Nedjelja, 8 studenoga, 2026

VIDEO | Učenici i učitelji zajedno zapjevali u božićnoj priredbi u OŠ Stjepana Radića

By
K. J.
-

Večeras je u OŠ Stjepana Radića – Metković održana božićna priredba s kojom se tradicionalno zaključuje prvo polugodište i iščekuje skoro slavlje Božića.

Sretan Božić, Hrvatska i Sretan ti Božić, narode moj izveo je Velikog školskog zbora pod vodstvom  Anite Cuca Bebić, solistice su bile Ana Klobučić i Tia Gutić, na flautama su nastupile Lucija Primorac i Jelena Lazarević uz klavirsku pratnju Zrinke Boras.

Sve prisutne je pozdravila ravnateljica Božena Nikoletić. Potom su Antea Ćerlek, Ivan Šunjić i  Marija Klara Granić kazivali stihove pjesme Bliži se Božić, a Čedomir Knežić, Dorian Pecolaj, Jure Jarak i Ivano Vidović stihove pjesme Božićna noć.

Učenici dramsko – lutkarske skupine nižih razreda izveli su igrokaz Isus s interneta. Trećaši su kazivali stihove Božidara Prosenjaka Božić u duši, a plesna skupina učenika drugih razreda plesala je uz pjesmu All I want for Christmas is you.

Karmela Barbir je recitirala Krijesnicu, a Leonarda Raguž Badnju noć.

Mali školski zbor s časnom Milom Deak izveo je pjesmu Božićna zvona, a vokalna skupina učenika petih razreda Bijeli Božić.

Na kraju našega večerašnjeg programa Mali školski zbor s učiteljicama pod ravnanjem s. Mile izveo je Mali Isuse, sretan rođendan.

U tijeku tradicionalna humanitarna akcija ‘Uljepšaj baki Božić’

By
LIKEmetkovic.hr
-

Udruga Dobra u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Metković i ove godine tradicionalno provodi akciju Uljepšaj baki Božić, u sklopu sabirne akcije Solidarnost na djelu.

Cilj akcije je prikupljanje higijenskih potrepština i/ili prehrambenih proizvoda za korisnike programa Pomoć u kući i za socijalno ugrožene starije i nemoćne osobe s ruralnoga područja doline Neretve.

Potrepštine će se prikupljati u prostorijama Volonterskog centra Dobra, Ante Starčevića 5 (stara gradska knjižnica), od 9 do 12 sati od ponedjeljka – petka. Akcija prikupljanja traje od 18. do 22. prosinca 2023. godine. Prikupljene pakete dijeliti će zaposlenici udruge Dobra.

– Pozivamo Vas da zajedno uljepšamo božićne blagdane onima kojima je to najpotrebnije, poručili su iz Udruge Dobra.

VIDEO | Na GP Karasovići zaplijenjeno preko 400 tisuća sjemenki kanabisa

By
K. J.
-

Izlaznoj graničnoj kontroli na MCGP Karasovići u nedjelju, 17. prosinca, u 01,30 sati, pristupilo je osobno vozilo albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao albanski državljanin u dobi od 29 godina.

Tijekom granične kontrole policijski i carinski službenici uočili su preinake u unutrašnjosti vozila što je pobudilo sumnju na moguće krijumčarenje te je zatražen nalog za pretragu.

Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku pretraženo je vozilo kada je u prednjem dijelu  pronađen posebno izrađen skriveni prostor u kojem se nalazilo 400 000 sjemenki, odnosno  400 originalnih pakiranja s po 1000 komada sjemenki kanabisa.

Zemlja porijekla sjemenki je Kanada gdje je legalizirana marihuana za osobne potrebe, a tržišna vrijednost zaplijenjenih sjemenki  procjenjuje se na oko 600 tisuća eura. Također se procjenjuje da bi se od ove količine sjemenki kanabisa moglo uzgojiti preko 130 tona marihuane s visokim postotkom aktivne tvari THC-a (Tetrahidrokanabinol).

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni državljanin Albanije sjemenke kanabisa prevezao iz jedne od zemalja zapadne Europe s ciljem daljeg prevoženja u Albaniju gdje je bila namijenjena sadnji i uzgoju.

Sjemenke su uz potvrdu oduzete, a albanski je državljanin uz kaznenu prijavu za kazneno djelo „Izbjegavanja carinskog nadzora“, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

Nakon prošlotjedne zapljene preko 900 kg marihuane u Osijeku, ovom najnovijom zapljenom još se jednom pokazala dobra i kvalitetna suradnja između policijskih uprava i Carinske uprave što u konačnici dovodi do zapaženih rezultata na polju suzbijanja distribucije i zlouporabe droga.

FOTO | Žive jaslice – uprizorenje Betlehema u Agro etno parku u Badžuli

By
K. J.
-

Pravi predblagdanski božićni ugođaj bio je prošloga vikenda u Agro etno parku u Badžuli koji je za ovu prigodu bio raskošno ukrašen božićnim ukrasima.

Počelo je u subotu, 16. prosinca s božićni festival tradicija Slavonije kada su posjetitelji mogli kušati razne delicije izlagača iz Slavonije (suhomesnate proizvode, sireve, čobanac…) uz glazbeni program tamburaškog sastava Slavonska duša.

U nedjelju, 17. prosinca duo Sestre Ramljak, poznat po izvedbi duhovnih pjesama, uveo je brojne posjetitelje u  vrhunac večeri – uprizorenje živih jaslica u izvedbi Branka Medaka i VIS Krila ljubavi iz Ploča. Nakon toga je bio božićni koncert klapa (Fjoret, Kolajna, Koštil) i nastup tamburaša.

Kako  je to bilo u nedjelju u Badžuli, možete vidjeti u fotogaleriji Marina Veraje (Foto&video studio Veraja)…

U Galeriji GKS-a održan božićni koncert školskih zborova

By
K. J.
-

U Galeriji GKS-a večeras je održan tradicionalni božićni koncert školskih zborova kojega je organizirala OŠ don Mihovila Pavlinovića – Metković.

Na početku publici obratila prof. Ljupka Sršen Gutić, a potom je uslijedio glazbeni repertoar sastavljen od tradicionalnih i popularnih božićnih pjesama.

Nastupili zborovi OGŠ Metković (voditelj prof. Dragan Gutić), OŠ Stjepana Radića (voditeljica prof. Anita Cuca Bebić), OŠ Vladimir Nazor – Ploče (voditeljica prof. Helena Decovski Ćavar) OŠ Ivo Dugandžić Mišić – Komin i OŠ Otrić-Dubrave (voditeljica prof. Matea Jurilj) te mali i veliki zbor OŠ don Mihovila Pavlinovića (voditeljica prof. Ljupka Sršen Gutić).

Klavirska pratnja: Zrinka Boras, Ana Bukovac, Dragan Gutić i Matea Jurilj. Gitara: Silvestar Ćavar i Stipan Kuran.

Koncert je završio zajedničkom izvedbom božićne pjesme Radujte se narodi.

Fotogalerija s božićnog koncerta školskih zborova u GKS-u…

NAJAVA | U srijedu na Trgu humanitarni sajam ‘Ususret slatkom Božiću’

By
LIKEmetkovic.hr
-

U organizaciji Srednje škole Metković, Ustanove za kulturu i sport Metković te TZ grada Metkovića na Trgu kralja Tomislava u srijedu, 20. prosinca s početkom u 10 sati održat će se humanitarni sajam Ususret slatkom Božiću.

Svrha sajma je upoznati sugrađane i goste s kolačima i slasticama koje su nekada naše bake pripremale za Božić te njihovim receptima. Uz prodaju po simboličnim cijenama, možete se ugrijati i osladiti uz kuhani čaj, vino, fritule i bakalar te se fotografirati za uspomenu s Djedom Božićnjakom.

Sav prihod od prodaje ide za pomoć djeci Osnovne škole oca Ante Gabrića u Indiji.

Kriptovalute u digitalnim transakcijama: budućnost je ovdje

By
LIKEmetkovic.hr
-

Kriptovalute nisu samo novi oblik digitalnog novca, već predstavljaju novi val financijske slobode i neovisnosti. Od anonimnih počеtaka na intеrnеtu, kriptovalute su еvoluiralе u globalni fеnomеn koji izaziva tradicionalnе financijskе institucijе i nudi novе mogućnosti za milijardе ljudi širom svijеta. 

Za praćеnjе kriptovaluta, mnogi invеstitori su trеbali razumjеti ovo brzorastućе tržištе, kako bi mogli donositi informiranе odlukе tеmеljеnе na trеnutnim tržišnim trеndovima i analizama. Zbog toga je ključno znati kako procijeniti kad kupiti, a kad prodati kriptovalutu. Na Kripto cijene možete saznati više o kriptovalutama, te vidjeti kako se ove valute mijenjaju. 

Kriptovaluta – više od digitalnog novca

Kriptovalute su više od digitalnog novca. One su tehnološki napredak koji kombinira financije s inovacijama. Temelje se na blockchain tehnologiji, koja omogućava sigurnost, transparentnost i decentralizaciju. 

Svaka transakcija zabilježena je na blockchainu, što osigurava neporecivost i trajnost. Osim Bitcoina, postoji mnoštvo drugih kriptovaluta, poput Ethereuma, Ripplea i Litecoina, svaka s vlastitim jedinstvenim karakteristikama i uporabom.

Kriptovalute nude brojne prednosti, uključujući niže troškove transakcija, veću dostupnost i financijsku inkluziju. Međutim, postoje i izazovi, poput volatilnosti cijena, regulatornih pitanja i sigurnosnih briga. Unatoč ovim izazovima, kriptovalute se i dalje nastavljaju razvijati.

Kako se kriptovalute koriste u digitalnim transakcijama

Kripto postaju sve prisutnije u svakodnevnom životu. Njihova primjеna u digitalnim transakcijama otvara novе mogućnosti i pruža alternativne načine plaćanja tradicionalnim metodama. 

Od malih poslovnih subjеkata do vеlikih korporacija, sve veći broj trgovaca usvaja kriptovalute kao sredstvo plaćanja. Ova tendencija proširuje se kroz mnoge industrije, poput turizma, ugostitеljstva i maloprodajе.

Zamislite kako kupujete tehnološku opremu, rezervirate sobu u hotelu ili čak naručujete kavu plaćajući Bitcoinom ili nekom drugom kriptovalutom. Ovaj trend pruža korisnicima veću slobodu izbora te često rezultira nižim troškovima transakcija.

Ali ključna prednost kriptovaluta leži u njihovoj sposobnosti izvršavanja direktnih transakcija bez posrednika, kao što su banke. To omogućuje korisnicima slanje i primanje novca izravno, često trenutačno i uz minimalne ili nikakve naknade. Ova osobina je iznimno korisna kod međunarodnih prijenosa gdje tradicionalni pristupi obično donose visoke troškove i dugotrajne postupke.

Kriptovalute takođеr omogućuju mikrotransakcijе, što je često neizvedivo s tradicionalnim valutama zbog njihovih visokih troškova. To je iznimno vrijedno u digitalnim medijima i online zajednicama, gdje korisnici mogu malim iznosima kriptovaluta “nagraditi” autore sadržaja kao znak podrške ili zahvalnosti.

Za mnogе, kriptovalute su postale sredstvo za investiranje i štednju. S obzirom na njihovu volatilnost, one mogu ponuditi značajne povrate, ali i visok rizik. Neki korisnici preferiraju držanje svojih sredstava u kriptovalutama umjesto tradicionalnih valuta, vjеrujući u dugoročni rast njihovе vrijеdnosti.

Intеgracija kriptovaluta s konvеncionalnim financijskim sustavima svе višе naprеdujе,  pružajući korisnicima jеdnostavniji pristup i korištеnjе. To sе oglеda u stvaranju kripto dеbitnih kartica kojе dopuštaju potrošnju kriptovaluta u prodavaonicama kojе prihvaćaju uobičajеnе dеbitnе karticе. Također, postoji i opcija konverzije kriptovaluta u standardne valute putem online burzi.

Regulacija i budućnost kriptovaluta: što nas čeka?

Regulacija kriptovaluta varira od zemlje do zemlje, a budućnost će vjerojatno donijeti još višе smjеrnica i pravila. Ovo bi moglo pomoći u stabilizaciji tržišta i zaštiti korisnika. 

Također, razvoj stabilnih valuta (stablecoins) i centralno bankarskih digitalnih valuta (CBDCs) mogao bi dodatno integrirati kriptovalute u mainstream financije.

Kriptovalute nisu samo prolazni trend, već ključni element budućnosti financija. S obzirom na njihovu rastuću popularnost i prihvaćanje, važno jе nastaviti s еdukacijom i razumijevanjem ovog novog oblika novca. 

Kako sе svijеt svе višе digitalizira, kriptovalute ćе nеizbjеžno postati intеgralni dio naših financijskih sustava, mijеnjajući način na koji razmišljamo o novcu i transakcijama.

Foto: Kanchanara / Unsplash

Otvorena izložba “Prosinački salon” Udruge likovnih stvaratelja ‘Opuzen’

By
LIKEmetkovic.hr
-

U uredu Turističke zajednice Grada Opuzena sinoć je otvorena tradicionalna izložba “Prosinački salon” Udruge likovnih stvaratelja Opuzen.

Svoje autorske radove izložili su: Teo Bilas, Branka Đerek, Snježana Đelmić, Koraljko Greben, Jure Jovica, Zlata Jelinić, Zvonko Kermc, Nataša Kale, Iva Krilić, Velimir Ključe, Mirsada Mustapić, Živko Mustapić, Suzana Mušan, Nediljka Penović, Drago Rašić, Milan Salacan, Dubravka Šešelj, Jure Talajić, Halil Tikveša, Nikica Utovac i Edo Unković.

Pozdravni govor je održao opuzenski gradonačelnik Ivan Mataga, a izložbu su otvorile Magdalena Krvavac, direktorica Turističke zajednice Grada Opuzena i Dubravka Šešelj predsjednica Udruge likovnih stvaratelja Opuzen.

Izložba je otvorena sve do 24. prosinca 2023., a može se pogledati svakog dana od 17:30 do 19 sati.

Centar za mentalno zdravlje organizira radionicu za mame u Gradskoj knjižnici

By
LIKEmetkovic.hr
-

Centar za mentalno zdravlje organizira radionicu za mame kao božićni poklon. Radionica će se održati 28. prosinca u 17 sati u Gradskoj knjižnici Metković.

“Vjerujemo da svaka mama zaslužuje predah i vrijeme za sebe. Podružimo se malo uz ćakulu i čašicu teranina. Ako usput želiš naučiti kako se lakše nositi da stresom majčinstva i biti sretnija i zadovoljnija mama, brzo ugrabi svoje mjesto! I javi drugim mamama za ovaj poklon”, poručuju Ivana i Milka iz Centra za mentalno zdravlje.

Božić dolazi, a jegulja po zlato: za kilogram treba izdvojiti 40 €

By
LIKEmetkovic.hr
-

Pred nama je predbožićni tjedan. Ove godine Badnji dan pada u nedjelju pa će mnogi postiti prije toga. Za božićni post na stolovima Neretvana tradicionalno je bila jegulja, na brudet, sa raštikom, na ražnju ili jednostavno sušena jegulja sa krumpirom, nešto slično kao bakalar. Kuhala se i liska koja se također smatra posnom hranom za velike blagdane Božić i Uskrs. Ali ove godine jegulje nema ili je ima u malim količinama pa je ponuda skromna, piše Dubrovački vjesnik.

Manja ponuda rezultirala je većom cijenom svježe jegulje koja se kreće od 35 do 40 €. I zadovoljan je oni koji je uopće nađe za kupiti. Ista je cijena domaće i uvozne jegulje koja stiže sa Skadarskog jezera (Crna Gora, Albanija).

Sirotinjska hrana neretvanskih težaka postala je danas prvorazredna poslastica o kojoj pričaju gastronauti, koji svaki posjet neretvanskoj dolini završavaju brudetom od jegulja, koji je od prošle godine zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH.

Jegulja nestaje zbog isušivanja močvara, intenzivne poljoprivrede, pesticida, najmanje zbog nekontroliranog izlova, koji je pridonio smanjenju populacije, ali ipak ne u tolikoj mjeri da jegulja iščezne iz delte Neretve. Kako jedno zlo nikada ne dolazi samo, posljednjih godina na ušću Neretve pojavio se i plavi rak, koji tamani ono što je od populacije jegulje ostalo. Nedvojbeno, jegulja je najugroženija riba na svijetu. Ribari i ekolozi su nemoćni jer ne postoji način da se jegulja vrati u Neretvu i njezine protoke i rukavce.

Brojne su prepreke migracijama jegulje u delti Neretve, a svakako su najznačajnije brana na ušću Male Neretve i brana na Svitavskoj akumulaciji (BiH), koje otežavaju migracije staklaste jegulje u uzvodna močvarna područja prema jezeru Kuti i Hutovu blatu. Trenutačno se love minimalne količine jegulje, uglavnom je riječ o rekreacijskom ribolovu jer profesionalnog lova ljegulje u Neretvi odavno nema.

Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik

1...539540541...2.261Page 540 of 2.261

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr