovima (najkasnije do zaključno sa 29. lipnjem 2023. godine, a potom jednom u tri mjeseca), HZZO će ih odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja.
U potonjem slučaju, a s obzirom da je obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj obveza, dužni su se javiti najbližoj ustrojstvenoj jedinici HZZO i regulirati status osigurane osobe HZZO-a prema jednoj od zakonskih osnova osiguranja za koju u tom momentu ispunjavaju propisane uvjete.
Osigurane osobe koje su status u obveznom zdravstvenom osiguranju stekle prema osnovi osiguranja za koju je Zakonom propisan uvjet prebivališta, stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta u Republici Hrvatskoj, a koje na dan stupanja na snagu Zakona imaju prijavljen privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske, sukladno Zakonu zadržavaju taj status još najduže 90 dana od dana njegova stupanja na snagu te će ih HZZO istekom toga roka odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja.
Osiguranim osobama koje su status u obveznom zdravstvenom osiguranju stekle ili će ga steći prema osnovi osiguranja za koju je Zakonom propisan uvjet prebivališta, stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta u Republici Hrvatskoj prestaje status osigurane osobe gubitkom statusa osobe na prebivalištu, stalnom boravku ili dugotrajnom boravištu u Republici Hrvatskoj odnosno u slučaju prijave privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske te će ih HZZO odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja.
Osobama odjavljenima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja zbog prethodno navedenih razloga, HZZO će izdati rješenje na njihov zahtjev.
Dodatno želimo istaknuti kako je navedenim Zakonom za prethodno navedenu kategoriju osoba propisan i jedinstveni rok za prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje te isti vrijedi i za redovite učenike i studente što znači da redoviti učenici i studenti od sada imaju rok za prijavu 30 dana, umjesto dosadašnjih 90 dana od dana isteka školske odnosno akademske godine u kojoj su završili redovito školovanje.
Obveza osobnog javljanja HZZO-u radi zadržavanja statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju osoba izvan sustava rada može se ispuniti na svim lokacijama HZZO-a u Hrvatskoj, osim na pet lokacija u Zagrebu, a to su: Margaretska, Mihanovićeva, Kruge, Ivekovićeva i Branimirova.
Detaljnije se možete informirati u najbližoj ustrojstvenoj jedinici HZZO-a ili na besplatni telefon obveznog zdravstvenog osiguranja 0800 7979.
U sklopu Metkovskoga ljeta večeras je u Gradskom parku izvedena lutkarska predstava Pingvin u Hrvatskoj u produkciji Studija Suncokre.
Priča je to o ljepotama Hrvatske ispričana kroz slučajni posjet jednog pingvina lijepoj našoj domovini. Preko Dalmacije i tisuću otoka, Plitvičkih jezera, planina i nizina, Istre, Gorskog kotara, Zagreba, Zagorja i Slavonije, pingvin se susreće sa novim prijateljima: psom dalmatincem, ličkim medom, orlom, istarskom kozom, vjevericom Zagi i konjem lipicancem.
Svatko od njih pokazuje mu dio ljepota Hrvatske i kao pravi domaćini gostoljubivo mu pomažu u svim zgodama i nezgodama koje mu se događaju za vrijeme boravka u Lijepoj našoj.
Zanimljiva priča i desetak pjevnih songova čine ovaj lutkarski mjuzikl edukativnim, zabavnim, raspjevanim i interaktivnim.
Nakon četiri godine Tomislav Plećaš u dogovoru s upravom više nije trener ONK Metković.
Kormilo prve momčadi Plećaš je preuzeo 2019. (dva kola prije kraja sezone 2018./2019.) nakon odlaska trenera Darka Zeljića. Prije toga je bio trener juniora te dugogodišnji kapetan onkovaca.
U četiri godine kao trener je osvojio dvije uzastopne titule prvaka Dubrovačko-neretvanske županije te doveo ONK Metković na prag 3. HNL Jug što će uvijek biti zapisano u povijesti kluba kao najveći sportski rezultat.
Plećaš ostaje u Školi nogometa ONK Metković, a ime novoga trenera seniorske ekipe još nije poznato.
Brzina vožnje na tom dijelu autoceste je ograničena na 40 kilometara na sat, pa se vozače upozorava na dodatan oprez, jer se velika kolona stvara na prilaznom smjeru.
Otvorene su prijave za program Hrvatskog školskog sportskog saveza Sportski praznici koji će se održati od 26. lipnja do 21. srpnja na 85 lokacija diljem Hrvatske.
Među tri lokacije u Dubrovačko-neretvanskoj županije u kojima će se održati program je i Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića u Metkoviću. Točan datum održavanja u Metkoviću bit će objavljen objavljen na službenoj stranici Hrvatskoga školskoga sportskoga saveza.
Sportski praznici besplatan su ljetni sportski program koji Hrvatski školski sportski savez u 2023. godini provodi na 85 lokacija u Republici Hrvatskoj. Program je 2022. godine nagrađen i na #BeActive Awards gdje je dobio posebno priznanje Europske komisije za finalista u kategoriji najboljih sportsko-edukativnih projekata u Europi. Projekt se provodi uz podršku Ministarstva turizma i sporta koji je prošle godine za Sportske praznika i ljetnu rekreaciju djece i mladih uz stručno vodstvo na području škole izdvojio više od tri milijuna kuna.
Pilot-projekt proveden je 2021. godine kao odgovor na epidemiološku situaciju u RH i svijetu koja je uvelike ograničila mogućnost rekreacije i bavljenja sportom za djecu – shvaćajući koliko je za djecu ključno da se redovito i sustavno bave sportom, Hrvatski školski sportski savez htio je stvoriti prostor i uvjete za ljetne sportske aktivnosti te okupiti kineziologe hrvatskih škola u stvaranje programa i provođenju tih aktivnosti.
Program je u potpunosti besplatan za sve učenike, uz organiziran obrok i stručno vodstvo nastavnika kineziologa koji rade u školi gdje se provodi program. Hrvatski školski sportski savez poziva sve zainteresirane roditelje i učenike da se prijave za najbolje ljetne sportske aktivnosti! Kako nam je bilo prošle godine, pogledajte OVDJE.
Prijave su otvorene od 25. svibnja 2023. godine, a prijaviti se možete OVDJE. Prijave za svaki termin zatvaraju se u petak, odnosno dva dana prije početka sljedećeg termina.
Sve dodatne informacije i upute za prijavu dostupne su ovdje, a za sva dodatna pitanja slobodno kontaktirajte organizatore na email adresu sportski.praznici@skolski-sport.hr.
