U ponedjeljak, 12. prosinca u 11 sati u Hotelu Narona u Metkoviću održat će se završna konferencija u okviru projekta Dnevna bolnica u Dubrovniku i Metkoviću koji se financirao sredstvima iz Europskih fondova u razdoblju 2014. – 2020.KK.08.1.2.03.0034 u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
Nakon završne konferencije slijedi svečano otvorenje i obilazak Dnevne bolnice u Metkoviću, najavili su iz Opće bolnice Dubrovnik.
U subotu, 10. prosinca u Vrgorcu je održana svečanost obilježavanja 31.obljetnice vrgoračke satnije ZNG u sastavu 4. gardijske brigade na kojoj su se okupili veterani 4.gardijske brigade iz Vrgorca, Metkovića, Splita i Hercegovine.
Izaslanstva Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane, Splitsko-dalmatinske županije, grada Vrgorca i braniteljskih udruga položila su vijence i zapalila svijeće kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u središtu grada.
Potom je održano svečano otkrivanje biste prvog predsjednika RH dr. Franje Tuđmana na istoimenom trgu u Vrgorcu.
Sudionici su se nakon toga uputili svečanim mimohodom do crkve Navještenja Blažene Djevice Marije gdje je fra Josip Repeša predvodio svetu misu za poginule i umrle hrvatske branitelje i prvog predsjednika RH dr. Franju Tuđmana.
U Gradskome kulturnom središtu Metković je sinoć održan koncert duhovne glazbe koji je organizirala Ustanova za kulturu i sport Metković.
Nastupio je Bend mladih Župe sv. Nikole biskupa Vis Viatores. koji animiraju pjevanje na svetim misama u svojoj župi. Potom je na pozornicu izašao fra Marin Karačić, franjevac iz Širokoga Brijega, poznati izvođač i kantautor duhovnih pjesama.
Po završetku koncerta izvođačima su se pridružili posebni gosti – Dječji zbor crkve sv. Ilije proroka. Koncert je završio zajedničkom izvedbom božićne pjesme Radujte se narodi.
Foto: metkovic.hr
Brazil je pao u četvrtfinalu SP Katar 2022. Hrvatska je odigrala jednu od najvećih utakmica u svojoj povijesti i kući poslala prvog favorita…
Utakmica iscrpljujuća i za igrače i za navijače… Petković je poništio gol Neimara u zadnjim minutama produžetaka… a penali, to se zna: ne pucaj penale s Hrvatima jer ćeš izgubiti!!!
HRVATSKA – BRAZIL 5:3 (1:1, 0:0)
Svijet se još čudi, Brazilci znaju što ih je snašlo, Hrvati slave… slavi i Metković…
Hrvatska reprezentacija još jednom je ispisala povijest…
U Kuli Norinskoj svečano je otvoren Centar za obuku operativnih snaga civilne zaštite.
Riječ je o investiciji vrijednoj više od 7,5 milijuna kuna koja je realizirana kroz projekt FIRESPILL iz programa prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska.
Okupljenima na svečanosti obratili su se i načelnik Općine Kula Norinska Nikola Krstičević, zapovjednik Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović, ravnateljica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić te v.d. ravnatelja Agencije RERA SD Jozo Sarač.
Današnjem svečanom otvaranju nazočili su brojni predstavnici vatrogasnih postrojbi s područja Dubrovačko-neretvanske županije, predstavnici Crvenog križa, HGSS-a, Ravnateljstva civilne zaštite te Splitsko-dalmatinske županije.
Inače, proračun EU projekta FIRESPILL iznosi gotovo 16,5 milijuna kuna. Vrijednost projektnih aktivnosti Dubrovačko-neretvanske županije iznosi 1 562 469,00 eura, a provode se uz stručnu i tehničku pomoć Regionalne razvojne agencije DUNEA.
U ime Dubrovačko-neretvanske županije svečanom otvorenju nazočili su župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo te pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević.
Granični prijelazi Gabela Polje, Nova Sela, Doljani, Klek ulaze u Schengen. Što se mijenja na ovim prijelazima od prvog dana Nove godine i što građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili liječniku mogu očekivati od novih pravila?
Generalno gledano kontrole putnika koji dolaze iz trećih zemalja će biti znatno strože i detaljnije. Međutim, većinu tih dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive sa druge strane granice u BiH pa za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena prilikom prelaska državne granice i ulaska u RH, piše Dubrovački vjesnik.
Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU prostora tretiraju se kao državljani Europske unije i prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole. Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet sa BiH (Gabela Polje – Gabela, Unka, Vukov Klanac-Radež, Imotica-Duži, Slano-Orahov Dol kao i prijelazna mjesta Ulica Marka Marulića Metković, Imotica-Duži, Trnovica Drijen, Osojnik-Kaluđerovići) ostaju i dalje u funkciji i na njihov status ne utječu schengenska pravila. To je veliko olakšanje za lokalne stanovnike u pograničnom pojasu od pet kilometara koji za ulazak u RH koriste pogranične propusnice.
Stroži režim ulaska u RH primjenjivati će se na međunarodnim graničnim prijelazima za državljane trećih zemalja. Za njih se uvodi automatizirani elektronski sustav pod nazivom ETIAS, (European Travel Information and Authorisation System), koji će služiti za putovanja u zonu Schengena. Riječ je o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU za što će državljani trećih zemalja morati platiti 7 EUR-a. Odobrenje ETIAS-a za ulazak u RH vrijediti će im tri godine.
Što se tiče unosa u RH različitih roba i hrane iz primjerice BiH tu se ništa nije promijenilo sa ulaskom u schengen. I dalje su na potpunoj zabrani meso i mliječni proizvodi. Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.
Tako se preko granice bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja.
Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u RH se za osobnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnu kao i sadnica vinove loze, cistrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno. Krumpir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, rajčice, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.
Putnici iz trećih zemalja u svojoj osobnoj prtljazi mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 EUR-a u cestovnom i željezničkom prometu te 430 EUR-a u zračnom i pomorskom prometu. U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e tekućine, 4 litra vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dva litra alkoholnog pića.
Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10 000 EUR-a ili više obvezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti u kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili putovnicu.
Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik
Predstavnicima sportskih klubova, članovima Sportske zajednice grada Metkovića koja u svom radu imaju mlađe uzrasne kategorije sinoć, 8. prosinca je uručena sportska oprema i pomagala u ukupnom iznosu od 40.000 kn.
Novu opremu i pomagala uručili su im gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan i predstavnici Sportske zajednice Grada Metkovića, predsjednik Ante Zovko i tajnik Mladen Jakić.
Riječ je o sredstvima Zagrebačke banke s kojom je Grad Metković potpisao Ugovor o donaciji, a izvršitelj programa je Sportska zajednica grada Metkovića, koja je raspodijelila iznos po klubovima članicama te kupila opremu i pomagala. Nove lopte, štapove za treninge, dresove, jakne, torbe i ostale rekvizite tako su jučer dobili: Rukometni klub Metković – Mehanika, Ženski rukometni klub Metković, Rukometni klub Jerkovac, Rukometna akademija Jerkovac, Nogometni klub Neretva, Ženski nogometni klub Neretva, Omladinski nogometni klub Metković, Veslački klub Neretvanski gusar, Karate klub Metković, Karate klub Knez Domagoj, Biciklistički klub Metković i Teniski klub Metković.
Kako je istaknuo gradonačelnik Milan, ali i predsjednici Sportske zajednice grada Metkovića, dodjelom nove sportske opreme i pomagala želi se staviti naglasak na važnost rada s djecom u klubovima te općenito, potaknuti djecu na bavljenje sportom jer djeca su temelj razvoja udruga, sporta te u konačnici društva.
U srijedu, 14. prosinca 2022. godine, u Ustanovi za kulturu i sport Metković (Stjepana Radića 1, Metković) s početkom u 16,00 sati održati će se radionica o projektu dRural i o tome kako možete ostvariti novčanu potporu za proširenje poslovanja. U tijeku su dva otvorena poziva za financiranje jednostavnih i složenih usluga.
Prijavom na poziv za jednostavne usluge možete ostvariti potporu u iznosu od 5.000€.
Prijavom na poziv za složene usluge možete ostvariti potporu u iznosu od 50.000€.
Sudjelovanjem na projektu i na platformi dRural moći ćete online putem predstaviti vaše inovativne usluge potencijalnim kupcima na ruralnom području Dubrovačko-neretvanske županije.
Pozivamo sve obrtnike, OPG-ove, tvrtke i druge poslovne subjekte koje vide priliku za svoje poslovanje da nam se pridruže na radionici.
Više doznajte na: https://drural.hr/hr/page/open-calls/
Projekt provodi Grad Metković, Dom zdravlja Metković, Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA, , Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku (TERA) sa partnerima iz Španjolske, Belgije, Italije, Švedske, Nizozemske, Irske i Srbije. Projekt dRural je financiran u sto postotnom iznosu iz EU programa OBZOR 2020., ukupne vrijednosti 15.296.927,50 eura.
Prijaviti se na radionicu možete putem maila: niko.bojbasa@metkovic.hr
Mladi poljoprivrednik Josip Pejar jedini je stalno zaposlen u peteročlanoj obitelji. Prijeko potrebna financijska sredstva, osim u jednoj privatnoj firmi, pokušava osigurati u svojim nasadima mandarina i plantažama raznog povrća. Kako bi što kvalitetnije obrađivao zemlju i osigurao bolje prinose, javio se i dobio sredstva iz EU poticaja za kupnju mehanizacije. Kupio je traktor koji mu, tako je planirao, treba umnogome olakšati rad na tri lokacije na predjelu Lumbarda u Rogotinu, gdje je zasadio mandarine. Sredstva dobivena iz poticaja moraju se pravdati, odnosno zemlja mora biti obrađena, piše Dubrovački vjesnik.
Josipova zemlja jest obrađena, ali motikom, a ne traktorom, što je, znaju to i oni koji nisu poljoprivrednici, mnogo teže i zahtjevnije. Josip, naime, ne može koristiti kupljeni traktor jer ga ne može dovesti do svojih zemalja. Trebao bi to napraviti kroz prokop, više od kilometar dugačak plovni put, koji je, međutim potpuno zarastao i nije prohodan.
Prokop je iz Rogotina do rijeke Neretve, pričaju nam najstariji Rogotinjani, probijen dosta davno i služio je da ljudi iz mjesta mogu doći do imanja. Tadašnji vodeći ljudi iz mjesta tražili su najbolje jendečare ne samo iz Rogotina, nego i iz Komina i drugih mjesta, jer je to bio dugotrajan i težak posao. Kada je završen, lađama, koje su se lancale, prokopom su lokalni poljoprivrednici odlazili na svoje posjede. Prokopan je, kažu nam, prije “stare pruge”.
Da bi se danas mogao koristiti, trebalo bi ga očistiti, što nije pretjerano velika investicija. Jer, zbog takvog stanja mnogi poljoprivrednici su napustili svoje zemlje, koje su pretvorene u ledine. Ante Jerković je jedan od onih koji se još bori, ali ga ljuti inertnost i nezainteresiranost nadležnih institucija koje su godinama gluhe na vapaje iz Rogotina.
A tko bi prokop trebao očistiti, pitanje je na koje, uz sve napore, ne znamo odgovor. Mjesni odbor Rogotin obratio se Hrvatskim cestama, jer uz prokop prolazi Jadranska magistrala, kao i Županijskoj upravi za ceste, te Hrvatskim vodama.
”Hrvatske ceste održavaju pod dionice i pojas državne ceste DC 8 na području Grada Ploča shodno važećem Zakonu o cestama, a izvodile su i izvodit će i nadalje sve radove za koje su nadležne kao i one koji su nužno potrebni kako bi se njima osigurao nesmetan i siguran promet svih sudionika u cestovnom prometu. Međutim sukladno odredbama važećeg Zakona o vodama za predmetno nisu nadležne, nadasve što se radi o plovnom putu – kanalu, pa vas moramo uputiti da se za sva pitanja oko održavanja predmetnog “prokopa” obratite Hrvatskim vodama”, odgovorili su iz Hrvatskih cesta.
”Predmetni prokop upisan je u zemljišnu knjigu kao državna cesta D-8 u vlasništvu Republike Hrvatske, javno dobro u općoj uporabi, pod upravljanjem Hrvatskih cesta d.o.o. Ne predstavlja vodno dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i prema Zakonu o vodama nije pod upravljanjem Hrvatskih voda. Hrvatske vode su u postupku formiranja nove katastarske izmjere k.o. Rogotin, a prema odredbama Zakona o vodama izvršile su upis u zemljišnu knjigu vodnih dobara od interesa za Republiku Hrvatsku. Predmetni prokop nije prirodno korito, “plovni put”, niti kanal u funkciji upravljanja vodama. Prokop je izrađen kao dio građevine D-8 i mosta preko Neretve u funkciji odvodnje voda sa cestovnog zemljišta”, stoji u odgovoru Hrvatskih voda.
Do sada Mjesni odbor Rogotin na temu prokopa nije dobio odgovor od Županijske uprave za ceste, ali od djelatnika koji su izašli na teren doznali smo da će njihov odgovor biti sličan onome Hrvatskih cesta. Grad Ploče se ponudio riješiti problem, ali pitanje je od koga treba zatražiti suglasnost, jer izgleda da prokop nije ničiji.
Piše: Ante Šunjić / Dubrovački vjesnik
Jednoglasnom odlukom na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica u Bruxellesu Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana, 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće u zračnim lukama.
Ministri unutarnjih poslova 22 države članice EU koje su ujedno i članice Schengena donijeli su u četvrtak konačnu odluku o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj”, što znači ukidanje graničnih kontrola prema šengenskom prostoru.
Istodobno, Bugarska i Rumunjska na istom sastanku nisu dobile zeleno svjetlo. Austrija je bila protiv primitka obje zemlje, a Nizozemci protiv Bugarske.
