-

Most Crna rijeka i prometne nesreće: opasnost prometovanja Jadranskom magistralom u Rogotinu

By
K. J.
-

Portal Rogotin i Dubrovački vjesnik (tiskano izdanje – petak) pišu o dugogodišnjem problemu u Rogotinu, koji rezultira prometnim nesrećama…

Prometna nesreća u kojoj su prije nekoliko dana sudjelovala dva osobna automobila na izlazu iz naselja Rogotin na državnu cestu ponovo je podsjetila na opasnost prometovanja na tome dijelu Jadranske magistrale.

Kao i kod prijašnjih nesreća, otežavajuća okolnost je loša preglednost za vozače koji se uključuju na Magistralu zbog ograde postavljene na mostu Crna rijeka. Kada se obavljala rekonstrukcija lijeve obale Crne rijeke u dužini od 220 metara, lokalno stanovništvo očekivalo je da će biti i riješen problem s ogradom na mostu, ali to se nije dogodilo, odnosno tim projektom Grada Ploča, Hrvatskih voda i Županijske uprave za ceste, vrijednim oko milijun eura, most preko Crne rijeke nije obuhvaćen. Grad Ploče i Mjesni odbor Rogotin godinama traže od nadležnih institucija da riješe ovaj problem.

Svjesni su toga i u Hrvatski cestama, pod čijom se ingerencijom trenutno nalazi most. U utorak su otvorene ponude koje su poslale tvrtke zainteresirane za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta sanacije mosta koji će uključivati sanaciju uočenih oštećenja i nedostataka na mostu. Hrvatske ceste izdvojit će 50 tisuća eura za taj zadatak, a posao će se obaviti na temelju rezultata dobivenih u istražnim radovima prije čak sedam godina.

Most Crna rijeka dug je 31,1 metar ima tri raspona – od 10,30, 10,50 te opet 10,30 metara, koje čine slobodno oslonjeni nosači. S krilima upornjaka, most je ukupno dug 35,5 metara, a rasponska konstrukcija mu je od spregnutog sustava armiranobetonske ploče. U uzdužnom smjeru je u padu 0,6 posto od Ploča prema Dubrovniku, dok je u poprečnom smjeru kolnik u padu 2-2,5 posto u lijevu stranu.

Redovnim pregledima i specijalističkim pregledom te istražnim radovima mosta provedenim 2018. godine, uočena su razna oštećenja te je donesena odluka da most treba u sanaciju. Naime, u projektnom zadatku stoji da se na pješačkim hodnicima mjestimično odlama zaštitni sloj betona vijenaca i nastale su poprečne pukotine zbog neizvedenih dilatacija. Ograda je korodirana, oštećena je AKZ zaštita i profil ograde.

Osim toga, problem je i to što su prijelazne naprave preasfaltirane, zbog čega su nastale pukotine na površini kolnika te što uslijed procurivanja dolazi do vlaženja upornjaka i stupišta pa posljedično do ljuštenja betona. Prilikom pregleda utvrđeno je i da su rasponski nosači nedovoljne debljine, a i djelomično iskrivljeni, a ni čelični ležajevi su korodirani i degradirani su. Ništa bolje nije ni stanje armature. Iz svega nabrojanog može se zaključiti da je mostu Crna rijeka potrebna ozbiljna rekonstrukcija.

Kada je u pitanju opasnost prometovanja na tome dijelu Jadranske magistrale zbog loše vidljivosti uzrokovane ogradom na most, najvažniji je stav Hrvatski cesta kako je potrebno povećati širinu mosta za otprilike 1 metar sa svake strane, odnosno obavezno s južne, kritične, strane. Time bi se, kako stoji u projektnom zadatku, osigurala sigurnost prometovanja pješaka, te provelo uklapanje mosta sa postojećom prometnicom na način da postojeća pješačka ograda ne ometa vidljivost poglavito na izlasku iz mjesta Rogotin. Uz to, planira se izraditi i glavni geotehnički projekt rasvjete mosta.

U svrhu izrade projektne dokumentacije, treba provesti i istražne radove na konstrukciji, napraviti vizualni pregled stupova, upornjaka, kosina uz upornjak, rasponske konstrukcije i opreme mosta, kao i svih drugih vidljivih površina s kategorizacijom oštećenja. Radovi neće moći započeti ni bez geodetskog snimanja površine mosta i bušenja valjaka promjera, kao i ispitivanja tlačne čvrstoće betona.

Hrvatske cestae odgovoraju: „Hrvatske ceste d.o.o. su već 2024. godine izradile prometni elaborat – Raskrižje cesta DC8 i LC69005 u mjestu Rogotin – uređenje prometa i izvele radove po istome, pri čemu je dodatno naglašeno raskrižje na državnoj cesti. Isto tako, postupak javne nabave za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije mosta Crna rijeka na državnoj cesti DC8 u mjestu Rogotin s ishođenjem svih potrebnih dozvola je trenutno u tijeku. Navedenim projektom, odnosno projektnim zadatkom je posebno naglašena potreba proširenja mosta Crna rijeka radi omogućavanja bolje vidljivosti prilikom uključenja s LC 69005 na državnu cestu DC8, uz potrebna ispitivanja i izradu kompletnog projekta sanacije mosta“.

OBAVIJEST! Evo tko će jutros biti bez vode!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Metković d.o.o. obaviještava korisnike vodnih usluga u ulicama don Mihovila Pavlinovića i Slatine će danas (29.08.2025.) od 8:30 do 9:30 doći do prekida u isporuci vode zbog sanacije puknuća na vodoopskrbnoj  mreži.

Bogat urod mandarina u Dolini Neretve, hoće li biti dovoljno ruku za branje?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Dolinu Neretve u  rujnu obuzima poznata groznica – berba mandarina. Očekuje se solidan urod, no pitanje koje se sve češće postavlja glasi: hoće li biti dovoljno radne snage?

Mandarina je zaštitni znak Neretve, a upravo berba predstavlja najintenzivniji period godine za lokalne proizvođače. U voćnjacima treba ubrati i plasirati stotine tona plodova u vrlo  kratkom vremenu, što zahtijeva veliku organizaciju i radnu snagu, piše Slobodna Dalmacija.

– Berba traje nekoliko tjedana i u tom razdoblju svaki par ruku je zlata vrijedan, ističu proizvođači. Najavljuju kako će ove godine, kao i prethodnih, ključni izazov biti osigurati dovoljan broj berača.

Već sada je jasno da potražnja za radnicima raste. Zavodi za zapošljavanje u Metkoviću i Pločama prepuni su oglasa u kojima otkupljivačka poduzeća, ali i lokalni poljoprivrednici, traže berače i radnike za pakirnice.

Primjerice, jedan otkupljivač oglasio je potrebu za 35 radnika u pakirnici mandarina – posao obuhvaća rad na traci, skladištenje voća i povrća, manipulaciju robom unutar skladišta te ostale poslove vezane za preradu i distribuciju. Uz to se nudi naknada za putne troškove i topli obrok.

Zbog manjka domaćih radnika, posljednjih godina sve više berača dolazi iz susjednih zemalja – BiH, Srbije, a sve češće i iz daljih krajeva. Poslodavci upozoravaju da birokratske prepreke i visoki troškovi prijave radnika znaju biti dodatni problem.

– Naši ljudi su se zaposlili u turizmu i inozemstvu, a mladih koji žele raditi na berbi gotovo i nema. Bez stranih radnika mandarine bi ostale na granama, kažu neretvanski poljoprivrednici.

Uz pitanje radne snage, proizvođače brine i otkupna cijena. Dok oni priželjkuju stabilan i pošten otkup, otkupljivači podsjećaju na troškove i konkurenciju uvoznog voća. Ministarstvo poljoprivrede najavilo je kontrole tržišta i mjere potpore, no proizvođači ističu da je najvažnije „da mandarina što prije i po što boljoj cijeni dođe do kupca.

Hoće li berba proteći bez većih problema?

To ostaje za vidjeti. Urod je obećavajući, mandarina dozrijeva na vrijeme i prve količine do sredine rujna će se naći na policama trgovina. Ipak, bez rješavanja pitanja radne snage, svaka berba Neretvane podsjeća da se osim prirodnih, moraju savladati i ljudske prepreke.

Koliki se urod očekuje?

Prema procjenama struke, ove jeseni u dolini Neretve moglo bi se ubrati od 35 do 40 tisuća tona mandarina. Iako je riječ o nešto manjoj količini nego rekordnih godina, kvaliteta ploda ocjenjuje se vrlo dobrom.

– Plod je ujednačen, sladak i sočan, što je odlična vijest za tržište, naglašavaju agronomi.

Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija

Je li herceg Hrvoje govorio starosrpskim?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Kako prenose hrvatski portali (usp. https://www.index.hr/vijesti/clanak/cia-bih-ima-38-milijuna-stanovnika-200-tisuca-vise-nego-2013-godine/2701124.aspx), CIA je u Svjetskoj knjizi činjenica objavila kako je „manji južni dio“ (riječ je o Hercegovini; op. D. V.) Bosne i Hercegovine dobio ime po starosrpskoj riječi herceg u značenju vojvoda.

Budući da su u službi američke obavještajne agencije radili i mnogi jezikoslovci, čovjek bi očekivao da su njezini agenti dovoljno osposobljeni da pregledaju temeljne jezične priručnike, no očito i CIA ima kadrovskih problema.

Riječ herceg u južnoslavenskim jezicima, kako se navodi u Etimološkome rječniku hrvatskoga jezika (Matasović i dr. 2016., str. 321.), potječe od hungarizma herceg koji se dovodi u vezu s njemačkom imenicom Herzog ‘vojskovođa’. Zavirimo li u Akademijin rječnik, spoznat ćemo kako se riječ herceg pojavljuje od konca XIV. stoljeća. Isprva se odnosi na „hercega spljetskoga“ Hrvoja Vukčića Hrvatinića, čije ime i pridjevak zorno govore koliko ga je vjerojatno povezivati sa srpstvom. Naslov se herceg poslije spominje u vezi s hercegom Stjepanom Vukčićem Kosačom, čijim je naslovom motivirano ime Hercegovina.

Riječ se herceg navodi u Mikaljinu, della Bellinu, Belostenčevu, Voltićevu i Stulićevu rječniku, a rabili su je, među ostalim, Marko Marulić, Petar Hektorović, Ivan Gundulić, Vladislav Menčetić, Jeronim Kavanjin, Ignjat Đurđević i drugi.

U srpskim se vrelima ta riječ spominje tek od XIX. stoljeća, i to u Karadžićevu rječniku iz 1818.

Je li riječ herceg, koja se u hrvatskim vrelima spominje četiristotinjak godina prije nego u srpskim, starosrpska te je li starosrpska faza srpskoga jezika otpočela u XIX. stoljeću, prosudite sami, a neka i kadrovska služba CIA-e prosudi koliko su joj korisni agenti kojima je herceg Hrvoje i k tome Hrvatinić stari Srbin te koji stanovništvo opustošene Bosne i Hercegovine uvećavaju za najmanje milijun stanovnika.

OBAVIJEST o početku nastave i prijamu učenika 1. i 5. razreda u OŠ Stjepana Radića – Metković

By
LIKEmetkovic.hr
-

Donosimo obavijest o početku nastave i prijamu učenika 1. i 5. razreda u OŠ Stjepana Radića – Metković.

Nastava u školskoj godini 2025./2026. počinje u ponedjeljak, 8. rujna 2025. godine i to smjena B ujutro u 7.30, a smjena A poslijepodne u 13.00 sati.

Povratak učenika putnika bit će organiziran s Autobusnog kolodvora Metković prema sljedećem rasporedu:

SMJENA B – Povratak učenika putnika u 12.30.

SMJENA A– Povratak učenika putnika u 18 sati.

Prvi nastavni sat u ponedjeljak svi će učenici imati Sat razrednika na kojem će razrednici učenicima podijeliti udžbenike i radne bilježnice te se učenici mole da ponesu prazne školske torbe.

Prijam učenika 5. razreda (prozivka) je u petak, 5. rujna 2025. godine u 8 sati. 

Prijam učenika 1. razreda bit će u petak, 5. rujna 2025. godine u 9 sati uz prigodni program.

 

OBAVIJEST poljoprivrednicima o obavezama u spriječavanju širenja sredozemne voćne muhe!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Obavijest proizvođačima domaćina sredozemne voćne muhe (nešpola, smokva, breskva, marelica, šljiva, kaki i mandarina) na postupanje prema naredbi (NN 79/2025) o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja sredozemne voćne muhe.

S obzirom na to da je berba smokava u punom jeku poljoprivrednicu su obvezni:

  • provoditi higijenske mjere prikupljanja i zbrinjavanja svih otpalih plodova s tla, odnosno provoditi mjere prikupljanja zaraženih, oštećenih, trulih i odbačenih plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe tijekom berbe, a najkasnije u roku od 72 sata nakon berbe, otkupa, sortiranja, pakiranja ili prikupljanja u skladištu te ih zbrinjavati na jedan od sljedećih načina kojim će se učinkovito uništiti ličinke sredozemne voćne muhe.
  • prikupljanjem plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe, zakopavanjem te pokrivanjem slojem zemlje debljine minimalno 30 centimetara
  • prikupljanjem plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe i držanjem u hladnjačama na temperaturi od minimalno 0 °C najmanje 10 dana
  • prikupljanjem plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe u plastične vreće i čuvanjem u zatvorenim vrećama na otvorenom najmanje 10 dana
  • na mjestima uzgoja biljaka domaćina sredozemne voćne muhe provoditi mjere mehaničkog usitnjavanja (malčiranja) otpalih plodova s biljaka domaćina sredozemne voćne muhe s tla.

HRVATSKI KUP Neretvi Iza Vage stiže prvoligaš Istra 1961.

By
LIKEmetkovic.hr
-

Neretva je prošla u šesnaestinu finala Kupa Hrvatske. Dobila je sa 6:2 Zadrugar, petoligaša, bila uvjerljiva na svom terenu, i čim je označen kraj utakmice pitanje njezinih igrača je glasilo: Zna li se protiv koga igramo iduće kolo?

Nakon što su odigrane sve utakmice pretkola, Neretva je peta po koeficijentu kad se gleda odozdo, i dočekat će klub koji je peti odozgo, a to je Istra 1961., prvoligaš. Utakmice šesnaestine finala igrat će se u srijedu, 10. rujna.

I kad je tako, ne blijede sjećanja u Dolini Neretve. Pamti se 21. rujna 2016. godine kad je Istra 1961. bila gost Neretvanca u šesnaestini finala Kupa Hrvatske. Na Podvornici je Dino Deak pogodio za domaćina u 61. minuti za 1:2. Imala je ‘Plava makinja‘ priliku za izjednačenje, a kad nije uspjela, primila je još jedan pogodak. Na kraju 1:3. Istra 1961. je prošla dalje.

Iza Vage se nadaju metkovski ‘plavo bijeli‘ kako ovaj put prvoligaš neće ostvariti pobjedu na Neretvi.

Piše: Tonči Vlašić / Dubrovači vjesnik
Foto: ilustracija

ŽUPANIJSKI KUP Dvije titule ostale u Metkoviću: juniori Neretve i pioniri ONK-a pobjednici kupa

By
LIKEmetkovic.hr
-

Nakon što su se u dva finala Županijskog kupa ogledali Iza Vage Neretva i GOŠK Dubrovnik 1919. (kadeti dubrovačkog kluba su bili bolji s 2:1, a u finalu juniora bolje je domaćin izvodio penale nakon što nakon 90 minuta igre nije bilo pogodaka), u srijedu, 27. kolovoza, igralo se s druge strane Neretve, na Štruvinu gdje je u finalu Županijskog kupa za pionire ONK Metković s 1:0 dobio vršnjake Župe dubrovačke, piše Dubrovački vjesnik.

Pobjednik je odlučen na početku nastavka. Sudac Kristiano Batinović je pokazao na kazneni udarac, koji je za domaćina realizirao Ivan Kežić. Kako u preostalih više od pola sata igre nije bilo pogodaka, nakon posljednjeg sučevog zvižduka slavili su igrači trenera Lukše Veraje, kojima je pokal uručio Ivo Jerković, predsjednik Županijskog nogometnog saveza Dubrovačko-neretvanskog.

Treba spomenuti kako je pionire ONK Metković do finala (tri pobjede) doveo Nikola Jelčić.

ONK Metković se plasirao u završnicu Kupa Hrvatske – Središta Split.

Tekst i foto: Tonči Vlašić / Dubrovački vjesnik

Od 12. listopada novi sustav kontrole ulazaka u EU, moguće gužve na granici s BiH

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ravnatelj Granične policije BiH Mirko Kuprešaković potvrdio je u utorak kako će od 12. listopada na graničnim prijelazima s Hrvatskom početi primjena elektronskog sustava kontrole ulazaka na teritorij Europske unije što bi moglo prouzročiti gužve i duža čekanja na prelazak granice.

Od 12. listopada počinje funkcionirati novi sustav provjere ulazaka državljana trećih zemalja na prostor Schengena što će značiti da će i sve osobe koje u Hrvatsku ulaze s putovnicama BiH pri prvom ulasku morati dati otiske prstiju a bit će pohranjena i njihova fotografija.

Ti će podaci služiti za granične provjere pri svakom narednom ulasku što znači da će takav postupak morati proći samo jednom.

Bez odgoda

U izjavi za sarajevski “Dnevni avaz” Kuprešaković je kazao kako je to definitivno dogovoreno i nikakvih odgoda neće biti.

Očekuje kako će sustav Entry/Exit (EES) u punom kapacitetu biti u funkciji od 10. travnja 2026.

U praksi će to značiti da će putnici s dokumentima BiH od 10. listopada morati izaći iz vozila u prostor na hrvatskoj strani gdje su kamere i gdje će se obaviti skeniranje lica i uzeti otisci prstiju, odnosno biometrijski podaci.

“Vidjet ćemo kako će to funkcionirati”

“Vidjet ćemo kako će to funkcionirati na graničnim prijelazima, hoće li to stvoriti veće gužve, a naravno tako će biti i na zračnim lukama”, kazao je ravnatelj Granične policije BiH.

Kuprešaković je najavio i kako će na bosanskohercegovačkoj strani granice sa svim susjednim zemljama ubuduće biti i policajci Frontexa odnosno iz država Europske unije i očekuje kako će to jamčiti bolji nadzor.

“To smo predložili s ciljem što bolje borbe protiv organiziranog kriminala, terorizma, krijumčarenja i trgovine ljudima, nezakonitih migracija i svih ostalih kaznenih djela koja se u ovo moderno vrijeme stavljaju pred nas”, kazao je dodajući kako je zajednički interes BiH i EU da se bolje nadzire tzv. balkanska ruta kojom se koriste kriminalci.

Poznate okolnosti prometne nesreće kod Slanog u kojoj je poginuo 42-godišnji motociklist

By
LIKEmetkovic.hr
-

U jučerašnjoj teškoj prometnoj nesreći koja se oko 18,40 sati dogodila na državnoj cesti D-8 u Slanom, smrtno je stradao 42-godišnji hrvatski državljanin.

Do prometne nesreće je došlo kada se 25-godišnji državljanin Ukrajine, s proširenja koje se nalazi uz državnu cestu, osobnim vozilom poljskih nacionalnih oznaka polukružno okretao preko pune razdjelne crte, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu.

U tom je trenutku u bočni dio njegovog vozila udario motocikl dubrovačkih registarskih oznaka kojem je oduzeo prednost prolaska, a kojim se u pravcu Splita kretao 42-godišnji motociklist. Od zadobivenih ozljeda motociklist je smrtno stradao na mjestu događaja.

Za vrijeme trajanja očevida, kojim je rukovodio zamjenik Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku,  promet na tom dijelu državne ceste  bio je zatvoren za sav promet, a u cijelosti je pušten u 21,45 sati i za to vrijeme se odvijao alternativnim pravcima.

Ukrajinski državljanin koji je uzrokovao prometnu nesreću je zadobio lakše tjelesne ozljede i trenutno se nalazi u dubrovačkoj bolnici pod policijskim nadzorom. Nakon puštanja s liječenja slijedi mu uhićenje zbog sumnje da je počinio kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu s posljedicom smrti.
1...565758...2.089Page 57 of 2.089

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr