Danas oko 15 sati zapalilo se vozilo njemačkih registracijskih oznaka na brzoj cesti Ploče-Karamatići kod tunela Petrovac.
Intervenirali su vatrogasci, a promet je bio obustavljen u oba smjera.
Foto: Rogotin.hr
U Prirodoslovnom muzeju Metkoivć jutros je upriličeno otvaranje izložbe pod nazivom Soline autorice Marite Burić Teskera.
Uz autoricu o izložbi je govorila ravnateljica muzeja Ivana Baće.
– Nastojim kroz taktilnu memoriju prenijeti ljepotu prirode, zabilježiti pojavu, doživljaj trenutka, sjećanje i osjećaj… – riječi su kojima Marita Burić Teskera opisuje svoj dugogodišnji umjetnički rad.
Marita Burić Teskera rođena je 1969. godine u Kominu na ušću Neretve. Diplomirala je Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi kao ovlaštena krajobrazna arhitektica u Zagrebu. Živi i stvara u Velikoj Gorici.
Oduvijek je zanima umjetnost. Potrebu kreativnog izražavanja ostvaruje kroz rad s glinom kojom se počela baviti prije deset godina. U svom radu često se služi uzorcima iz prirode koja joj je trajna inspiracija. Kontinuirano sudjeluje na domaćim i inozemnim specijaliziranim radionicama i seminarima iz područja keramike i porculana. Nove ideje generiraju iz uspostave emocionalne veze s temom. Kad zasićena svakodnevnicom raspršujem svoje misli i ulazim u maštu, tad se oslobađa latentna toplina stvaranja, koja nastaje kad materijal promjeni agregatno stanje.
Članica je H L D-a i U L U PUH-a u Zagrebu. Izlagala je samostalno i na šezdeset skupnih žiriranih izložbi u Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji i virtualno u Tunisu. Na izložbi Centrum mundi u Ludbregu 2018. osvojila je prvu nagradu. Godine 2020. organizira međunarodnu skupnu izložbu keramike Granule u Botaničkom vrtu PM F-a u Zagrebu i instalaciju Granule 2021. u parku Bundek u Zagrebu. Svojim radom želi potaknuti uživanje u detalju i zamjećivanje stvari u prirodi oko nas.
U Maritinim rukama, glinena kugla postaje medij za izražavanje – provodnik emocija i platno za dušu. Dok je prsti oblikuju, um pronalazi utjehu u ritmičkom plesu između misli i djelovanja. Postoji intiman dijalog između kreatora i kreacije, kaos digitalnog doba utišava i zamjenjuje ga utočište kreativnog tijeka, predah od neumornog zujanja i ponovno otkrivanje jednostavne radost prisutnosti u trenutku. Crpeći kreativnu inspiraciju iz prirode, umjetnica je doslovno transformira uzimajući glinu i minerale iz zemlje i manipulirajući njima u nešto novo.
Tri glavne teme keramičke umjetnosti u prošlom stoljeću žive i danas u njenom djelu – Skulptura i apstrakcija(Lote), Priroda i krajolik(Oseke) i Površina i dekoracija(Jara) – pokazujući kako iste kreativne niti svaka generacija drugačije tumači.
Na dan Maratona lađa, koji se održava u subotu 10.kolovoza 2024.godine s početkom u 17 sati nije dozvoljen let s dronovima, odnosno bespilotnim sustavima na ruti Maratona lađa od Metkovića do cilja u Pločama, a koji nemaju posebno odobrenje za to.
Sve letjelice bez odobrenja riskiraju da budu uklonjene/oborene posebnim elektronskim uređajima za to, obavještavaju iz Udruge lađara Neretve.
Otkrijte kako umjetna inteligencija transformira uzgoj voća u riječnim područjima, povećavajući prinos i učinkovitost.
Uzgoj voća u riječnim područjima oduvijek je bio izazovan zbog specifičnih uvjeta okoliša, promjenjive klime i potreba za učinkovitim upravljanjem resursima. Međutim, s razvojem umjetne inteligencije (AI), poljoprivrednici sada imaju moćne alate za optimizaciju svojih postupaka i postizanje boljih rezultata.
Dapače, umjetna inteligencija ne utječe isključivo na poljoprivredu već i mnoge industrije, kao što su automobilska industrija, računala, a čak i zabavne igre pa tako možete osvojiti casino bonus bez uplate za Favbet besplatne vrtnje! Načini na koji utječe na naš život su mnogobrojni i uključuju faktore koji će uvelike poboljšati život poljoprivrednika.
Jedna od najvažnijih primjena AI-a u uzgoju voća je praćenje i analiza okoliša. Korištenjem senzora i dronova opremljenih kamerama, poljoprivrednici mogu prikupljati podatke o vlažnosti tla, temperaturi, razini vode i zdravlju biljaka. AI algoritmi obrađuju ove podatke u stvarnom vremenu, omogućujući poljoprivrednicima da brzo reagiraju na promjene u uvjetima okoliša.
Primjerice, ako senzori otkriju da je tlo previše suho, AI sustav može automatski aktivirati navodnjavanje samo u potrebnim područjima, čime se štedi voda i smanjuju troškovi. Također, praćenje zdravlja biljaka pomoću AI-a omogućava rano otkrivanje bolesti ili štetnika, što omogućuje brzu intervenciju i smanjuje gubitke u prinosu.
Navodnjavanje je ključni faktor u uzgoju voća, posebno u riječnim područjima gdje razina vode može varirati. Tradicionalne metode navodnjavanja često dovode do prekomjerne ili nedovoljne upotrebe vode, što može negativno utjecati na rast biljaka i povećati troškove. Umjetna inteligencija (AI) nudi napredne sustave koji analiziraju različite parametre kako bi optimizirali navodnjavanje i osigurali da biljke dobiju točno onu količinu vode koja im je potrebna.
AI sustavi koriste senzore za prikupljanje podataka o vlažnosti tla, temperaturi zraka, razini vlage u zraku i mnogim drugim okolišnim uvjetima. Ovi podaci se kontinuirano prikupljaju i šalju u centralni sustav gdje se obrađuju pomoću sofisticiranih AI algoritama. Analizom ovih podataka u stvarnom vremenu, AI sustavi mogu prepoznati trenutne potrebe biljaka i predvidjeti buduće zahtjeve za vodom.
Jedan od najvažnijih aspekata AI sustava za navodnjavanje je njihova sposobnost dinamičkog prilagođavanja. Na temelju prikupljenih podataka, sustav može odlučiti kada je najbolje vrijeme za navodnjavanje i koliku količinu vode treba isporučiti. Primjerice, ako senzori otkriju da je tlo dovoljno vlažno nakon kiše, sustav će smanjiti ili potpuno zaustaviti navodnjavanje, čime se štedi voda i smanjuju troškovi.
AI sustavi također integriraju podatke o vremenskoj prognozi kako bi unaprijed planirali navodnjavanje. Na primjer, ako je predviđena kiša, sustav može smanjiti ili odgoditi navodnjavanje kako bi se izbjeglo prekomjerno zalijevanje. Ova sposobnost predviđanja vremenskih uvjeta omogućuje poljoprivrednicima da maksimiziraju učinkovitost korištenja vode i smanje rizik od štete uzrokovane ekstremnim vremenskim uvjetima.
Jedan od primjera napredne tehnologije za navodnjavanje je korištenje pametnih sustava koji se oslanjaju na AI za donošenje odluka. Ovi sustavi mogu uključivati automatske prskalice, kapilarne sustave ili sustave navodnjavanja kapanjem, koji se aktiviraju i deaktiviraju prema potrebama biljaka. Pametni sustavi navodnjavanja često su povezani s mobilnim aplikacijama, što omogućuje poljoprivrednicima da prate i upravljaju navodnjavanjem na daljinu.
Optimizirano navodnjavanje putem AI-a donosi brojne prednosti. Prvo, smanjuje potrošnju vode, što je posebno važno u područjima gdje su resursi ograničeni. Drugo, osigurava da biljke uvijek dobiju optimalnu količinu vode, što poboljšava njihov rast i povećava prinose. Treće, smanjuje radne troškove jer automatizirani sustavi zahtijevaju manje intervencija od strane ljudi.
Zaključno, primjena AI tehnologije u navodnjavanju voćnjaka u riječnim područjima značajno poboljšava učinkovitost i održivost poljoprivredne prakse. Kroz preciznu analizu podataka i dinamičko upravljanje resursima, AI omogućuje poljoprivrednicima da bolje odgovore na izazove promjenjivih okolišnih uvjeta i postignu bolje rezultate uz manje troškove.
Precizna poljoprivreda
AI također omogućava primjenu precizne poljoprivrede, koja se fokusira na korištenje resursa na najefikasniji mogući način. Precizna poljoprivreda koristi GPS tehnologiju, senzore i AI algoritme za analizu podataka o usjevima, tlu i okolišu. Na temelju tih analiza, poljoprivrednici mogu prilagoditi svoje metode sadnje, gnojidbe i zaštite bilja kako bi maksimizirali prinos i smanjili utjecaj na okoliš.
Na primjer, AI sustavi mogu preporučiti optimalne količine gnojiva za svaki dio polja, smanjujući tako upotrebu kemikalija i povećavajući plodnost tla. Također, primjena pesticida može biti preciznija, što smanjuje rizik za okoliš i zdravlje ljudi.
Korištenje robota u uzgoju voća postaje sve uobičajenije zahvaljujući napretku u AI tehnologiji. Roboti opremljeni AI sustavima mogu obavljati različite zadatke, kao što su berba voća, obrezivanje grana i uklanjanje korova. Ovi roboti mogu raditi danju i noću, povećavajući produktivnost i smanjujući potrebu za ručnim radom.
Automatizacija također omogućava poljoprivrednicima da se fokusiraju na strateško planiranje i upravljanje, umjesto na svakodnevne rutinske zadatke. To rezultira većom učinkovitošću i boljim upravljanjem resursima.
Primjena AI tehnologija u uzgoju voća u riječnim područjima donosi i značajne prednosti za okoliš. Precizno korištenje resursa, smanjenje upotrebe kemikalija i optimizacija navodnjavanja doprinose očuvanju prirodnih resursa i smanjenju negativnog utjecaja na ekosustav. Održiviji pristup poljoprivredi pomaže u očuvanju biodiverziteta i zdravlju tla, što je ključno za dugoročnu održivost poljoprivrede.
AI sustavi omogućuju precizno doziranje gnojiva i pesticida, čime se smanjuje rizik od prekomjerne uporabe kemikalija koje mogu zagaditi tlo i vodene resurse. Uz to, smanjena potreba za ručnim radom i bolja kontrola nad resursima smanjuju emisiju ugljičnog dioksida povezanu s poljoprivrednim aktivnostima.
Još jedna značajna prednost je mogućnost ranog otkrivanja bolesti i štetnika pomoću AI-a. Ova tehnologija omogućava brzo djelovanje i korištenje bioloških metoda kontrole štetočina umjesto kemijskih, što dodatno smanjuje negativan utjecaj na okoliš.
Umjetna inteligencija ima potencijal transformirati uzgoj voća u riječnim područjima, donoseći brojne prednosti poljoprivrednicima i okolišu. Kroz primjenu AI tehnologija, poljoprivrednici mogu postići veće prinose, smanjiti troškove i raditi na održiv način. Budućnost uzgoja voća izgleda svjetlija uz pomoć AI-a, omogućavajući nam da bolje upravljamo resursima i suočimo se s izazovima poljoprivrede u promjenjivom svijetu.
Primjena AI-a ne samo da povećava učinkovitost i produktivnost, već također promiče održive prakse koje su ključne za očuvanje okoliša. Kako tehnologija napreduje, možemo očekivati još inovativnije rješenja koja će pomoći u daljnjem razvoju poljoprivrede i osiguravanju hrane za sve veći broj stanovnika planeta.
Na kraju ovog tjedna i početkom novoga bit će pretežno sunčano i vruće: u petak uz još rijetko moguće pljuskove, na sjevernom Jadranu lokalno jaku buru, a za vikend kreće novi toplinski val.
Meteorolog HRT-a Zoran Vakula kaže da su prognoze i dalje postojane pa ćemo, nakon lokalnih nestabilnosti i manje vrućih dana, do Velike Gospe imati novi val vrućine, pa i sparine. Štoviše, u unutrašnjosti Dalmacije od vikenda čak i blizu 40°C.
I dok će mnoge u kontinentalnoj Hrvatskoj barem djelomično “spašavati” noći, na Jadranu će one i dalje biti tople, od subote većinom i vrlo tople, uz najnižu temperaturu zraka 25°C i višu te uz uglavnom burin ili buru, samo u petak na sjevernom dijelu lokalno jaku, na udare i olujnu.
Tijekom pretežno vedrih i vrućih dana s velikom, pa i vrlo velikom opasnosti od toplinskog vala, koji može djelovati na zdravlje, na Jadranu bi mogao pomagati maestral, uz koji će more biti većinom malo valovito, temperature nekima nalik na toplice.
Valja se, naglašava Vakula, prilagoditi jer ćemo i i početkom druge polovice kolovoza imati iznadprosječnu toplinu, osobito u južnijim krajevima i vrućinu, barem prema trenutačnim, vrlo vjerojatnim dugoročnijim prognozama.
U najstarijoj europskoj, a možda i svjetskoj solani, onoj u Stonu, počela je berba soli. Cijeli proces rada jednak je kao i stoljećima prije, sve se radi ručno, što oduševljava i posjetitelje iz cijelog svijeta koji dolaze vidjeti posao star stoljećima, izvješćuje HRT.
Od 6 sati ujutro lopate u ruke i kreće posao. Beračima soli nije se teško uhvatiti posla, a onamo, u pravilu, dolaze prijateljski.
– To je postala tradicija u mom ljetnom periodu, da je obaveza berba soli u Stonu, Svetanu želimo pomoći – kaže Ivo.
– Ekstra! Bez napora, zgodno: laganica, pivica – sve imate! Jesti, piti, još koja ženica i gotovo – kaže Tomislav.
Solana je tvornica pod otvorenim nebom, sve ovisi ponajprije o vremenu.
– Pa bile su velike vrućine, vrijeme je bilo solidno. Bile su one neke dvije noćne kišice, ali ništa, zanemarivo. Ako izvadiš dva puta, bit će nekakvih 400 tona, zavisi sve o vremenu – kaže Senio Medi, tehnolog u Stonskoj solani.
Prva berba traje tri dana, iz tri bazena se vadi sol i dnevno se izvadi oko 60 tona soli. Ukoliko to vrijeme dopusti, berba će se ponoviti za koji tjedan; ali da bi se iz više bazena mogla vaditi sol, potrebno bi bilo bazene popločati kamenom. To je proces koji je jako skup i jako zahtjevan.
Stonska sol je najzdravija sol, bez aditiva, a posebno je vrijedan cvijet soli.
– Solnog cvijeta oko 2 do 5 tona godišnje se uhvati, preko 300 tvrtki iz Hrvatske svake godine traži da to odjednom otkupi. Ne damo nikome nego u solanu, i može se kupiti u našem restoranu solane Ston u Malom Stonu – kaže Svetan Pejić, vlasnik Stonske solane.
U stonskoj solani sve se radi kao i stoljećima prije. Jedina novotarija je mala lokomotiva, također starija od pola stoljeća. Stoga ne čudi da berba soli oduševljava i posjetitelje.
– Sol je najvažnija za tijelo, sve izgleda vrlo prirodno i zdravo, i vidi se da je od starina – kaže Yuka iz Japana.
– Ovo je nevjerojatno, da se radi bez mehanizacije, sve na ruke od početka do kraja, jako nam se sviđa – kaže Anita iz Velike Gorice.
Radnici su zasukali rukave i posao završili prijepodne. Sutra je novi dan i novi posao.
Videoprilog možete vidjeti na portalu HRT-a.
Lađarice iz Siska su postavile rekord Maratona lađarica, po treći put zaredom su bile najbrže na 10 kilometara dugoj stazi od Metkovića do Opuzena. Od samog starta su preuzele vodstvo i nisu ga ispuštale do samoga kraja.
Druge na današnjem 11. Maratonu lađarica su lađarice Gusara iz Komina koje su tako ponovile prošlogodišnji rezultat. Treće mjesto je pripalo debitanticama, lađaricama Zagreba.
POREDAK:
1. Udruga lađarica Sisak
2. Udruga lađara Gusari-Komin
3. Udruga lađara Zagreb
4. Udruga lađarica Donjanke-Općina Slivno
5. Udruga lađara Baćina
6. MUP-lađarice u plavom
7. Udruga Sparte Bjelovar
8. Sportsko-veslačka udruga Đakovo
9. Udruga Gusarice Metković
10. Lađarice s Matice Staševica
11. Udruga lađara Staševica
12. Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti Opuzen
13. Udruga lađara Marsonia
14. HKUD VLADIMIR NAZOR Salašari somborski
15. UL Metkovke
16. Udruga Vinkovačke veslačice
Svakako je zanimljivo istaknuti da je članica UL Metkovke Milena Miškić danas odveslala svoj 20 maraton.
Kroz godine našeg postojanja, vjerojatno smo ekipa s rekordnom podjelom majica udruge. Ove godine podijelili smo otprilike 700 majica, a voljeli bismo da svi koji dolazite na feštu dođete u majici naše udruge. Ako je nemate, neka to bude neka bijela majica.
Fešta polako prelazi okvire kvartovske zabave, a ove godine za vas pripremamo pečenog vola. Posebna nam je čast što će naši gosti biti i ekipa s Instagram stranice Dalmatinska pisma.
(Naravno, dio o majicama ne odnosi se na veslače drugih udruga koji će biti naši dragi gosti).
Vidimo se na Jerkovcu dragi prijatelji! – stoji u pozivu na Jerkovačku feštu koju tradicionalno priprema Udruga lađara Jerkovac na dan održavanja Maratona lađa. Ove godine to će biti u subotu, 10. kolovoza s početkom u 22 sata kod Ćelića kuće na Jerkovcu.
Na mostu Hercegovina urađeno je probno ispitivanje opterećenja.
Nakon što su završeni radovi na ugradnji asfalta i opreme mosta ostvareni su uvjeti za probno opterećenje. Za ovu priliku na gradilište je stiglo 12 kamiona težine po 40 tona.
Kojima se provodilo ispitivanje u suradnji sa stručnjacima s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru.
Probno opterećenje provodilo se na ciljanim točkama konstrukcije u pokretu.
”Završeno je ispitivanje mosta Hercegovina probnim opterećenjem.
Rezultati ispitivanja su pokazali da se most ponaša u skladu sa projektnim uvjetima, tj. da su ugibi u projektiranim granicama.
I da su zaostale deformacije u projektiranim granicama kao i ponašanje konstrukcije uslijed dinamičkog opterećenja mosta.
Poslije ovoga slijedi tehnički prijem koji će dati rezultate takve da se može most pustiti u promet.
Odnosno poslije toga će se dobiti upotrebna dozvola i investitor može pustiti most u promet odnosno svima nama na korištenje”, kazao je Ismet Hajduk, glavni inženjer za mostove i objekte na dionici Počitelj – Zvirovići.
”JP Autoceste FBiH su podnijele zahtjev za tehnički prijem prema resornom ministarstvu te očekujemo da će to biti završeno uskoro i da ćemo dobiti upotrebnu dozvolu nakon čega će most i cijela dionica Počitelj – Zvirovići biti u prometu”, navode iz ovog poduzeća.
Most Hercegovina dio je autoceste koji se gradi na pan-europskom Koridoru Vc koji prolazi kroz BiH.
Sastavni je dio dionice Počitelj – Zvirovići koja je duga je 11,07 kilometara, a najznačajniji objekt na dionici je upravo most Hercegovina čijom će izgradnjom biti spojene dvije obale rijeke Neretve.
Foto. snimka zaslona /ACBiH