Sinoć je u Galeriji GKS-a Metković koncert održala pijanistica Vesna Podrug Kossjanenko.
Pijanistica se metkovskoj publici predstavila kompozicijama Franza Schuberta, Johannesa Brahmsa, Sergeja Prokofjeva, Claudea Debussyja i Dore Pejačević.
Organizator koncerta je Ustanova za kulturu i sport Metković, a omogućili su ga Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Metković, u sklopu programa Prosinačkih svečanosti.
Foto: metkovic.hr
U Domu kulture Ploče Luka Ploče d.d. i Lučka uprava Ploče organizirali su Božićni domjenak, koji je podrazumijevao formalno druženje, bez velikih govora. Ravnatelj Lučke uprave Ploče Tomislav Batur istaknuo je kako je poslovna godina na izdisaju, „ne najbolja nego spektakularna u povijesti Luke Ploče”, te se zahvalio svim članovima lučke zajednice u Hrvatskoj i susjednoj BiH, koji djeluju i gravitiraju koridoru Vc, jer, kako je istaknuo najnoviji poslovni uspjeh zajednička je zasluga svih dionika, piše Rogotin.hr.
Predsjednik Uprave Luke Ploče d.d., Hrvoje Livaja kazao je kako možemo samo poželjeti da iduća godina bude još bolja i pozvao okupljene da se dobro provedu.
A za dobru zabavu, uz veliki izbor jela i pića, pobrinula se grupa Versi, Branko Medak i gost iznenađenja Lidija Bačić.
Fotogaleriju možete vidjeti na portalu Rogotin.hr.
Djelatnici OŠ Stjepana Radića Metković, rodbina, kolege i prijatelji danas su se komemorativnim skupom u školi oprostili od svoje preminule kolegice i učiteljice Nade Šunjić (1957.-2022.).
Njezina ostavština su generacije učenika kojima je tijekom 39 godina radnog staža davala cijelu sebe i prenijela neprocjenjivo znanje, jer sjeme koje sade učitelji zauvijek raste – misao je u kojoj su saželi svoju tugu zbog rastanka, ali i zahvalnost za zajedno provedeno vrijeme.
O Nadinu dugom i predanom radu s mnogim generacijama učenika i o uzornoj suradnji s kolegama te životnom putu govorila je ravnateljica Božena Nikoletić:
Poštovana obitelji naše drage Nade, drage kolegice i kolege!
Naša draga kolegica, Nada Šunjić preminula je 6. prosinca 2022. godine. Izgubila je posljednju bitku s opakom bolešću i tiho nas napustila, a sve do trenutka iznenadne vijesti svi zajedno smo vjerovali u njen oporavak i povratak u školu, u svoju učionicu, među svoju obitelj, svoje kolege, učenike i prijatelje.
Teško je sažeti sve ono što smo s Nadom podijelili u ovih gotovo četiri desetljeća našeg poslovnog i prijateljskog suživota, pobrojiti sve generacije učenika koje je učila i odgajala, generacije učitelja s kojim je dijelila školsku svakodnevnicu.
Naša Nada rođena je 6. rujna 1957. godine. Na Pedagoškoj Akademiji, Sveučilišta u Mostaru stekla je zvanje nastavnika razredne nastave 1985. godine, a na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru, Sveučilišta u Splitu stekla je 2001. godine zvanje diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Povijest. Svoj radni vijek započela je 1980. godine u OŠ Kula Norinska u kojoj se zadržala dvije školske godine. Kratko je radila u OŠ Otrić Seoci, a od 1984. godine zaposlena je u OŠ Stjepana Radića, najprije na određeno radno vrijeme, da bio od 7. rujna 1987. godine bila trajno zaposlena. Na dan kada nas je sve shrvala vijest da je naša učiteljica preminula imala je 39 godina 6 mjeseci i 29 dana radnoga staža… do zadnjega točna kao sat, krajnje odgovorna i profesionalna, neke posebne živosti zbog koje je bila prepoznatljiva.
Svojim primjerom odane i nesebične učiteljice radila je na dobrobit svih: djece, roditelja, djelatnika, lokalne sredine i zajednice u kojoj je živjela i djelovala.
Učenicima je bila učiteljica, razrednica i druga majka, dajući cijelu sebe, što su oni prepoznali, cijenili i uzvraćali joj ljubavlju.
Požrtvovna pristupa u učenju i poučavanju naraštaja, bila je primjer predanosti, ozbiljnosti i odgovornosti u svojem poslu. Kroz svoj rad u nastavi i izvannastavnim aktivnostima isticala se trudom i upornošću, rado je sudjelovala u svim programima, a posebno u kulturno-umjetničkim i na tom ti, Nade, hvala.
Tužni smo i duboko potreseni tvojim preranim odlaskom, pamtit ćemo te po toplim riječima, i biti zahvalni za sav uloženi trud i znanje koje si generacijama ulagala u odgoj i obrazovanje naših mladih.
Ostat ćeš zauvijek u srcima i mislima svih nas, tvojih kolega, iako je sada nezamislivo da Te više nećemo viđati po hodnicima, u Tvojoj učionici i na Tvom mjestu u našoj zbornici škole. Tvoj odlazak u mirovinu na kraju ove školske godine htjeli smo proslaviti pjesmom veseljem i toplim željama, ali dragi Bog je tvoj duši dao jedan drugačiji smiraj.
Mnogi će se s ponosom sjećati svoje učiteljice, razrednice i kolegice Nade. Nijedna riječ nije dovoljno snažna da opiše tugu i bol koju osjećamo. Teško je pronaći riječi utjehe i ohrabrenja – ostajemo zatečeni, gotovo nijemi zbog Tvoga odlaska.
Hvala ti za dragocjene uspomene koje će zauvijek obogatiti naše živote. Naše molitve i misli, naše suze i cvijeće, upućuju ti posljednje ovozemaljsko Zbogom, draga naša Nade! Počivaj u miru Božjem!
U ime kolega učiteljica i učitelja oproštajni govor je održala učiteljica razredne Maša Petrov:
Draga obitelji, kolegice i kolege! Reći zbogom nikada nije lako, a kada se zauvijek pozdravljamo s nekim od svojih voljenih to je posebno bolno. Prva stvar koja nam padne napamet su sve one riječi koje nismo stigli izgovoriti, sve one misli koje se vraćaju, svi zajednički trenutci.
Naša kolegica Nada bila je dio naše školske zajednice dugih 38 godina. Nismo ni slutili da će njena bolest biti tako nemilosrdna i da će nas otrgnuti od nje, okupiti na ovom istom mjestu u kojem smo se svaki dan susretali i izmjenjivali pozdrave, šale, iskustva i dogovore. Nedostajat će nam kave u pauzama, šaputanja na hodnicima u vrijeme malih odmora, izleti, seminari i sastanci aktiva u kojima je njena živost i smisao za šalu uvijek okupljala.
Sjećamo se njena vedra duha, kako s kolegama tako i s djecom u razredu, iskazujući kreativnost, privrženost i toplinu koju su djeca jako osjećala. Uvijek je bila spremna na pomoć i suradnju, posebno mladim kolegicama. Bogato iskustvo nesebično je dijelila, uvijek spremna zaštiti naše početničke korake na ovom lijepom i nadasve odgovornom pozivu učitelja. Najprije kao učenica, zatim kao studentica i naposljetku kao kolegica imala sam tu čast biti dio rasta i sazrijevanja u ovom pozivu uz njezinu brižnu ruku vodilju.
Posebno je voljela duge večernje šetnje uz koje se opuštala na duhovit način od svakodnevnice. Privrženost obitelji, briga za sestru i nećake pokazala nam je njenu brižnu i nježnu stranu koja je nadahnjivala sve one koji su je poznavali. Bila je idejni začetnik za različita simpatična druženja, kavice i večere s kolegama.
Drage Nade, nama danas preostaje da zakažemo novi susret u nebeskim hodnicima u kojima neće zvoniti zvono kao što si sama priželjkivala.
Tvoj vedri duh ostat će u sjećanju svim tvojim generacijama učenika i kolega.
A vama, draga obitelji naše kolegice Nade, izražavamo toplu i iskrenu sućut, dijelimo privilegiju da je naša Nada bila dio života sviju nas.
Učiteljica Hrvatskog jezika prof. Manuela Malezija je kazivala stihove hrvatskog pjesnika Jure Kaštelana Nema rastanka, nema smrti, a prof. Ines Vukoja je kazivala vlastitu oproštajnu pjesmu posvećenu Nadi Šunjić.
Na kraju je knjižničarka Ivana Čarapina sve podsjetila na dragu kolegicu prikazavši fotogaleriju uspomena iz učiteljskog života pok. Nade.
Posljednji ispraćaj pok. Nade Šunjić bit će u četvrtak, 8. prosinca u 15 sati na Gradskom groblju sv. Ivana Nepomuka u Metkoviću.
Obitelji pokojne Nade, kolegama i prijateljima još jednom izražavamo iskrenu sućut!
Idućih dana na kopnu većinom oblačno, često s kišo, pa i u obliku pljuskova, osobito u subotu kada mjestimice može biti obilnije oborine, uglavnom u gorju susnježice i snijega. Vjetar povremeno umjeren južni i jugoistočni.
Na Jadranu će sljedećih dana biti promjenjivo i nestabilno, često uz pljuskove s grmljavinom, koji mjestimice mogu biti jače izraženi. Puhat će umjereno i jako jugo i južni vjetar, u subotu na sjevernom dijelu bura.”, prognozirao je za HRT mr. sc. Dragoslav Dragojlović iz DHMZ-a.
No, norveški meteorolozi navode da nam slijedi kasnojesenski zimski val koji će potrajati nekoliko dana. Najhladnije će tako biti, kažu Norvežani, u ponedjeljak, utorak i srijedu. Temperature će se uz obalu približiti nuli, dok će u Zagori biti i -6.
Stoga bi trebalo zaštiti vodomjere dobrom izolacijom da ne bi došlo do smrzavanja.
Zbog uvođenja eura uskoro će biti dostupno svega 40 posto bankomata. Njih 50-ak ugašeno je u ponedjeljak, a neki su već dočekali i eure.
“Morate obići svaki bankomat, ažurirati ga i nakon toga pripremiti da može prihvatiti novčanice eura. U 4000 bankomata ima preko 40.000 bankomatskih kazeta i svaku pojedinačno moramo prilagoditi za nove dimenzije euro novčanica koje su, naravno, različite dimenzije od novčanica kune”, pojasnio je za RTL izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a Tihomir Mavriček.
Tijekom prosinca neće raditi više od 2700 bankomata – u prijelaznom razdoblju radit će samo oni koji istovremeno mogu isplaćivati i staru i novu valutu. “Ostalih 30-ak posto bankomata, ili 1300 njih, bit će prilagođeno do 15. siječnja 2023. od kada će svi bankomati, oko 4000 njih, biti spremni i isplaćivati isključivo eure”, dodaje Mavriček.
Ogroman posao čeka i zaštitarske službe.
“Da prilikom pokušaja bilo kakvog otuđenja novca iz bankomata, novac će se obojiti. Poprimit će zelenkasto-plavu boju, ovisno o kojem se proizvođaču radi i novac je neupotrebljiv”, rekla je za RTL predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara Lidija Stolica.
Masovno gašenje počet će za 10-ak dana. “Manji broj će biti ugašen do 15. prosinca, a od 15. prosinca će Hrvatska udruga banaka (HUB) objaviti interaktivnu kartu svih bankomata u Hrvatskoj koji su aktivni u realnom vremenu, kako bi svi građani u svakom trenutku znali koji bankomat radi i gdje mogu podignuti gotovinu”, govori za RTL Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka.
Razloga za paniku nema, osim ako na kartici nemate novca jer i u manjim sredinama moći će se do gotovine. “Poseban fokus bio je usmjeren na manje sredine, gdje je manji broj bankomata – banke su na razini HUB-a dogovorile način prilagodbe mreže tako da u svakom trenutku građanima bude na raspolaganju dovoljan broj bankomata u svakom mjestu Hrvatske”, dodaje Maljković.
U Dolini Neretve završio je glavni dio sezone berbe mandarina. Prema procjenama, ubrano je malo više od 35 tisuća tona, od čega su najveći dio otkupili veliki centri, objavio je HRT.
U tijeku je berba kasnijih sorti i sve popularnija proizvodnja prirodnog soka od mandarina. Berba, koja traje od rujna, privodi se kraju.
– Ja sam Zoranu pobrala, a ovo sad ode imam nešto pomiješane sorte pa berem kako koja dozrijeva, rekla je Draga Šešelj iz Podgradine.
Na stablima su još najkasnije sorta. Plodovi s ove plantaže odlaze na slovensko tržište.
– Vozim po cijeloj Sloveniji: Celje, Maribor, Ljubljana, pa dolje na more isto Kopar, Izola, Piran, Portorož. Sve smo pokrili, izjavio je Matko Šamić iz Opuzena.
Pokrili su, kažu, i domaća i strana tržišta, sve osim svojih troškova, koji su ove godine bili enormno veliki. Vremenske neprilike utjecale su na cijenu proizvoda. Prosječno 3 kune po kilogramu za mandarinu prve klase za njih je ipak malo.
– Ispod bar četiri kune nije smjela biti. Kad sve zbrojimo, gorivo i ostatke. Veliki su ulozi, u tome je i problem, kazao je Živko Salacan iz Opuzena.
Velike temperature mogu naštetiti proizvodu.
– Moglo je biti i gore. Ona temperatura koja je bila od 35 stupnjeva prvog studenog, to je katastrofa. Roba nije mogla opstati, trunila je i tako. To su ogromni problemi. Prodaja sedam tisuća tona na malome prostoru je veliko zadovoljstvo, rekao je Gradimir Šešelj, proizvođač i otkupljivač.
Neretvanska mandarina jedina je na europskom tržištu u listopadu pa konkurencije zapravo nema. Sve je popularniji sok od mandarine, radi se od krupnijih plodova, na kraju berbe.
– Mi smo dosad preradili nekih sto tisuća kilograma mandarine ili sto tona što bi na kraju završilo na otpadu, kazao je Josip Tutavac iz Opuzena.
Sok od mandarine kojeg piju svi.
– To su prije, naznačeno je u novinama pile jedino bogate obitelji u Engleskoj. Ispada da smo i mi sad bogati jer imamo taj sok pa ga pijemo, izjavio je Davor Popić iz Opuzena.
Na kraju još jedne sezone zadovoljni su što je Neretva i ove godine kupce opskrbila vitaminima te se nadaju da će iduća biti uspješnija.
U sklopu projekta Regionalnog centra kompetentnosti Dubrovnik danas se u Srednjoj školi Metković održava manifestacija ‘Blago Neretve i primorja’, piše metkovic.hr.
U sklopu programa održan je prigodni program u kojem su nastupile članice KUD-a Metković, a učenici i profesori pripremili su i različite delicije neretvanskoga kraja i primorja. U sklopu programa održana je i kreativna radionica pletenja s korisnicima Doma za starije osobe Villa Marija Opuzen. U programu manifestacije uživali su brojni gosti, među kojima su bili i učenici i profesori iz pet europskih zemalja, koje je Srednja škola Metković ugostili ovoga tjedan u sklopu Erasmus plus projekta.
Sav prilog prikupljen tijekom manifestacije namijenjen je u humanitarne svrhe.
Počela je ‘Ledena bajka na Neretvi’, otvoreno je klizalište u Sportskoj ulici u Metkoviću, a djecu je razveselio sveti Nikola koji im je uz pomoć UL Metkovke podijelio darove.
Klizalište će biti otvoreno do 31. prosinca, svakim danom od 14:30 do 22 sata, osim na Badnjak i Božić. Cijena ulaznice za djecu do 14 godina je 10,00 kn, a za odrasle 20,00 kn. U klizalište se ulazi na puni sat, a klizanje traje 40 minuta.
Pokraj klizališta je postavljena i božićna kućica koja u svojoj ponudi ima različite delicije i piće, a na koju mogu doći i svi oni koji ne koriste usluge klizališta.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, odnosno naš jezikoslovac Domagoj Vidović pojasnio je što to povezuje vratara Hrvatske Dominika Livakovića i napadača Marka Livaju u jezikoslovnom smislu.
“U jučerašnjoj hrvatskoj pobjedi nad Japanom sudjelovala su dvojica igrača čije bi prezime moglo zbuniti protivnika jer su dešnjaci iako im prezimena upućuju na to da se bolje služe lijevom rukom i lijevom nogom. Riječ je, dakako o vrataru Livakoviću (< livak ‘ljevak’) i napadaču Livaji (< livaja ‘ljevoruka osoba’ < liv ‘lijev’).
Dominik Livaković pokazao je, obranivši tri jedanaesterca, kako je njemu svaki dan nedjelja. Osobno ime Dominik, naime, ima dva temeljna tumačenja. Po jednome se dovodi u vezu s latinskom svezom “Dominica dies”, u značenju dan Gospodnji, nedjelja. Kršćansko ime Dominik usporedivo je, dakle, s hrvatskim imenom Nedjeljko. Po drugome se tumačenju ime Dominik povezuje s latinskim pridjevom dominicus ‘gospodnji’. Koliki je naš vratar gospodin, pokazao je skromnim izjavama upućenim nakon jučerašnje pobjede.
Drugi je naš lažni ljevak Marko Livaja. Marko je borac, što mu i ime kaže jer se povezuje s imenom rimskoga boga rata Marsa. Usto, Marko igra za klub koji također nosi borbeno ime Hajduk. Kako je Mars u starijim slojevima italske mitologije bio i bogom plodnosti, vjerujemo kako će Marko, kao pravi borac, svoju igru u hrvatskome dresu još mnogo put oploditi zgoditkom”, objasnio je Domagoj Vidović za Institut.
