-

Sa samo 26 godina Metkovac postao direktor u najvećoj istarskoj firmi: ‘Zbog ove ponude sam se vratio iz Amerike!‘

Josip Barišić ove je godine preuzeo ulogu direktora vinarstva i proizvodnje Agrolagune. Otkrio nam je detalje svojeg impresivnog životopisa i planove za budućnost tvrtke…

Zamislite sljedeći scenarij.

Imate 26 godina i upravo su vam ponudili da postanete direktor proizvodnje u firmi koja je prošle godine ukupno uprihodila 126,6 milijuna kuna. Očekivanja su, naravno, ogromna – automatizacija i digitalizacija poslovanja, lansiranje novih proizvoda te redizajn postojećih brendova su samo neki od zadataka, uz, dakako, obavezno širenje tržišta, piše Jutarnji list.

Pitanje je sljedeće – hoćete li prihvatiti taj posao?

Ako pitate Josipa Barišića, odgovor je potvrdan.

Naime, spomenuti enolog ove je godine preuzeo ulogu direktora vinarstva i proizvodnje Agrolagune, najutjecajnije proizvodne kompanije u Istri, ali i jedne od najvažnijih vinarija ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji. Kompleksnost njegova posla najplastičnije se može iskazati kroz brojke jer će na svojoj poziciji nadgledati proizvodnju 4,5 milijuna litara vina, 180 tona ekstra djevičanskog maslinovog ulja te 350 tona tvrdog sira i skute. Odgovornost je, dakle, izuzetno visoka, no ovaj rođeni Metkovčanin ne namjerava ustupiti pred izazovom. Štoviše, sam sebi je dodatno podigao ljestvicu očekivanja.

Želja mi je ne samo zadržati kvalitetu naših proizvoda već ih podignuti na još višu razinu – govori nam Barišić.

Agrolaguna u sljedećem periodu planira modernizirati i automatizirati procese u svim proizvodnim cjelinama, educirati zaposlenike, otvoriti novu kušaonu i trgovinu vina, sira i ulja u Poreču, provesti veliki projekt navodnjavanja maslinika od 109 hektara te digitalizirati poljoprivredu.

No, kako je jedan 26-godišnjak došao do direktorske pozicije u Agrolaguni? Odgovor se zapravo lako može pronaći u njegovom životopisu. Nakon završetka studija u Poreču otišao je na magisterij u Francusku gdje je dio predavanja slušao u prestižnom L‘Ecole du vin Bordeauxu, dok je obrazovanje naposljetku završio u Portugalu. Jedan od prvih inozemnih poslovnih angažmana bio mu je u čuvenoj kalifornijskoj vinariji Inglenook u Napa Valley, no želja za osobnim razvojem odvela ga je iz Amerike u Europu, točnije u bordošku vinariju Chateau Chauvin Saint-Émilion Grand Cru Classé. Prije dolaska u Agrolagunu radio je, pak, u kalifornijskoj vinariji Ledson, što samo pokazuje da je iza njega izuzeto impresivan pedigre. Stoga, ne čudi da je jednoga dana došao poziv iz Poreča.

Predsjednica uprave Agrolagune, Nerina Zec, odvažila se i zakoračila, mogu slobodno reći, u nepoznato. Zaposliti mladu osobu na ovako bitnu i odgovornu poziciju nije mala stvar. Za to treba imati hrabrosti, viziju za tvrtku u budućnosti, ali i velikog iskustva. To moju odgovornost, motivaciju i želju za stvaranjem vrhunskih proizvoda čini još i većom – kaže Barišić te dodaje kako ga je tijekom intervjua na prvu privukla vizija i smjer u kojem se Agrolaguna želi razvijati i pozicionirati u svijetu vina, sira i ulja. Naime, osim brojnih vinograda, Agrolaguna ima i najveći maslinik u regiji koji daje vrhunska ulja pod etiketom Ol Istria, a ima i vlastitu siranu Špin koja je ove godine dobila nagradu za najbolji ovčji sir na svijetu.

Brzo stekao povjerenje

Kada je tek došao na poziciju, priznaje, bilo je sumnjičavih pogleda okoline, ponajviše zbog njegove dobi. No, ističe da je vrlo brzo stekao povjerenje i podršku svojih kolega iz svih sektora, kao i od čelnih ljudi firme.

– U ovih 11 mjeseci napravili smo puno malih promjena koje tvore kvalitetne temelje za budućnost. Najbitnija stvar je tim. Mogu reći da na čelu svakog proizvodnog odjela imamo izvanrednu mladu ekipu koja uspješno vlada svim izazovima. Samim time dogodile su se promjene u načinu komunikacije, pogledu na posao i okruženje, osnažili smo timski rad. Veseli me kad ujutro vidim nasmijane ljude oko sebe. To znači da je radna atmosfera pozitivna i da ljudi pozitivno pristupaju poslu i zadacima – govori Barišić.

Ove su godine također osvojili čak sedam zlatnih medalja za svoja vina, od kojih se posebno ističu one na natjecanju Emozioni dal Mondo u Italiji. Tamo je njihovo vino Cabernet Sauvignon Festigia 2018. osvojilo Great Gold medalju, što znači da je dobilo najveći broj bodova unutar svjetske konkurencije, dok je Merlot Festigia 2018 proglašeno najboljim vinom iz Hrvatske.

S obzirom na njegovo iskustvo u tri različite kulture vinarstva, upitali smo ga kako na vina gledaju Francuzi, Amerikanci te Hrvati. U Francuskoj, kaže, vino je dio kulture. Ono je dio svakodnevnog života, duboko ucrtano u tradiciju i način života. Osim što uživaju u konzumiranju vina, uključeni su u svaki trenutak stvaranja vina i ponose se time.

Amerikanci, za razliku od Francuza, imaju drugačiji pogled na konzumaciju i proizvodnju vina. Baziraju se na znanost, nove tehnologije, a sve u svrhu dobivanja vrhunskih vina. Takav pristup omogućio im je da su danas lideri u proizvodnji vrhunskih vina, no, veli, koliko god stremili da budu prvi u svijetu nikad neće biti Francuska, čije prirodno bogatstvo samo po sebi daje izvanredna vina. Što se tiče Hrvatske, kaže da je u posljednjih nekoliko godina hrvatska vinska scena jako napredovala, pogotovo u kvaliteti vina.

‘Zgrabite takvu priliku!‘

To dokazuju brojna internacionalna priznanja koja sustavno pristižu na adrese hrvatskih vinara. Također se i navike potrošača u Hrvatskoj mijenjaju. Sve više potrošača cijeni, prepoznaje kvalitetu i njeguje kulturu ispijanja vina, što nas vinare izrazito veseli i motivira – ističe Barišić.

Za kraj smo se još jednom osvrnuli na scenarij s početka teksta pa smo ga upitali što savjetujete mladima koji se ikada nađu u situaciji kao što je njegova.

– Vrlo je nezahvalno dijeliti savjete, jer ionako svatko sam kreira svoj put. Ono što mogu reći je da slijede svoj unutarnji osjećaj, vjeruju u sebe i svoje znanje, ako tome dodaju ambiciju i strast. No, zgrabite takvu priliku, ne pružaju se često – zaključuje Barišić.

JOSIP BARIŠIĆ Ljubav prema vinu i vinarstvu odvela ga je na kraj svijeta

Piše: Matija Boltižar / Jutarnji list

Problemi za Dalmatince koji vole šopingirati u Hercegovini: osim mesa i sira ima tu još ograničenja

Schengen na graničnim prijelazima još nije ni krenuo, a već zapinje. ETIAS sustav, kojim su se trebali kontrolirati državljani BiH i trećih zemalja prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, odgođen je do daljnjega, navodno do kraja 2023. godine.

Zbog ovakve odluke Europske komisije najsretniji su naši susjedi iz BiH koji i dalje mogu preko granice u Hrvatsku besplatno. Najviše kontraverzi koje je ETIAS izazvao nisu bile dodatne kontrole i sigurnosne provjere putnika, već taksa od sedam eura, koliko je svaki državljanin, BIH, Srbije ili neke druge treće zemlje morao platiti na graničnom prijelazu, piše Slobodna Dalmacija.

Bosanski mediji ovih dana likuju jer je ETIAS koji im je zadavao glavobolju odgođen. Međutim, prema šengenskim pravilima državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ako ispunjavaju sve propisane uvjete, u trajanju najviše do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana.

Ako je osoba na šengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na šengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države EU-a boraviti još 45 dana – pojašnjavaju iz MUP-a RH.

Vrijeme boravka se računa pomoću takozvanog šengenskog kalkulatora. U šengenski kalkulator se upisuju svi datumi ulaska i izlaska iz Republike Hrvatske prema graničnim štambiljima otisnutim u putovnici u prethodnih 180 dana.

Za vrijeme kratkotrajnog boravka državljanin treće zemlje mora imati prijavljen smještaj. Međutim, brojni BH državljani imaju vikendice na moru na makarskom i pelješkom području. Često putuju preko granice pa im nova šengenska pravila nisu najbolje sjela.

– Razumijem da je Hrvatska u Europskoj uniji, ali trebalo bi primjenjivati drugačija pravila prema onima koji imaju nekretnine u Hrvatskoj. Zašto sedam eura na granici – rekla nam je jedna državljanka BiH koja ima vikendicu u Gradcu.

Za razliku od ETIASA koji je za sada ostao samo na papiru, šengenska pravila prometa robe i putnika su puno stroža i zasigurno će se primjenjivati na međunarodnim graničnim prijelazima.

Što se mijenja na ovim prijelazima od prvog dana Nove godine i što građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili liječniku mogu očekivati od novih pravila?

Generalno gledano kontrole putnika koji dolaze iz trećih zemalja će biti detaljnije. Međutim, većinu tih dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive s druge strane granice u BiH pa za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena prilikom prelaska državne granice i ulaska u RH.

Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU-ova prostora tretiraju se kao državljani Europske unije i prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole. Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet s BiH ostaju i dalje u funkciji i na njihov status ne utječu šengenska pravila. To je veliko olakšanje za lokalne stanovnike u pograničnom pojasu od pet kilometara koji za ulazak u RH koriste pogranične propusnice.

Što se tiče unosa u RH različitih roba i hrane iz primjerice BiH tu se ništa nije promijenilo sa ulaskom u Schengen. I dalje su zabranjeni meso i mliječni proizvodi. Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.

Tako se preko granice bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, 125 grama kavijara dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad, isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja.

Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u RH se za osobnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, citrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno.

Krumpir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, rajčice, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.

Putnici iz trećih zemalja u svojoj osobnoj prtljazi mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 eura u cestovnom i željezničkom prometu te 430 eura u zračnom i pomorskom prometu. U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e tekućine, četiri litra vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dva litra alkoholnog pića.

Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10.000 eura ili više obvezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti i kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili putovnicu.

S obzirom na nova šengenska pravila, ali i sve veće cijene šoping preko granice u Hercegovini već je odavno opao. Nisu više atraktivne ni tamošnje benzinske crpke jer je gorivo posljednjih mjeseci jeftinije u Hrvatskoj. Jedino što se stvarno isplati kupiti jesu cigarete, koje su značajno jeftinije negoli kod nas.

Međutim, ako se poštuju šengenska pravila odzvonilo je kupovini cigareta preko granice jer je dozvoljeno unijeti samo 40 cigareta odnosno dvije kutije. Građani koji su ostali vjerni šopingu preko granice kažu da im se isplati u Hercegovini kupovati rezani duhan pa kod kuće “motati” cigarete. Ali s novim šengenskim pravilima mnogi će se morati odreći ovoga gušta.

Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija

‘Plodine’ od danas i u Opuzenu: otvoren novi supermarket u Poslovnoj zoni

U Opuzenu je danas otvoren novi supermarket Plodina, ukupno 117. u Hrvatskoj, u kojem je zaposleno 40-tak osoba.

Na adresi Poduzetnička zona 1A, prostire se na 1.800 m2 moderno uređenog prostora prilagođenog najvišim trgovačkim standardima. U skladu sa trendovima, trgovina je opremljena vrhunskom opremom, a intuitivno posloženi asortiman i ugodan interijer kupcima nude najmodernije iskustvo kupovine, kažu u Plodinama.

Kao i prilikom otvorenja njihova supermarketa u Metkoviću kada je doniran iznos NK Neretva, Plodine su povodom otvorenja supermarketa Opuzen donirale 20.000 kuna NK Neretvanac.

SEVA DUTY FREE | Božićni popust na sve parfeme i kozmetiku

Približavaju nam se Božić i Nova godina kada rado darivamo svoje najmilije. SEVA Duty Free u Metkoviću je pripremila prigodni akcijski popust na sve parfeme i kozmetiku do 15%, i to od 19 do 24. prosinca.

Naravno, u ponudi je i promotivni popust na raznima pića do kraja ove godine.

Sve to možete saznati i na Facebook stranici SEVA Duty Free te Instagram profilu SEVA Duty Free.

Jedan od najuređenijih trgovina u svojoj branši nalazi se stotinjak metara prije GP Metković-Doljani, a svoja vrata otvara od ponedjeljka do subote u vremenu od 9 do 21 sat.

Najavljujemo otvorenje skupne izložbe fotografija ‘Voljenom Metkoviću na dar’

U četvrtak, 22. prosinca u 18.30 u Gradskoj knjižnici Metković bit će otvorenje skupne izložbe fotografija pod nazivom Voljenom Metkoviću na dar u prigodi 600. obljetnice prvog spomena.

Fotografije izlažu: Ana Taslak Prusac Nikša Margeta, Ivica Jerković Bela i Marin Veraja.

Najavljujemo predstavljanje knjige ‘Zašto te zovu SRNA’ u GKS-u

U utorak, 27. prosinca u 19 sati u GKS-u bit će predstavljanje knjige Zašto te zovu SRNA, autobiografije legendarnog kapetana hrvatske nogometne reprezentacije, Darija Srne, koju je napisao u suradnji s književnicom Milanom Vlaović.

Predstavljači će biti Milana Vlaović, Darijo Srna, Ante Prce a moderatorica Ana Tot.

Po osobnom priznanju, Darijo Srna cijeloga se života samo želio dopasti
ljudima. I u tome je bio – i ostao! – veoma uspješan. U Hrvatskoj i Ukrajini
danas uživa u statusu nogometnog besmrtnika, iako njegovo hrvatstvo i
ukrajinstvo nije pitanje krvi i nasljeđa, nego slobodnog izbora zbog kojeg
je oduvijek plaćao visoku cijenu.

Zašto te zovu Srna priča je o jednom životu zbijenom između dva rata, o
ranjivom dječaku koji je to ostao i u zrelim godinama, kojemu se povijest
uporno vraća i od koje stalno pokušava pobjeći, storija koja obilato i s
lakoćom nadmašuje sve naoko slične ispovijedi slavnih sportaša. Darijo Srna
ispričao ju je uz pomoć Milane Vlaović. Znate ono kad se dvoje velikih
igrača razumiju isprve i bez puno kompliciranja? E takav je to tandem
fantazista iz veznog reda koji spaja nogomet i književnost, napisao je o knjizi Ivica Ivanišević.

OBAVIJEST! Zbog hitne intervencije bez vode Put Narone i Opuzenska ulica

Iz komunalnog poduzeća Metkovića d.o.o. obavijestili su korisnike vodnih usluga na Putu Narone (od kružnog toka do kraja ulice) i u Opuzenskoj ulici kako će danas u vremenu od 9 do 14 sati zbog velikog puknuća i hitne intervencije na vodoopskrbnoj mreži doći do prekida u isporuci vode.

‘Dobro je osigurati meso’: pogledajte što ova ekipa ‘izvodi’ na Dalmatini

Nevjerojatna prometna situacija dogodila se jučer na autocesti A1 u blizini izlaza Šestanovac. Naime, netko je na prometnici fotoaparatom ‘uhvatio’ dvojac koji se zaustavio uz autocesti. No, prizor koji je snimio je pomalo fascinantan.

Kako je vidljivo na fotografiji, muškarci su u prikolici prevozili meso, a vozači nisu mogli vjerovati u ono što su vidjeli, objavila je Dalmacija danas.

“Kako su se tu zaustavili?”,

“Jesi li oni ludi?”,

“Meso je najvažnije, a to što će netko izgubiti glavu…”, samo su neki od komentara.

“Dobro je osigurati meso”

Nije jasno zašto se ‘neodgovorna ekipa’ zaustavila na ovom mjestu, no komentara i reakcija na društvenim mrežama nije manjkalo…

Pločanski policajci donacijama pomažu potrebitima u svom gradu

Pločanski policajci s načelnikom Policijske postaje Marijom Petkovićem Crvenom križu Ploče uručili su prigodne darove za najpotrebitije i egzistencijalno ugrožene sugrađane.

Darovi su produkt dragovoljnih priloga svih djelatnika Policijske postaje Ploče koji će ovom hvale vrijednom akcijom zasigurno najpotrebnijim sugrađanima uljepšati nadolazeće božićne i novogodišnje blagdane.

Ovom prilikom, djelatnici PP Ploče svim građanima grada Ploča zaželjeli su sigurnost, mir i dobro za nadolazeće blagdane.

„U ime Gradskog društva Crvenog križa Ploče i svih naših korisnika, zahvaljujemo djelatnicima Policijske postaje Ploče. Vaša podrška za nas ima veliko značenje, jer nam omogućuje da i dalje pomažemo onima kojima je to potrebno“, zahvalila je djelatnicima PP Ploče Martina Vrankić, ravnateljica pločanskog Crvenog križa.

Piše: Ante Šunjić / Dubrovački vjesnik

U četvrtak na klizalište stižu Disney junaci, a u ponedjeljak Produkcija Z s lutkarskim mjuziklom za djecu

Idućih dana očekuje vas dodatna zabava na klizalištu u Sportskoj ulici.

U organizaciji Ustanove za kulturu i sport Metković i TZ grada Metkovića u četvrtak, 22. prosinca od 16 do 18 sati na klizalište stižu Disney junaci. Uz to veselo društvo zabava je zagarantirana.

U ponedjeljak, 26. prosinca s početkom u 14 sati Produkcija Z će pokraj klizališta izvesti lutkarski mjuzikl za djecu Gdje su nestali pokloni Djeda Mraza. Ulaz je slobodan.

Organizator predstave za djecu je Ustanova za kulturu i sport Metković.

Zadnje objavljeno