Čak dvije ekipe učenika OŠ Stjepana Radića – Metković izborile su plasman na državno natjecanje školskih sportskih društava u krosu, i to učenici do 6. razreda i učenici do 8. razreda, objavila je OŠ Stjepana Radića.
U utorak, 24. listopada 2023. godine na stadionu Lapad u Dubrovniku, u organizaciji Županijskog školskog športskog saveza održano je natjecanje u krosu za djevojčice i dječake do 6. razreda.
Za Školsko sportsko društvo Predolac koje vodi uč. tjelesne i zdravstvene kulture Boris Brčić nastupili su: Franko Bebić, Petar Božinović, Jakov Crnjac i Mile B.aće. Nakon istrčanih 1000 m ekipa dječaka zauzela je 1. mjesto u konkurenciji od 14 ekipa.
Posebno priznanje stiglo je i našim učenicima Franku Bebiću i Ivanu Vrnogi koji su bili najbrži pojedinci među svojim vršnjacima iz drugih škola Dubrovačko-neretvanske županije.
Nastavniku Borisu i učenicima, županijskim prvacima, iskrene čestitke na prilici da našu školu i županiju predstavljaju na državnom natjecanju koje će se održati 27. i 28. studenoga u Poreču, objavila je OŠ Stjepana Radića.
U četvrtak, 26. listopada u zavjetnoj crkvi Sveta Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu služena je misa zadušnica za Metkovca, dubrovačkog biskupa-mučenika Josipa Mariju Carevića. Misu je predvodio salezijanac don Josip Krpić.
Propovijed don Josipa Krpića…
1 of 4
Biskup Josip Marija Carević je rođen 16. veljače 1883. u Metkoviću. Školovanje je završio u Splitu i Rimu, gdje je doktorirao filozofiju i teologiju. Zaređen je za svećenika Splitske biskupije 28. listopada 1908. godine. Bio je ugledan splitski svećenik i vjeroučitelj na realnoj gimnaziji. Imenovan je dubrovačkim biskupom 13. travnja 1929., posvećen je za biskupa 4. kolovoza 1929. godine u Zagrebu, a ustoličen u Dubrovniku 8. rujna 1929. Ostaje biskupom Dubrovačke biskupije do 1940. godine, kada je odlukom Svete Stolice umirovljen, a upravu biskupije preuzima apostolski administrator mons. Pavao Butorac, biskup kotorski.
Biskup Carević dolazi u Zagreb, te se kao umirovljeni biskup nastanio na području župe Sv. Marka u Zagrebu, u Jurjevskoj ulici. Povremeno je obilazio po Zagrebačkoj nadbiskupiji i držao prigodne svečanosti. Tako je 13. lipnja 1940. u župi Kloštar Podravski obavio blagoslov barjaka Društva katoličkih muževa, a 16. lipnja 1940. godine obavio je svečanost prve sv. Pričesti. Ostao je ondje kao župnikov gost osam dana, jer je kloštarski župnik Alojzije Stella bio također ranije svećenik Splitske biskupije. U srpnju 1941. godine bio je u župi Peteranec i obavio svečanu posvetu glavnog oltara u župnoj crkvi. Nalazimo također da je 25. kolovoza 1943. godine, bio ponovno u Kloštru Podravskom, te ondje 27. kolovoza dijelio sakrament sv. Potvrde. Ostao je u župi kao gost do 10. rujna 1943. godine i dijelio sakrament sv. Potvrde u Ferdinandovcu i Kalinovcu.
Spisi u Arhivu Biskupske konferencije govore da je trebao postati njezin generalni tajnik, odnosno vojni ordinarij.
Prema jednom svjedočenju, došla je na Nadbiskupski duhovni stol u Zagrebu 1943. godine delegacija ljudi iz župe Veliko Trgovišće moliti svećenika za ispomoć o božićnim blagdanima za filijalu Strmec. Svećenika nije bilo dovoljno ni za redovite potrebe župa, a kamoli da idu u filijalne kapele, pa je uprava nadbiskupije kanila ljude odbiti. To je čuo biskup Carević i on se ponudio da pođe za božićnu ispovijed i božićne blagdane u Strmec. Tako je otišao u prosincu 1943. u Zagorje i nikad se više nije vratio u Zagreb. Naime, biskup je nakanio i ostati ondje.
Kuća u kojoj je biskup stanovao bila je drvena, sada je na njezinom mjestu zidana kuća. Svaki je dan služio Svetu misu u kapelici Majke Božje u Strmcu, dijelio svete sakramente, te je bio od pomoći i koristi župniku u Velikom Trgovišću vlč. Matiji Horvatu, koji je ondje bio župnikom do svoje smrti 1960. godine.
Nadbiskup zagrebački, mons. dr. Alojzije Stepinac pozivao je biskupa Carevića u Zagreb, bojeći se za njegov život, zbog blizine partizanske zone, no on je to odbio, držeći da dobro poznaje partizane i da mu se neće ništa dogoditi.
Rudolf Komerički, župnik u Velikom Trgovišću, spominje u svom pismenom izvješću od 3. listopada 1990. godine da se biskup Carević “tokom svog boravka ovdje gotovo svakodnevno susretao s partizanima, jer je Strmec bio njihovo područje. Bio je s njima u dobrim odnosima, služio za njih mise i ponekad sprovodio njihove poginule. Zlo se dogodilo odmah prvih dana po svršetku rata kad ga je jedan župljanin, s kojim je bio posebno dobar i povezan i pred kojim je mogao otvoreno iznijeti svoje mišljenje o svemu, pa i o partizanima, možda i ne sluteći zlo, uvukao u klopku. Partizani su čuli što biskup Carević misli o njima. Tada su ga uhvatili i nakon strašnog mučenja ubili u šumi na području župe Luka. Značajno je spomenuti da je biskup svojim mučiteljima prorekao kako će koji umrijeti, što se i ostvarilo, jer kad sam došao u ovu župu, još su trojica njegovih mučitelja bila na životu i točno su tako završili kako im je biskup prorekao. Za grob mu se točno ne zna, ali se zna šuma u kojoj je pokopan.”
Iz jednog drugog ranijeg zapisa doznali smo neke zanimljive detalje koji nadopunjuju župnikovo izvješće. Kako je biskup Carević svaki dan služio Svetu misu na Strmcu i išao onamo i natrag pješice, na povratku se znao zaustaviti u klijeti Andrije Korabelija iz Domahova. Bio je to dobar i plemenit čovjek. Nije bio partizan, te je biskup s njime mogao otvoreno porazgovarati. Andrijin sin bio je u partizanima. Iako su partizani općenito dobro gledali na biskupa Carevića, ipak su mu postavili zamku. Biskup se i toga dana, navratio svom znancu ne sluteći ništa zla.
No, partizani su, odnosno sada nova vlast, nagovorili toga čovjeka da postavi biskupu Careviću neka pitanja o svjetskoj i domaćoj situaciji, o novoj vlasti i slično. Biskup je otvoreno govorio što je mislio, vjerojatno nešto i kritički, ne sluteći da je u zamci i da ga četvorica ili petorica prisluškuju. Oni su bili na tavanu u zasjedi. Odmah su skočili, zgrabili biskupa i poveli natrag prema Strmcu. Bio je uhićen i najprije grozno mučen. Ljudi su vidjeli i zapamtili što se dogodilo ali su se bojali bilo što reći. Pročulo se da su biskupa tukli, jašili na njemu, parali ga nožem, rezali mu organe i konačno da ga je jedan dokrajčio metkom iz pištolja. Bilo je to, po jednima, polovicom travnja, a po drugima polovicom svibnja 1945. godine u šumi, na tromeđi od granice župe Veliko Trgovišće prema župi Luka i Klanjec, ispod kapelice na Strmcu. Tu je biskup Carević ubijen i pokopan.
Spomenuli bismo iz tog starijeg zapisa i činjenicu da su se, prema pričanju ljudi, ispunila proročanstva biskupa Carevića. Glavni zločinac koji je sve isplanirao i tukao biskupa, nestao je 1954. godine, i on i njegova žena. Sve istrage nisu ih našle. Kćerka mu je radila na policiji u Zagrebu, vodila se poduža istraga, te su ih napokon našli pokopane na njivi, na kojoj su u jesen posijali pšenicu. Već je i pšenica porasla i nitko nije ni pomislio da su ondje. Ubio ih je njihov sin, pokopao na njivi gdje je svježe bila posijana pšenica, nadajući se da će tako zametnuti svaki trag. Neki K., koji je biskupu prijetio pištoljem i konačno ga, nakon zvjerskog mučenja i mrcvarenja ubio, – kasnije je i sam bio nehotice ubijen od svoga druga. Na vojnoj vježbi u Krapini, njegov kolega, čisteći oružje, nehotice ga je ubio iz pištolja. T. iz Velikog Trgovišća, gulio je biskupu kožu i rezao udove; kasnije je i sam umro u groznim mukama od raka. Čovjeku koji je jašio na biskupu i tukao ga, biskup je navodno prorekao da ga čekaju velike muke. Umro je u teškom stanju, ali ga je župnik Komerički ipak ispovjedio, što neki pripisuju zagovoru biskupa Carevića. Petom, D. K. iz Vižovlja, koji se derao na biskupa, biskup je navodno uzvratio kako će ih biti mnogo u obitelji, ali će svi biti bez mira i blagoslova Božjega. Navodno da je tako i bilo. Mnogo ih je bilo u obitelji, dosta su posjedovali iza rata, ali nemir i nesloga sve su raznijeli. Narod pamti i prenosi tu predaju, tvrdeći da je to stoga što su tako grozno i zločinački mučili i konačno ubili nedužnog biskupa Carevića, za kojeg još biskupi u Pastirskom pismu od 20. rujna 1945. godine tvrde da ne znaju gdje je i što se s njim dogodilo. Nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić dobio je jedno pismo 1995. godine, u kojem svjedok navodi da su biskupa Carevića iz sela Vižovlja odvela četiri partizana. “Pogubljen je u šumi “Puškara” na području župe Luka.” Dok su ga vodili na pogubljenje, zlostavljali su ga, jahali i mučili. “Morao si je iskopati grob. Prije smrti svakom je posebno prorekao sudbinu!”
Župnik Matija Horvat nije, nažalost, vjerojatno iz obzira i straha pred osvetom, ništa ubilježio u župnu spomenicu o tom strašnom zločinu. Horvatov nasljednik vlč. g. Rudolf Komerički, sadašnji župnik u Velikom Trgovišću, čuo je priče od ljudi o raznim detaljima tog nezapamćenog zločina nad biskupom Carevićem, glede kojega nikad nije vođena istraga niti su zločinci bili suđeni ili kažnjeni. Takvi zločinci bili su “ugledni” u novoj vlasti i narod ih se strahovito bojao. Zanimljivo je kao primjer spomenuti kako je vlč. g. Ivan Fink, nekoć župnik u Velikoj Erpenji, koga su također htjeli ubiti, a spasio se bijegom, kao umirovljeni župnik došao na ispomoć u Veliko Trgovišće, dok je vlč. Rudolf Komerički bio bolestan. Vodio je jedan sprovod. Vidio je još živog i jednog mučitelja biskupa Carevića, koji ga je pokušao likvidirati. Prošle su mnoge godine, došla su nova vremena, ali vlč. Fink se doslovno tresao od straha kad se sjetio tog sprovoda. Jer, ljudima se znalo utjerati strah u kosti. Onda nije ni čudo što je prošlo i 45 godina od zločina nad biskupom Carevićem, a da istina o njemu tek sada izlazi na vidjelo.
Zanimljivu izjavu o biskupu Careviću dao je u Klanjcu, 10. lipnja 1993. godine Zvonko Knezić Društvu ratnih veterana “Hrvatski domobran”. On ističe, da je biskup Carević došao rodbini u Vižovlje, općina Veliko Trgovišće. “Hodao je služit sv. misu u crkvu na Strmec, 3 km udaljenu od mjesta stanovanja. Dne 19. 3. 1945. došla je posada iz Velikog Trgovišća u crkvu, gdje je Biskup obavljao obred, pa su odveli njega i više vjernika, među kojima je bio i danas živ Filko iz Polica. Bili su odvedeni u školu u Veliko Trgovišće na ispitivanje. Prvi je bio pušten Biskup. Potom Filko i drugi. Biskup se vratio rodbini u Vižovlje. Onamo dolazi Martin Kralj, partizanski terenac i traži jesti. On odvodi Biskupa 3 km daleko, do mjesta Vadine, južno od crkve, tromeđa Luka-Domahovo-Klanjec. Na tom putu je jašio Biskupa, pozvao seoskog barbira (veterinara) koji ga je morao uškopiti. Nakon toga mu je izbio zlatne zube, te iz tijela rezao kožu u obliku “žnirancov”. Kad je Biskup izdahnuo, pokopao ga je. Uz put je bagremova šuma, pa je na mjestu ukopa posadio bagrem.
Pisac Mirko Ivanjek izdao je knjigu Veliki petak 1945. Biskup Josip Maria Carević. Život za narod – smrt u ime naroda. Bogdan Radica, u svojoj knjizi, bilježi svoj susret u Beogradu u hotelu Majesticu s donedavnim čelnikom Orijune, visokopozicioniranim partijskim čovjekom Ljubom Leontićem i dr. Milošem Žankom, koji ističu, da „konačno Hrvate treba integrirati u Jugoslaviju. Hrvati moraju osjetiti i shvatiti da ne mogu biti ništa drugo nego Jugoslaveni. Zato treba likvidirati svaki pa i najmanji trag hrvatstva.
Drugo što se mora učiniti, to je ubiti jednog biskupa, tako da narod izgubi svaki strah od Boga i Crkve“. Leontić je bio mišljenja, da „treba udariti na dva bunkera – HSS i Katoličku crkvu. Neka svijet vidi da se ne bojimo ni Crkve ni HSS-a“. Trebalo je naći povod. Spominje se neki okršaj na strmečkom groblju između ustaša i partizana, kada su stradali i neki članovi partizanskih obitelji, pa su zbog toga navodno optužili biskupa Carevića da je otkrio partizanske položaje. Po tome bi bio osuđen na smrt po prijekom partizanskom sudu, kojem je predsjedala neka Slavica Kosović iz Vadine. Put od Vižovlja preko Vadine do šume Puškare, očito je bio dugačak i mukotrpan za biskupa Carevića, koji je predstavljao Crkvu, „tako omraženu ustanovu masonima, orijunašima i komunistima“.
Učenici i djelatnici Gimnazije Metković obilježili su danas Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje.
Župnik fra Denis Šimunović je u sklopu prigodnog programa blagoslovio hranu. Potom je uslijedila prodajna izložba kruha, peciva, kolača, slastica te ostalih domaćih proizvoda.
Svi prikupljeni prilozi namijenjeni su u humanitarne svrhe.
Pred nama je posljednji vikend listopada, mjeseca koji će bez ikakve sumnje biti najtopliji od početka službenih meteoroloških mjerenja ne samo u Dalmaciji, ne samo u Hrvatskoj, nego i znatno šire, objavila je Dalmacija danas.
Pred nama je posljednji vikend listopada, mjeseca koji će bez ikakve sumnje biti najtopliji od početka službenih meteoroloških mjerenja ne samo u Dalmaciji, ne samo u Hrvatskoj, nego i znatno šire.
Danas će biti umjereno do znatno oblačno, povremeno uz kišu, a mjestimice i pljuskove s grmljavinom. Lokalno će pasti preko 30 litara kiše po metru kvadratnome. Prema kraju dana postupno poboljšanje. U početku će puhati umjereno do jako jugo, ali će se danju sa sjevernog Jadrana širiti lebić koji popodne može imati vrlo jake udare. Navečer pulenat i tramontana. Zbog niskog tlaka zraka i položaja ciklonalnog centra, na moru je moguća ciklonalna plima. Jutro toplo s temperaturama oko 20°C uz obalu i nešto niže u Zagori. Najviše dnevne temperature od 19 do 24°C.
Subota donosi značajno stabilnije vrijeme uz dosta sunca. U većini predjela suho, ali će osobiti popodne lokalno postojati mogućnost za vrlo malo kiše. U noći tramontana, danju će ponovno zapuhati slabo jugo. Jutro i večer malo svježiji, danju većinom od 19 do 23°C.
Nedjelja donosi pretežno sunčano vrijeme. Noću tiho ili burin, danju će zapuhati umjereno jugo. Jutarnje temperature u laganom padu, danju ugodno, većinom od 19 do 24°C u najtoplijem dijelu dana.
Nakon pretežno sunčanog i toplijeg ponedjeljka u kojem će jugo dodatno ojačati, utorak donosi oblake i novi kišu. Ujutro će biti olujnih udara juga. Od srijede sve do kraja tjedna promjenjivo, izmjenjivat će se sunčana i oblačna razdoblja. Nove jače oborine i snažni vjetrovi očekuju se od petka. Ipak zadržat će se toplo za dio godine.
S ponosom dijelimo s vama duboke duhovne dojmove o našem hodočašću u Umbriju i Toscanu. Naše hodočasničko putovanje bilo je ispunjeno vjerom, kulturom i prijateljstvom, te želimo s vama podijeliti nekoliko posebnih trenutaka, objavila je Župa sv. Nikole biskupa – Metković.
Krenuli smo iz Metkovića 19. listopada u popodnevnim satima, i nakon trajekta i noćne vožnje stigli smo u Anconu pod vodstvom don Davora i vodiča Gordane. Njihova briga i vodstvo bila su neizmjerno vrijedni, čineći naše putovanje nezaboravnim. Posjetili smo nekoliko prekrasnih gradova u Toskani. Firenca, biser Toscane, nas je oduševila svojom bogatom umjetnošću i kulturom.
Šetajući ulicama Firence, osjetili smo povjetarac renesanse i divili se remek-djelima poput Michelanđelovog Davida i katedrale Santa Maria del Fiore, a to nas je podsjetilo na Božju stvaralačku snagu. Siena – srednjovjekovni dragulj, osvojila je naša srca svojim predivnim trgovima i uskim ulicama. Posebno nas je dirnula Sienska katedrala s njezinom jedinstvenom crno-bijelom fasadom i unutarnjim bogatstvom, podsjećajući nas na Božju prisutnost kroz ljudsku umjetnost. Pisa, poznata po svojoj kosom tornju, pružila nam je priliku da uronimo u bogatu povijest i arhitekturu ovog grada. Kosi toranj je bio spektakularan, ali i mnoge druge znamenitosti su nas ostavile bez daha, podsjećajući nas na Božju raznolikost stvaranja.
Na našem hodočašću posjetili smo još mnogo hočasničkih mjesta. Vrhunac našeg hodočašća bio je posjet svetištu La Verna, visoko u planinama Umbrije. Ovo duhovno mjesto gdje je sveti Franjo Asiški doživio svoje prosvjetljenje i gdje je dobio stigme ostavilo nas je bez riječi. Okruženi prirodom i tišinom na ovoj gori osjetili smo prisutnost Božje ljubavi i mira, čineći nas bližima Gospodinu i jedni drugima.
Na kraju, ne smijemo zaboraviti naš posjet toskanskoj vinariji, gdje smo imali priliku kušati domaće proizvode i proslaviti zajedništvo u Božjoj prisutnosti. Zahvaljujemo se dragom Bogu na ovih sedam nevjerojatnih dana i don Davoru, Gordani i svim lokalnim vodičima na njihovom vodstvu.
Neka nas ova hodočašća učvrste u vjeri, zajedništvu, ljubavi i duhovnom obogaćenju. Radujemo se idućim hodočašćima.
Jesensko čišćenje je završeno, a sada je savršeno vrijeme da osvježite svoj ormar novim komadima odjeće. Kako sezona mijenja svoje boje, temperature padaju i dani postaju kraći, tako se i naša odjeća treba prilagoditi, a online kupnja je sjajan način da pronađete trendi i kvalitetne komade bez napuštanja udobnosti svog doma.
Osvježite ormar i dočekajte novu sezonu u trendu
Svake sezone vesele nas novi odjevni komadi kojima ćemo udahnuti malo svježine u naše outfite, no sigurno se pitate kako to napraviti na najbolji mogući način i koje nove odjevne komade izabrati? Savjetujemo vam da prvo pregledate svoj ormar i razmotrite koje komade najčešće nosite, a koji vam nedostaju kako bi spremno dočekali nadolazeću sezonu. To može biti nova vesta, možda vam je stari kaput već dotrajao ili je već odavno vrijeme da kupite jedan ili više pari hlača koje ćete često nositi. Možda nije riječ o količini odjevnih predmeta već samo o pojedinom komadu određene boje koji vam je potreban kako biste izgledali modernije? Koji god razlog bio – pregledajte ormar i popišite ono što rado nosite i ono što vam nedostaje pa preostalu odjeću koju niste tako skoro odjenuli prodajte ili darujte. Provjerite i svoje osnovne komade odjeće poput majica, košulja, i traperica. Ako primijetite da su istrošeni ili neadekvatni za nadolazeću sezonu, zamijenite ih novim komadima.
Nakon što ste to napravili, proučite modne trendove za jesen i zimu i razmislite o dodavanju nekoliko trendi komada svojoj garderobi. To mogu biti kaputi, čizme, ili pleteni džemperi u bojama koje su popularne. Ako je riječ o nijansama boja koje vam nedostaju u ormaru, onda sigurno znate kako je klasični jesenski kaput neizostavan komad, a ove godine pastelne nijanse, poput svijetlo plave i ružičaste, osvježavaju tradicionalni izbor. Uz to, ne zaboravite na pletene džempere, koji će vam pružiti toplinu i stil. Što se tiče donjeg dijela, suknje i hlače visokog struka su i dalje hit sezone. Hlače i suknje visokog struka ističu figuru i dodaju notu elegancije svakoj kombinaciji, a ako želite udobnost i šarm u vašem outfit, onda svakako nabavite pletenu haljinu. Ovaj komad je odličan za razne prigode i lako se prilagođava modnim dodacima i obući, pa stoga zaista ne vidimo zašto bi čekale jer je vrijeme da se opustite i uživate u kupnju i potrazi za najljepšim odjevnim komadima.
Onlineshopping – idealan ako želite udahnuti svježinu svom ormaru
Online shopping nudi niz prednosti kada je u pitanju ažuriranje garderobe za predstojeću sezonu, a odličan primjer baš takve trgovine, u kojoj ćete pronaći točno ono što ste oduvijek htjele, je https://www.bolf.com.hr/ u čijoj ponudi se nalaze različiti modeli za žene i muškarce koji cijene i klasične ali i moderne odjevne kombinacije koje će rado nositi i u narednim godinama. Online trgovine, kao što je Bolf webshop, nude širok spektar odjeće, što znači da možete pronaći komade koji odgovaraju vašem stilu, cijene su konkurentne, a promocije će vam omogućiti da pronađete kvalitetne komade po pristupačnim cijenama. Kupnju ćete obaviti iz udobnosti vlastitog doma, bez gubljenja vremena na vožnju do trgovina i stajanje u redovima pa ćete tako u trenu biti ćete spremni dočekati jesen i zimu u stilu.
Osvježavanje jesenske garderobe nije samo prilika za osvježavanje ormara novim komadima, već i za stvaranje zanimljivih novih kombinacija. Proučite modne trendove, razmislite o vlastitom stilu i budite kreativni kako biste izgledali fantastično tijekom jesenske i zimske sezone.
Hrvatski građani će, prema planovima Ministarstva unutarnjih poslova, moći podnositi zahtjev za izdavanjem osobne iskaznice u bilo kojoj policijskoj postaji, a ne samo iznimno kao što je to sada slučaj.
MUP je javno savjetovanje poslao obrazac prethodne procjene za izmjene Zakona o osobnoj iskaznici kojima se predviđa ukidanje mjesne nadležnosti.
Umjesto sadašnje odredbe prema kojoj građani zahtjeve za izdavanje osobne iskaznice podnose prema prebivalištu i boravištu, izmjenama se predlaže da se zahtjev može podnijeti u bilo kojoj policijskoj upravi ili postaji, kao što je to već moguće za izdavanje putovnice i vozačke dozvole.
Trenutno osobnu iskaznicu izdaje policijska uprava ili postaja mjesno nadležna prema prebivalištu podnositelja zahtjeva, a osoba koja uz prijavljeno prebivalište ima i prijavljeno boravište, zahtjev može podnijeti i u upravi ili postaji mjesno nadležnoj prema adresi boravišta.
U izvanrednim okolnostima uvjetovanim elementarnim ili drugim nepogodama ili u drugim iznimnim situacijama, zahtjev za izdavanje osobne iskaznice trenutno se može podnijeti i u policijskoj upravi ili postaji koja nije mjesno nadležna.
MUP je odredbu o ukidanju mjesne nadležnosti zbog izvanrednih okolnosti počeo primjenjivati od 24. srpnja zbog iznimno povećanog broja stranaka koje su se obraćale zahtjevima za izdavanje osobnih iskaznica, što je dobrim dijelom bilo uvjetovano epidemijom COVID-a, odnosno “izvanrednim i nepredvidivim okolnostima”.
U nedjelju, 29. listopada pomiče se sat unatrag, čime počinje zimsko računanje vremena. Dakle, kazaljke na satu ćemo pomaknuti s tri sata ujutro na dva pa ćemo tako imati jedan sat duže za spavanje.
U Hrvatskoj, postoji Uredba koju je prošle godine usvojila Vlada, definirajući zimsko i ljetno računanje vremena sve do 2026. godine.
Suvremeni digitalni uređaji kao što su mobilni telefoni, satovi i računala obično će automatski prilagoditi vrijeme, što znači da ne moramo buditi se usred noći kako bismo ih ručno podešavali.
Neki ljudi mogu osjećati nuspojave na svoj bioritam i spavanje. Prilagodba promjeni sata može potrajati nekoliko dana, a neki ljudi to osjećaju kao blagi poremećaj svojeg unutarnjeg sata.
S obzirom na početak zimskog računanja vremena, mijenjaju se i periodi niskih i visokih tarifa za električnu energiju. To znači da će struja biti jeftinija od 21:00 do 07:00 sati, dok će se viša tarifa primjenjivati od 07:00 do 21:00 sat.
Unatoč dugogodišnjim raspravama o usklađivanju vremena unutar Europske unije, još uvijek nije postignut konsenzus o ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena.
Dakle, ne zaboravite da se u nedjelju, 29. listopada, sat vraća unatrag za jedan sat. To znači da ćete moći dulje spavati ili iskoristiti dodatni sat za druge aktivnosti. Bez obzira na to kako gledate na pomicanje sata, jedno je sigurno – ono će utjecati na način na koji doživljavamo promjene godišnjeg doba i svjetlosti dana.
Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu poziva sve svoje članove i drage prijatelje kao i sve zainteresirane da im se pridruže na tradicionalnoj 7. Noći Neretvana u Splitu koja će se održati u petak, 24. studenog u restoranu Gusar.
Prijaviti se možete na drustvoneretvanast@gmail.com gdje možete dobiti i informacije o svim detaljima Noći Neretvana.
