Slikoviti ambijent doline Neretve neiscrpno je vrelo inspiracije dizajnerice Matije Vuice. Nakon jedinstvene revije na lađama, u zagrljaju ove slikovite rijeke, upustila se u novo putovanje – i geografski i emocionalno. Editorijalom ”Vinogradi djetinjstva” spojila je modu i duboku povezanost s korijenima. Od berbe do piste u prilogu IN Magazina vodi vas Ana Vela.
Jedinstvena modna priča “Vinogradi djetinjstva” putovanje je kojim je Matija Vuica oživjela svoja najranija sjećanja, objavio je Showbuzz.dnevnik.hr.
“Ovaj put sam odabrala mjesto otkud ja zapravo potječem, gdje su moji pravi pravcati korijeni s majčine strane. I otišli smo u selo Vidonje, nešto niže postoji malo selašce koje se zove Ružine Njive i tu je moja majka rođena”, otkrila je Matija.
Pitoreskno kameno selo danas, nažalost, izgleda napušteno.
Mjesto koje je stoljećima bilo dom njezinim precima pretvorila je u pozornicu mode i elegancije.
“Te kuće su ostale autohtone, netaknute, rijetko tko je devastirao nešto da bi mu bilo ugodnije. Neki ljudi su malo nešto prilagodili, ali zapravo je sve ostalo kako je bilo nekada davno”, pojasnila je Matija za Showbuzz.dnevnik.hr.
“Danas tijekom jutra dobili smo nekoliko dojava o opažanju skupine velikih kitova u Jadranu. Analizom snimki opažanja kod Korčule koje su nam poslali građani utvrdili smo da se ne radi o velikom kitu (Balaenoptera physalus) već o skupini od najmanje pet ulješura (Physeter macrocephalus). S obzirom da se radi o životinjama koje inače obitavaju u područjima dubine preko 1.000 m, u Jadranu im prijeti opasnost od nasukavanja i ugibanja”, otkrili su danas u izvanrednom priopćenju za medije iz Instituta “Plavi svijet”.
S obzirom na to da ulješure obitavaju u područjima velike dubine te da im brojnost nije velika, opažanja ulješura u Jadranu nisu česta. Rijetku, ali redovitu prisutnost ulješura u Jadranu bilježimo samo pomoću uređaja za snimanje zvuka u dubokom južnom dijelu Jadranskog mora i u blizini Otrantskih vrata.
“Na žalost, u većini slučajeva posjet ulješura srednjem i sjevernom Jadranu završavao je nasukavanjem i ugibanjem jedinki iz opaženih skupina, uglavnom s talijanske strane Jadranskog mora. Stoga je potrebno na svaki način osigurati praćenje ove skupine kako bi utvrdili pravac kretanja te kako bi na vrijeme mogli poduzeti aktivnosti spašavanja. Upravo zahvaljujući praćenju njihova kretanja u Hrvatskoj, a na temelju dojava građana i objava u medijima, u rujnu 2014. godine uspjeli smo upozoriti kolege iz Italije na mogućnost pojavljivanja skupine u talijanskim vodama. Rezultat je bila pravovremena reakcija Grupe za hitne intervencije u Italiji i četiri od sedam jedinki uspješno je vraćeno u more. Ovo je bila prva uspješno provedena akcija vraćanja ulješura u more provedena u cijelom Sredozemlju”, pojašnjavaju detaljno iz Instituta.
Naime, posljednje opažanje ulješura u Jadranu bilo je u blizini Rovinja u kolovozu 2016. kada su tri odrasle jedinke boravile u ovom području tijekom nekoliko dana. Zahvaljujući fotografijama građana, jednu od tri tada opažene životinje identificirali su kolege koje se bave njihovim istraživanjem u katalozima u Grčkoj i Italiji, potvrđujući kako ove životinje koriste cijelo Sredozemno more kao svoj dom.
“S obzirom da nam je cilj osigurati siguran izlazak ove skupine ulješura iz Jadrana, molimo sve građane da hitno dojave svoja opažanja kako bi mogli pratiti njihovo kretanje te po potrebi poduzeti potrebne akcije. Dojava kad ste u blizini ulješura ili odmah nakon opažanja svakako će nam pomoći da ulješure pronađemo s obzirom da su naši istraživački timovi na Visu i na Lošinju na terenu te se mogu uputiti prema lokacijama opažanja.
U slučaju opažanja molimo vas da napravite fotografije i/ili video snimke životinja te da zabilježite točnu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. Informacije o ulješurama (po mogućnosti čim ih opazite!) dojavite nam na brojeve telefona Instituta Plavi svijet 051 604666 ili 091 4637424, email info@plavi-svijet.orgili putem aplikacije za mobilne uređaje Marine Ranger koju možete preuzeti sa www.marine-ranger.org.
Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude bezopasne ako im se ne približavaju. S obzirom da su životinje vjerojatno iscrpljene, dezorijentirane i uznemirene jer se nalaze u nepoznatom okruženju, molimo Vas da im se ne približavate i ne proganjate ih kako svojim djelovanjem ne bi uzrokovali njihovo slučajno nasukavanje i ugibanje!
Sve daljnje informacije o ulješurama objavit ćemo na našem webu (www.plavi-svijet.org) i našoj Facebook stranici (www.facebook.com/blueworldinstitute) Hvala na pomoći i suradnji”, apeliraju iz spomenutog Instituta “Plavi svijet”.
ŠTO JE ULJEŠURA?
Ulješura je najveća vrsta iz skupine kitova zubana (Odontoceti), u koju pripadaju i npr. dobri dupini. U svakoj strani uske donje čeljusti nalazi se do 26 koničnih zuba. Žive u svim morima i oceanima svijeta osim u polarnim područjima, a preferiraju područja kontinentalnog slaza. Hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko 1.000 m. Boja im je sivo-crna ili smeđa, a mogu imati bijele mrlje po trbuhu i oko usta. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu zrelost dostižu sa 8-12 godina. Ulješure žive u društvenim skupinama od 5-15 životinja u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami. Za razliku od oceanskih, u skupinama ulješura u Sredozemnom moru često se mogu vidjeti i mužjaci što ukazuje na društvenu strukturu koja se razlikuje od ostalih.
“Populacija ulješura koja živi u Sredozemlju genetički se razlikuje od najbliže populacije u Atlantiku što upućuje na izolaciju. Ulješure u Sredozemlju direktno su ugrožene zbog zaplitanja u (ilegalne) ribarske mreže te zbog sudara s brodovima, a smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada. Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem – seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom te onečišćenje plastičnim otpadom koji životinje gutaju zamjenjujući ga za plijen dodatno negativno utječe na njih”, otkrivaju stručnjaci iz Plavog svijeta te nadodaju:
“Područja obitavanja u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu (kontinentalni slaz, podmorski kanjoni). Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4.000 m između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču. Ulješure u Sredozemnom moru poduzimaju opsežne migracije unutar cijelog bazena što je potvrđeno praćenjem pomoću fotoidentifikacije”, navode.
Prema procjeni populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje od 2.500 jedinki, a status ove vrste u Sredozemlju je „ugrožena“ prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Unutar Sredozemnog mora najveći broj jedinki obitava u zapadnom dijelu dok je procjena brojnosti u istočnom Sredozemnom moru (uključujući Jadran) svega 300-400 jedinki! Stoga ovaj događaj zahtijeva dodatnu pozornost. U Hrvatskoj su ulješure strogo zaštićene.
“Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora je hrvatska neprofitna nevladina organizacija sa sjedištem na otoku Lošinju. Područje našeg rada i interesa je cijelo Jadransko more. Naš primarni interes je more i morska biološka raznolikost, no naše aktivnosti također imaju za cilj podizanje svijesti javnosti i očuvanje i zaštitu cjelokupnog morskog okoliša te održivi razvoj. U našem radu stremimo izvrsnosti u istraživačkom, obrazovnom i programu zaštite”, zaključuju.
Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima jutros su predstavnici Grada Metkovića, gradskih ustanova, političkih stranaka i udruga položili vijence i zapalili svijeće na Gradskome groblju te pred spomenicima na rivi i u parku, objavio je metkovic.hr.
Na Gradskome groblju sv. Ivana Nepomuka vijenci i svijeće položeni su pred spomen-pločom Metkovcima i drugim hrvatskim domoljubima, koje su komunističke vlasti pogubile na tome mjestu u studenome 1944. godine. Molitvu odrješenja za duše stradalih predvodio je fra Marko Pudar, župni vikar u Župi sv. Ilije proroka. Vijenci i svijeće potom su položeni i pred Spomenikom hrvatskim braniteljima iz Metkovića poginulima u Domovinskome ratu te pred Spomenikom žrtvama fašističkoga terora u Gradskome parku.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima uspostavljen je Deklaracijom Europskoga parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen je Rezolucijom Europskoga parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor taj je dan 2011. proglasio Spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Republici Hrvatskoj.
U utorak, 22. kolovoza održana je radna večera na kojoj su sudjelovali predsjednici lađarskih udruga i članovi upravnog odbora Udruge lađara Neretve.
Na sastanku se raspravljalo i iskazalo obostrano zadovoljstvo postignutim rezultatima te pronalazila još bolja rješenja u organizaciji Maratona lađa, kao i svih lađarskih događanja tijekom godine.
Raspravljalo se i o budućim prioritetima te su krenule nove inicijative od lađarskih udruga o koje bi trebale donijeti promjene, a o njima ćemo raspravljati u narednom periodu.
Sasvim je sigurno da je Maraton lađa kao sportski događaj odavno prerastao Dolinu Neretve te se proširio na cijelu Hrvatsku, ali i šire. Na svima nama u cjelini je zadaća promicati ovaj događaj koji je na ponos svakog Neretvanina, izvijestila je Udruga lađara Neretve.
Na službenoj mrežnoj stranici Grada Metkovića objavljen je Javni poziv za podnošenje Zahtjeva za ostvarivanjem prava na jednokratnu novčanu pomoć za sufinanciranje troškova nabavke školskog pribora, opreme i radnih materijala učenicima osnovnih i srednjih škola čiji roditelji/skrbnici imaju prebivalište na području Grada Metkovića za školsku godinu 2023./2024. u iznosu od 40,00 eura (301,38 kuna) po djetetu/učeniku.
Javni poziv otvoren je od 23. kolovoza 2023. godine (srijeda) i traje do 12. rujna 2023. godine (utorak).
Posebne napomene:
račun za nabavku školskog pribora, opreme i radnih materijala NIJE potrebno priložiti.
potvrdu o redovitom školovanju učenika s podatkom koji razred pohađaju prilažu ISKLJUČIVO UČENICI/CE KOJI POHAĐAJU SREDNJU ŠKOLU IZVAN PODRUČJA GRADA METKOVIĆA.
Učenici koji pohađaju Osnovnu školu Stjepana Radića, Osnovnu školu Don Mihovila Pavilnovića, Srednju školu Metković i Gimnaziju Metković ne trebaju dostavljati potvrde o redovitom školovanju, već će ih Grad Metković, po službenoj dužnosti u suradnji sa školama provjeriti.
Svim podnositeljima Zahtjeva koji ostvare pravo na jednokratnu novčanu pomoć sufinanciranja kupnje školskog pribora, opreme i radnih materijala sredstva će biti uplaćena na njihove račune najkasnije do 31. listopada 2023. godine.
S obzirom da se očekuje do 2.000 zahtjeva roditelja, u Gradu mole za razumijevanje i strpljenje zbog predviđenog trajanja obrade istih.
Nevrijeme, oluja, tuča, jak vjetar, sve su to ovog ljeta na vlastitoj koži osjetili domaći poljoprivrednici. Neki nasadi su potpuno uništen a na nekima je značajno smanjen urod. U javnosti se dugo vodila rasprava treba li nam sustav protugradne obrane baziran na protugradnim raketama i koliko je učinkovit u rastjerivanju gradonosnih oblaka. Struka se složila da takvi sustavi nisu učinkoviti te da je potrebno istražiti nove mogućnosti kako bi se ublažile štete ljetnih oluja na poljoprivredi.
Neke tradicionalno poljoprivredne zemlje Europske unije postavljaju protugradne mreže koje zadržavaju tuču međutim primjena mreža kod nas nije primjenjiva ili je primjenjiva na plantažama primjerice jabuka, krušaka, šljiva, bresaka u ravničarskom djelu gdje su okrupnjene poljoprivredne površine. Takvo nešto ne može se postaviti u dalmatinskim voćnjacima, vinogradima i maslinicima gdje je poljoprivreda rascjepkana na više manjih parcela, pa je ovdašnjim poljoprivrednicima kao jedno od mogućih rješenja ponuđeno osiguranje usjeva.
Ministarstvo poljoprivrede tako je raspisalo natječaj za provedbu intervencije 76.01. “Osiguranje poljoprivredne proizvodnje”. Svrha Natječaja je dodjela potpore za financiranje prihvatljivih troškova premije osiguranja za police osiguranja, a intenzitet javne potpore je 70% prihvatljive premije osiguranja.
Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore je 13.338.000,00 EUR, a maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku iznosi 75.000 EUR.Rok za podnošenje zahtjeva za isplatu potpore i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva je od 12:00 sati 25. rujna 2023. godine do 12:00 sati 31. prosinca 2023. godine.
U okviru programa ruralnog razvoja Ministarstvo poljoprivrede provodilo je i operaciju 17.1.1. “Osiguranje usjeva, životinja i biljaka” kojim se dodjeljivala potpora za sufinanciranje premije osiguranja, pri čemu je za oko 46 tisuća zahtjeva korisnika isplaćena potpora u ukupnom iznosu od 97,7 milijuna eura.
Popravak zuba za devet minuta ili skidanje gipsa za najmanje dvije? Napisana su nova pravila za liječnike, koja preporučuju koliko bi minuta trajali pregledi, ali i koliko pacijenata trebaju primiti u jednom danu. Nezadovoljni liječnici kažu da bi im radni dan trebao trajati 17 sati. Detalje donosi reporterka Dnevnika Nove TV Martina Bolšec Oblak.
Najmanje pet minuta za previjanje, dvije za skidanje šavova, od pet do 15 minuta za kontrolu.
Liječnici su dobili trajanje svakog pregleda. Zadano im je točno koliko bi najmanje, a koliko najviše minuta trebalo posvetiti pacijentu. No liječnici upozoravaju da bi im uz propisane normative radni dan trajao stalno.
”Tim obiteljske medicine da bi ostvario sve treba raditi 17 sati. To je jedna neobjašnjiva salata želja i planova”, kaže Nataša Ban Toskić iz KoHOM-a Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
Na nova pravila objavljena u e-savjetovanju reagirali su i pedijatri kojima je za pregled djeteta od mjesec dana propisan pregled od 15 do 37 minuta.
”Ovih 37 minuta je odlično i to bi bilo dosta, za 15 minuta to ne možete odraditi. Prvo naše pitanje je bilo tko je ovaj plan radio”, kazala je Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica HD-a za preventivnu i socijalnu pedijatriju.
Na zubarskom stolcu, bez obzira na to što se radi pacijenti bi se trebali zadržati tek 10 minuta, a Vlaho Brailo iz Hrvatskog društva za oralnu medicinu i patologiju HLZ-a napominje: “Jedan liječnik i sestra bi trebali obaviti 49 pregleda dnevno. U osam sati imate otprilike 9,5 minuta za jedan pregled, a to je dovoljno da pacijenta pozdravite, on kaže zbog čega je došao i da otvori usta.”
Primjedbe je slao i liječnički sindikat. Kažu da se u objavljenom planu nalaze postupci koji se već desetljećima ne obavljaju.
”Ima zahvata koji se jesu nekada radili i o kojima jesmo učili, ali u 20 godina bavljenja kirurgijom ne da nisam radio nego nisam nikad ni vidio”, kazao je Kristijan Ćupurdija, tajnik Hrvatskog liječničkog sindikata.
Struka proziva da nisu bili uključeni u pisanje plana, a u Ministarstvu zdravstva odvraćaju da je riječ o okviru, a ne striktnoj uputi jer svaki pacijent je specifičan i mora biti u fokusu: ”Vremenski normativi predstavljaju okvirni raspon vremena pružanja skrbi liječnika s ciljem pružanja prilagođene skrbi svakom pojedinom pacijentu. Stoga i optimalan prosječan broj provedenih postupaka po oglednom timu ponajviše ovisi o kompleksnosti zdravstvenog stanja pacijenta i liječničkoj procjeni.”
Javna rasprava za plan i program zdravstvene zaštite završila je u nedjelju, a riječ je o planu za razdoblje od 2023. do 2026. godine iako se ova godina već bliži kraju.
U izdanju je Ogranka Matice hrvatske u Zadru objavljena knjiga jezikoslovca Domagoja Vidovića Rubrica rediviva.
U knjigu su uvršteni tekstovi napisani u razdoblju 2015. – 2022., u kojima se obrađuju pravopisni prijepori koji su obilježili kroatistička obzorja drugoga desetljeća XXI. stoljeća, odnos između opisivača i propisivača oko kojih se brusio pogled na hrvatski standardni jezik te posezanja za hrvatskom jezičnom i književnom baštinom (poglavito Dubrovnikom, Bokom kotorskom i sjevernom Bačkom).
Većina tekstova ima strukturu sendviča: prvi je dio teksta svojevrsni književni preludij, središnjim dijelom teksta prevladavaju jezikoslovne teme, a zaključak je uglavnom humorističan te povezan s autorovim zavičajima, Neretvanskom krajinom i Bračem. Ocjenjivači su knjige Mate Kovačević i Milica Mihaljević.
Ova je knjiga ujedno plodom suradnje dvojice Neretvana na privremenome radu izvan Neretvanske krajine: Radomir Jurić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru, nakladnikom je knjige, a Domagoj Vidović autorom. Druga je to knjiga koju je Domagoj Vidović objavio ovoga ljeta.
Šibenska policija je objavila da je nestala 16-godišnja Lucija Celić. Naime, maloljetne Lucije još uvijek nema i policija i danas nastavlja potragu za djevojčicom koja je nestala.
Podsjetimo, djevojčica se udaljila iz Žaborića, gdje je živjela, u nepoznatom smjeru. Još prije dva dana, u popodnevnim satima…
“U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr“, poručili su iz policije.
