-

Humanitarna akcija – pomozimo Aniti Pavlović u borbi sa zloćudnom bolešću!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Naše sugrađanke, Petra i Andrea Pavlović pokrenule su akciju prikupljanja novca za svoju majku Anitu Pavlović koja se bori protiv raka vrata maternice posljednjih sedam godina.

Trebaju skupiti 8.000 funti u roku od tri tjedna, a donacije se vrše jednostavnom uplatom putem servisa GoFoundMe.

„Dragi prijatelji, obitelji i dobrodušni stranci,

Pokušavamo prikupiti novac za liječenje naše majke i sestre od raka. Aniti je prije 7 godina dijagnosticiran rak vrata maternice. Primala je konvencionalne tretmane protiv raka poput kemoterapije, radioterapije, a čak je isprobala i neke alternativne tretmane. Neko je vrijeme bila u remisiji, ali nažalost, bolest se vratila. Zbog prirode raka i drugih poteškoća (ne može se kirurški ukloniti), svima nam ovo postaje jako teško. Kemoterapija više nije učinkovita i uništava njezin imunološki sustav, a drugi joj organi pate. Postoji lijek protiv raka koji još nije isprobala, koji bi mogao biti posljednje rješenje, a preporučili su ga njezini liječnici u Hrvatskoj. Zove se Pembrolizumab (Keytruda). Dokazano je da je ovaj lijek jedan od najučinkovitijih u liječenju raka i mnogi su se pacijenti oporavili ili postigli remisiju s ovom imunoterapijom.

Keytruda je vrsta imunoterapije koja djeluje tako da blokira put PD-1 kako bi se spriječilo skrivanje stanica raka. Pomaže imunološkom sustavu da učini ono što je trebao: otkriti stanice raka i boriti se protiv njih. Jedna doza košta oko 2000 funti, a bilo bi idealno dobiti najmanje 4 doze.

Financijski nismo u mogućnosti pokriti te troškove, stoga tražimo vašu pomoć. Svaka pomoć je dobrodošla. Molim vas pomozite na bilo koji način, bilo financijski ako ste u mogućnosti, bilo tako da ovo podijelite sa svojim prijateljima.

Sve vas jako cijenimo i obavještavat ćemo sve o novostima“, poručile su.

Dakle, kako biste pomogli Aniti kliknite na poveznicu.

Mislili ste profitirati na proizvodnji struje u vlastitoj režiji? Ako napravite ovu grešku, mogli biste na kraju zbrajati gubitke

By
LIKEmetkovic.hr
-

Rast cijena energije potaknuo je mnoge građane da razmisle o ugradnji solarnih panela. Povoljnije cijene opreme i mogućnost korištenja državnih subvencija povećavaju isplativost investicije. Ali ako mislite da se prodajom struje proizvedene u vlastitoj režiji možete obogatiti, varate se…, piše tportal.

Prilikom planiranja ugradnje fotonaponskih panela, vrlo važno je optimalno dimenzionirati postrojenje da bi se postigao najbolji učinak.

Prema zakonu, postoje dvije kategorije proizvođača s obzirom na sustave koji proizvode električnu energiju za vlastitu potrošnju.

Prva kategorija su postrojenja za samoopskrbu kućanstva, a koja unutar obračunskog razdoblja (jedna godina) ne smiju u mrežu predati više energije nego što su je preuzeli iz nje.

Ako postrojenje za samoopskrbu u jednoj godini isporuči više energije u mrežu nego što je preuzme iz nje, prelazi u kategoriju kupca s vlastitom proizvodnjom.

Iako se proizvodnjom viškova otvara mogućnost zarade prodajom električne energije, kategorija kupca s vlastitom proizvodnjom u pravilu nije isplativa za kućanstvo zbog nepovoljnijeg načina obračuna.

Dvije vrste obračuna

Korisnici postrojenja za samoopskrbu mogu unutar obračunskog razdoblja ostvarivati viškove ili manjkove koji se poravnavaju (‘netiraju’) prilikom obračuna. Primjerice, ako se u jednom danu proizvede više energije, a u drugom više potroši, predano i potrošeno poravnava se po istim cijenama (jedan za jedan). Ako se dogodi višak na kraju mjeseca, on se predaje opskrbljivaču te ga on preuzima u vrijednosti od minimalno 80 posto tarife za električnu energiju.

Višak se obično akumulira tijekom ljetnih mjeseci i onda se koristi za smanjivanje računa u zimskom razdoblju, kada se više troši nego proizvodi. Bitno je da na kraju godine ne završite u plusu jer u tom slučaju gubite status korisnika postrojenja za samoopskrbu i postajete kupac s vlastitom proizvodnjom.

Za kupce s vlastitom proizvodnjom vrijedi drugačiji način obračuna. Glavna razlika u odnosu na sustav samoopskrbe je u tome što za kupce s vlastitom proizvodnjom koji prodaju viškove električne energije nema poravnavanja.

Sva električna energija koja je preuzeta iz mreže plaća se po punoj cijeni. Nakon toga se obračunava proizvedena električna energija po gotovo upola nižoj cijeni.

Dakle kućanstvo zapravo plaća račun za električnu energiju po svim stavkama (kao da nema sunčanu elektranu na krovu), umanjen za cijenu električne energije predane u mrežu.

Važno je uskladiti proizvodnju i potrošnju

Zato je prilikom planiranja investicije važno dobro odrediti snagu elektrane prema trenutnim ili planiranim potrebama. Primjerice, ako kućanstvo plaća račune za struju oko 700 eura godišnje, za tu potrošnju optimalna je sunčana elektrana od tri do četiri kilovata. Takva elektrana osigurava između 80 i 90 posto novčane uštede na godišnjim računima za struju.

Čak i kad je elektrana dobro dimenzionirana, zbog sezonskih oscilacija potrebno je pratiti mjesečne obračune s podacima o potrošnji i predaji energije te uskladiti proizvodnju i potrošnju ako postoji opasnost gubitka statusa korisnika za samoopskrbu.

U slučaju da kućanstvo prijeđe u kategoriju kupca s vlastitom proizvodnjom, to vrijedi za najmanje jednu godinu. Ako u toj godini u mrežu preda jednako ili manje nego što preuzme iz mreže, u narednoj godini vraća se u kategoriju samoopskrbe.

Primjer kako se vodi evidencija proizvodnje i potrošnje električne energije te koliko je električne energije preuzeto, a koliko poslano u mrežu, možete vidjeti u videu Zelene energetske zadruge (ZEZ).

Piše: Zoran Korda / tportal

Neretvanske plantaže mandarina više neće čuvati sterilni kukci. Izraelci ih ne žele prodati Hrvatskoj

By
LIKEmetkovic.hr
-

Nakon što smo objavili informaciju o divljim deponijima trulih mandarina po neretvanskim poljima oglasila se Udruga proizvođača agruma i povrća “Neretvanska mladež”. iz koje pojašnjavaju da je problem puno veći i kompliciraniji, jer ove godine nadležne institucije, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) ​nisu osigurali nabavku sterilnih kukaca za suzbijanje sredozemne voćne muhe, piše Dubrovački vjesnik.

Podsjetimo, u poplavi različitih rješenja poput postavljanja žutih lovki kao iznimno učinkovita pojavila se biološka metoda poznatija kao ” tehnika sterilnih kukaca” (SIT tehnika), koja je krenula iz Izraela a svoju primjenu je doživjela i u ostalim agrumarskim zemljama EU-a.

Riječ je o masovnom laboratorijskom uzgoju sterilnih mužjaka te njihovo ispuštanje u prirodu gdje su brojčano nadmoćnijih prema prirodnim mužjacima. Naime, u prirodno okruženje se pusti nekoliko milijuna sterilnih kukaca koje se pare sa divljim ženkama ali ne razvijaju potomstvo zbog steriliteta.

Rezultat ove metode sterilnih kukaca je da ženka sredozemne voćne muhe odlaže sterilna jaja iz kojih se ne razvijaju ličinke.

Sredozemna voćna muha (Ceratitis capitata) karantenski je štetnik većeg broja kultura, a kod nas štete pravi na mandarinama. Naime, odrasla muha leže jaja u plod zrelih, žutih plodova, uzrokujući propadanje ploda s čime se bore domaći proizvođači. U početnom periodu, dok se mandarine beru u fazi tehnološke zrelosti, zaraza je minimalna ili je uopće nema. U periodu kada plod fiziološki dozre, zaraza je primjetnija, posebno u toplim jesenima,-pojašnjavaju.

Kako pojašnjava agronom, Željko Bjeliš, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) nisu uspjeli osigurati daljnje provođenje suzbijanja ovog štetnika primjenom SIT tehnike, koja je posljednjih skoro 20 godina davala uspješne rezultate. Riječ je, pojasnili su, o biološkom načinu suzbijanja kojim se ispuštaju sterilni mužjaci u prirodu.

– Smatramo vrlo bitnim i potrebnim što prije razraditi i implementirati alternativne načine suzbijanja ovoga štetnika. To podrazumijeva snažno uključivanje Ministarstva poljoprivrede, HAPIH-a, jedinica lokalne i regionalne uprave te proizvođača, ističe Bjeliš. Kako bi se suzbila sredozemna voćna muha iz ove udruge naglašavaju da je nužna pravovremena i cjelovita berba mandarina u kojoj neće biti zaostalih plodova na plantažama.

– Iz rane prošlosti znamo, da u vrijeme dok je na snazi bila mjera povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciji, nije ostajalo neobrane mandarine, ili je to bilo minimalno”, napominju dodavši da nikome od proizvođača nije u interesu ne obrati i ne prodati plodove. Kako bi to uspjeli potrebno je osigurati određene mjere, koje za cilj imaju cjelovitu i pravovremenu berbu.

Kao prvu mjeru spominju povlačenje s tržišta za slobodnu distribuciju za 20 posto količina, koje obično ostanu neubrane. Nadalje, smatraju da ovo voće treba uključiti u Program potpore za posebno osjetljive sektore i to njegovom preradom u sekundarne proizvode: sok, džem i sl. Također navode da posebnim programom potpore proizvođače treba animirati na provođenje kvalitetnijih mjera sanitacije, uključujući opremanje potrebnim oruđima i financijsku nadoknadu.

Nadalje, potrebno je na umu imati i prijedlog nove direktive EU o održivoj upotrebi pesticida, koja u jednoj varijanti pretpostavlja potpunu zabranu upotrebe pesticida u tzv. “posebnim područjima”, a tu spada gotovo cijeli prostor doline Neretve.

– Svi mi proizvođači u dolini Neretve smo za očuvanje okoliša, održivost iznimno bogate flore i faune ovoga područja, što smo kroz sve ove godine i pokazali, ali moramo imati na umu i minimalnu dohodovnost i minimalne uvjete za opstojnost života ljudi na ovome području, ističu iz Neretvanske mladeži.

– Zašto je to tako i kakav je plan predviđen za područje doline Neretve, treba pitati sve one koji su za to zaduženi. Nebriga i nezainteresiranost nadležnih za rješavanje svih nagomilanih problema i dalje traje -rezolutan je Bjeliš.

Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik

Raštika svrstana među najzdravije namirnice na svijetu

By
LIKEmetkovic.hr
-

Prestižni New York Times raštiku je svrstao među najzdravije i najskuplje namirnice za koju će zbog njezinih iznimnih nutritivnih i ljekovitih svojstava obožavatelji izdvojiti i do sto dolara.

Mediteranska prehrana u samom je svjetskom vrhu najzdravijih načina prehrane, povezana sa značajnim zdravstvenim koristima, uključujući općenito nižu smrtnost, smanjen rizik od kroničnih bolesti poput bolesti srca, raka, dijabetesa, debljine, upalnih bolesti, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, može potaknuti bolji san, očuvati pamćenje i mentalnu bistrinu, ublažiti tjeskobu i depresiju…

Mnoge su namirnice u mediteranskoj prehrani osobito blagotvorne za zdravlje, a među njima je i jedna koja je još uvijek podcijenjena.

Raštika (rašćika, raštan, lat. Brassica oleracea acephala) smatra se jednom od najzdravijih namirnica na svijetu, i to ne bez razloga: siromašna je kalorijama, a iznimno bogata vitaminima i mineralima, ali još je uvijek podcijenjena u usporedbi s keljem, kupusom, blitvom ili špinatom.

Sjajna za žene

Raštika je izuzetno poželjna u ženskoj prehrani jer je bogata flavonoidom maempferolom. Istraživanja pokazuju da žene imaju 40 posto manje šanse za rak jajnika ukoliko unose dovoljne količine ovih flavonoida.

Tradicionalno se uzgaja u Hercegovini, Dalmaciji, osobito u Dalmatinskoj zagori i na otocima, dok je na kontinentu ima na zelenom djelu tržnica.

Da je to starinsko mediteransko povrće popularno u svijetu svjedoči i podatak koji navodi Turistička zajednica grada Dubrovnika.Navode kako je prestižni New York Times raštiku svrstao među najzdravije i najskuplje namirnice za koju će zbog njezinih iznimnih nutritivnih i ljekovitih svojstava obožavatelji izdvojiti i do sto dolara.

Na američkim jelovnicima pravi bum doživjela je u posljednjih deset godina, a kao neizostavan dio jelovnika preporučuju je brojni stručnjaci. No pomalo zaboravljena raštika vraća se i u naše restorane.

Spas od gladi

Osim što je raštika bogata mnogim djelotvornim sastojcima za naš organizam i preporučuje se u svakom jelovniku, dio je i gastrokulture Mediterana i Jadrana. Raštika se na Mediteranu jede već dvije tisuće godina, a postoje zapisi koji pokazuju da su Grci u to vrijeme kultivirali i mnoge druge vrste kupusnjača.

Iz stare Grčke potječe i jedan mit o raštici. Jednom kad je Zeus morao protumačiti dva potpuno suprotna proročanstva, počeo se toliko znojiti, a gdje god bi pala kapljica znoja izrasla bi raštika. Zeus je krenuo jesti lišće što mu je prosvijetlilo um i od tada je raštika postala njegovo posvećeno jelo.

Rimljani su također konzumirali raštiku, a o njoj su pisali cenzor Marko Porcije Katon i Plinije Stariji. Smatra se i da su Rimljani odnijeli raštiku u Veliku Britaniju i u Francusku još u 4. stoljeću prije nove ere, odakle se raštika proširila po cijelom svijetu.

Tijekom 17. stoljeća donesena je u Sjevernu Ameriku, a zanimljivo je da je uzgoj raštike osobito raširen u Južnoj Karolini.

Može i sirova

Pravilna priprema raštike ključna je za očuvanje maksimalne količine hranjivih tvari. Kao i ostalo povrće, raštiku se savjetuje što kraće kuhati; najbolje pet minuta kuhati je a pari kako bi vlakna omekšala i kako bi se povećala njezina probavljivost, a istovremeno očuvali hranjivi sastojci.

Raštika se jede i sirova

U Dalmaciji se najčešće kuha s kaštradinom, ali se dobro slaže i s ribom. Često se stavlja u pesta ili druge umake. Prije konzumacije, listove raštike treba temeljito oprati pod mlazom hladne vode, ali ju ne treba natapati u vodi jer tako gubi vitamine topljive u vodi.

Raštika će svježa ostati u hladnjaku i do pet dana. Čuvajte je tako da ju prozirnom folijom i maksimalno istisnete zrak. Tako neće uvenuti, požutjeti i izgubiti vrijedne sastojke.

CRVENI KRIŽ | Raspored akcija dobrovoljnog darivanja krvi u Metkoviću, Opuzenu i Pločama u 2023. godini

By
LIKEmetkovic.hr
-

Zajednica udruga društava Crvenoga križa Dubrovačko–neretvanske županije je objavila raspored akcija dobrovoljnog darivanja krvi u 2023. godini.

Za Metković, Opuzen i Ploče raspored je sljedeći:

Gradsko društvo Crvenog križa Ploče
Datum održavanja akcije 2023.god Mjesto održavanja akcije Adresa Vrijeme održavanja akcije
13.02. Vojarna “116 brigade HV”( samo za pripadnike HV) Stjepana Radića 10 9 -12 h
11.04. GDCK PLOČE Vladimir Nazor 20 9 -12:30 h
13.04. GDCK PLOČE Vladimir Nazor 20 12:30 -16 h
12.06. Vojarna “116 brigade HV”(samo za pripadnike HV) Stjepana Radića 10 9  -12h
07.08. GDCK PLOČE Vladimir Nazor 20 9 -12:30 h
10.08. GDCK PLOČE Vladimir Nazor 20 12:30 -16 h
13.11. Vojarna “116 brigade HV”(samo za pripadnike HV) Stjepana Radića 10 9 -12 h
07.12 GDCK PLOČE Vladimir Nazor 20 9 -12:30 h
11.12. GDCK PLOČE Vladimir Nazor 20 12:30 -16 h
Gradsko društvo Crvenog križa Metković
Datum održavanja akcije Mjesto održavanja akcije Adresa Vrijeme održavanja akcije
9.2. METKOVIĆ STJEPANA RADIĆA 1. GKS 9-12:30 h
6.3. OPUZEN ZDRAVSTVENA STANICA OPUZEN 9-12:30 h
20.3. METKOVIĆ STJEPANA RADIĆA 1. GKS 9-12:30 h
6.6. OPUZEN ZDRAVSTVENA STANICA OPUZEN 9-12:30 h
19.6. METKOVIĆ STJEPANA RADIĆA 1. GKS 9-12:30 h
4.9. OPUZEN ZDRAVSTVENA STANICA OPUZEN 9-12:30 h
18.9. METKOVIĆ STJEPANA RADIĆA 1. GKS 9-12:30 h
18.12. OPUZEN ZDRAVSTVENA STANICA OPUZEN 9-12:30 h
21.12. METKOVIĆ STJEPANA RADIĆA 1. GKS 9-12:30 h

BURZA RADA | Natječaji za radna mjesta u Neretvanskoj dolini

By
LIKEmetkovic.hr
-

Trenutno je na Burzi rada HZZ-a otvoreno 35 natječaja za radna mjesta na području Metkovića, Ploča i Opuzena.

Metković (otvorena 22 natječaja):

NASTAVNIK / ICA MATEMATIKE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: SREDNJA ŠKOLA METKOVIĆ
Rok za prijavu: 25.1.2023.

NASTAVNIK / ICA FIZIKE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: SREDNJA ŠKOLA METKOVIĆ
Rok za prijavu: 25.1.2023.

KOZMETIČAR / KA – PEDIKER / KA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Kozmetičko pedikerski salon “M I S”, vl. Antonela Matičević, METKOVIĆ, Matice hrvatske 1
Rok za prijavu: 11.2.2023.

ČISTAČ / ČISTAČICA ULICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ČISTOĆA METKOVIĆ d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnoslti
Rok za prijavu: 17.1.2023.

GROBAR M / Ž
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ČISTOĆA METKOVIĆ d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnoslti
Rok za prijavu: 17.1.2023.

RADNIK / ICA U PVC I AL STOLARIJI
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Proizvodnja plastične, metalne bravarije i staklarski radovi “TERMOPLAST” vlasnik Danijela Jerković,Splitska 27
Rok za prijavu: 9.2.2023.

VOZAČ KAMIONA S KRANOM (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOKO GRAĐENJE d.o.o. za graditeljstvo
Rok za prijavu: 28.2.2023.

KONOBAR / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: PALAČINKA BAR METKOVIĆ jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za ugostiteljstvo, trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 20.1.2023.

CNC OPERATOR / OPERATERKA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: PRIJATELJICA PLUS, društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 31.1.2023.

DJELATNIK / DJELATNICA GRAFIČKE PRIPREME
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: PRIJATELJICA PLUS, društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 31.1.2023.

VOZAČ / ICA TERETNOG MOTORNOGA VOZILA S PRIKOLICOM
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: PALAMETA,obrt za prijevoz,vlasnik Ivica Palameta Metković,Ulica Alojzija Stepinca 13
Rok za prijavu: 31.5.2023.

KUHAR / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DANAK društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 31.3.2023.

VODITELJ / ICA PROIZVODNJE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: Proizvodnja sadnica, trgovina, poslovanje nekretninama, uslege “RASADNIK PRUD”, vl. Petar Volarević, METKOVIĆ, Put Narone 124
Rok za prijavu: 31.1.2023.

ELEKTRIČAR (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 3
Poslodavac: EURO FRIGO d.o.o. za proizvodnju, servis i usluge
Rok za prijavu: 7.4.2023.

ZAVARIVAČ – FRIGOMEHANIČAR (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 3
Poslodavac: EURO FRIGO d.o.o. za proizvodnju, servis i usluge
Rok za prijavu: 7.4.2023.

AGRONOM / AGRONOMKA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOMINANT, D.O.O. ZA TRGOVINU I PROIZVODNJU
Rok za prijavu: 31.1.2023.

RADNIK U PROIZVODNJI DRVENE AMBALAŽE (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 10
Poslodavac: DOMINANT, D.O.O. ZA TRGOVINU I PROIZVODNJU
Rok za prijavu: 31.1.2023.

RUKOVATELJ / ICA GRAĐEVINSKIM STROJEM-BAGERIST
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: ADEL gradnja d.o.o. za graditeljstvo
Rok za prijavu: 24.3.2023.

RADNIK / ICA NISKOGRADNJE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 4
Poslodavac: ADEL gradnja d.o.o. za graditeljstvo
Rok za prijavu: 24.3.2023.

GRAĐEVINSKI RADNIK / POMOĆNI GRAĐEVINSKI RADNIK (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 3
Poslodavac: ADDUCO društvo sa ograničenom odgovornošću za građevinarstvo, trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 31.1.2023.

TESAR / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 3
Poslodavac: ADDUCO društvo sa ograničenom odgovornošću za građevinarstvo, trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 31.1.2023.

FASADER / KA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 10
Poslodavac: ALL AND MORE d.o.o. za graditeljstvo, usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 10.2.2023.

Ploče (otvoreno 5 natječaja):

MEDICINSKA SESTRA (M / Ž)
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: IVANA ustanova za zdravstvenu njegu u kući
Rok za prijavu: 31.3.2023.

DENTALNI / A ASISTENT / ICA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Ordinacija dentalne medicine Zrinka Hajvaz, dr.med. dent., Ploče, Vladimira Nazora 2
Rok za prijavu: 28.5.2023.

FARMACEUTSKI TEHNIČAR / FARMACEUTSKA TEHNIČARKA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ZDRAVSTVENA USTANOVA LJEKARNE TOMAS
Rok za prijavu: 28.2.2023.

DOKTOR / ICA MEDICINE PEDIJATAR / ICA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOM ZDRAVLJA PLOČE
Rok za prijavu: 28.2.2023.

KONOBAR / KONOBARICA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: CAFFE BAR SPLENDID
Rok za prijavu: 24.3.2023.

Opuzen (otvoreno 7 natječaja):

POSLOVOĐA U SKLADIŠTU M / Ž
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ENNA Fruit društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i trgovinu
Rok za prijavu: 19.1.2023.

PRODAVAČ / ICA NA ODJELU STOLARIJE , BOJA I LAKOVA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 31.1.2023.

RADNIK / ICA U IZRADI PVC I ALU STOLARIJE
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 2
Poslodavac: Proizvodnja građevinske stolarije od metala i PVC,uzgoj voća i povrća BJELIŠ,vlasnik Jerko Bjeliš Vlaka Alojzija Stepinca 52
Rok za prijavu: 31.1.2023.

VOZAČ / ICA KAMIONA S KRANOM
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 31.1.2023.

KUHAR / ICA U RESTORANU HOTELA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: COGITO jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge turistička agencija
Rok za prijavu: 31.1.2023.

KONOBAR / ICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 2
Poslodavac: COGITO jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge turistička agencija
Rok za prijavu: 31.1.2023.

SKLADIŠNI / A RADNIK / CA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 31.1.2023.

Prikaz stručno-znanstvenog skupa o Metkoviću u časopisu Studia lexicographica

By
LIKEmetkovic.hr
-

Stručno-znanstveni skup uz 600. obljetnicu prvoga spominjanja Metkovića, Metković, – 12. lipnja 2022. (Studia lexicographica, 16(2022) 31, str. 153–155).

Dva retka iz 1422. u nizu pritužbi na postupanje carinika u kojima stoji flummaria Narenti subtus Metchovich (na rijeci Neretvi pred Metkovićem) ucrtali su Metković na historiografsku kartu. Ser Mato Getaldić (ser Matheo de Gethaldo) potužio se dubrovačkom knezu Vlahi Sorgu (Blasio de Sorgho) na Petra Primića i Stanihnu Sladinovića (contra Petrum de Primo et Stanichnam Sladinovich). Spomenuti je dokument, koliko je poznato onomastičaru Domagoju Vidoviću, prvi uočio 1937. srpski povjesničar Mihailo Dinić u članku »Trg Drijeva i okolina u srednjem vijeku«. Cjelokupan dokument i njegov prijevod na latinski 1982. objavljuje povjesničar Ivan Jurić. Ove se godine tako nije samo obilježilo prvo spominjanje, nego i 85. obljetnica pronalaska i 40. obljetnica prijevoda toga važnoga dokumenta za sam Metković, o čemu detaljno, upućeno i pitko upućuje Vidović u članku »Sretan ti 600. rođendan, rodni grade«, objavljenom na lokalnom portalu, likemetkovic.hr, točno na datum naveden i u samome dokumentu, 17. siječnja.

Od 8. do 12. lipnja 2022. u Gradskom kulturnom središtu Metković održana je i središnja manifestacija obljetničke godine u organizaciji Grada Metkovića, Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Dubrovniku.  Riječ je o stručno-znanstvenom skupu pripremanom dvije godine. Metković 600 godina (1422. – 2022.) okupio je ugledne istraživače metkovskoga podrijetla, poznavatelje lokalne povijesti, entuzijaste, kulturne djelatnike, tuzemne i međunarodne znanstvenike različitih profila (od geologije, arheologije, geografije, antropologije, demografije, povijesti umjetnosti do agronomije), čija je tematska okosnica logično bila usko povezana sa samim gradom. Gluščević se u pozdravnom govoru na otvaranju dotaknuo dokumenta iz 1422., koji se i danas čuva u dubrovačkom arhivu, istaknuvši da će očekivani zbornik s osamdesetak izlagača zasigurno premašiti tisuću stranica. Doko je pak u obraćanju izrazio zahvalnost svima koji su na bilo koji način doprinijeli promociji i ugledu Metkovića, posebno se osvrnuvši na Jurića, ali i buduće generacije za koje će planirani zbornik zasigurno biti vrijedna ostavština. Dobroslavić je Metković spomenuo kao temeljni grad u županiji, uz Dubrovnik, sa željom da se s ulaganjima i projektima još čvršće povezuje neretvanska dolina i krajnji jug Hrvatske.

Ambiciozno osmišljen skup obuhvaćao je tematski raznorodna područja i cjelodnevne rasprave (u jednom danu otprilike se moglo odslušati 25 predavanja). S obzirom na zavidan obim skupa, navest će se tek određene teme i izlagači, ali i spomenuti kako su na skupu bila predviđena izlaganja Luka Paljetka, Daniela Rafaelića i Vinicija B. Lupisa do kojih spletom okolnosti nije došlo. Naime, već su se prvoga dana, 9. lipnja 2022., sugrađani tijekom sesija upoznali s arheološkim nalazištima (Smiljan Gluščević i Snježana Vasilj), geologijom i hidrogeologijom (Ivo Velić i Josipa Velić; Nino Krvavica, Igor Ružić i Andrea Tadić; Ivan Sondi, Stanko Ružičić i Goran Durn; Jure Margeta), inovativnim sustavima u poljoprivredi (Mladen Jurišić; Domagoj Zimmer), razvojem turizma (Magdalena Medar-Ujdur), djelovanjem muzeja Narona (Toni Glučina), metkovskim toponimima (Domagoj Vidović), bunarima (Markica Vuica), zgradom pošte (Miljenka Manenica i Ilija Volarević), poviješću osnovnoga školstva (Božena Nikoletić, Ivana Čarapina), kazališta (Anđela Vidović), likovnosti, s posebnim naglaskom na Vladimira Becića (Tajana Vrhovec Škalamera), sporta (Božidar Lovrić i Ivo Veraja; Ivica Puljan), arhivima od stranaca za vrijeme Austro-Ugarske (Jadranka Šunde Gluščević) te javnim bilježnicima (Paulina Šiljeg).

Drugi dan, 10. lipnja, uz sad već standardnu lokalnu povijest i mjesta memorije od običaja povezanih uz sprovode (Denis Vekić i Ivo Veraja), zgradu kina (Milan Kapović), gimnazijsko školstvo (Vanja Gabrić i Jozo Jurković), park (Smiljan Gluščević i Mirna Petricioli), pučke pobožnosti (fra Domagoj Volarević; Marija Jerković), GIS pristup hijerarhiji naselja (Ante Šiljeg, Ivan Marić, Krešimir Kuran i Ivan Takalić),elektrifikaciju (Mario Gabrić), specifičnosti i promjene lokalnoga govora (Perina Vukša Nahod), imali smo prilike čuti i dvoje doajena metkovske povijesti i etnologije – mons. dr. Milu Vidovića, crkvenoga povjesničara i nekadašnjega ravnatelja Nadbiskupijske klasične gimnazije »Don Frane Bulić« u Splitu, te Radojku Bagur, nastavnicu likovne kulture s izraženim interesom za istraživanja narodnih nošnji te duboko uključenu u sve kulturne sfere grada, ujedno nagrađenu za odgojno-obrazovni rad, unapređivanje nastave, rezultate u njegovanju kulturne baštine i odgoju mladih. Različitih senzibiliteta i interesa oboje su utjelovljenja nezanemarivoga društvenoga kapitala koje je grad nekoć itekako imao, a danas još baštini.

Završnica, 11. lipnja, obilježena je ulogom Matice hrvatske i njezina ogranka u Metkoviću u društvenom razvoju (Božidar Lovrić), muzeologijom u kontekstu Prirodoslovnoga muzeja Metković (Ivana Baće), ponovno poviješću školstva (Zrinka Radunić i Trpimir Jurić), poviješću glazbe i zaboravom Klementa Viskovića (Darko Matičević), duhanskom stanicom (Ivan Vukojević), suvremenom demografijom (Damir Magaš; Snježana Mrđen i Silvija Šiljeg), mostogradnjom (Željko Žderić) i nautičkim turizmom (Dragan Tolić). Arheolog Emilio Marin, u govoru o kulturnim vezama te važnosti Metkovića za hrvatsku kulturu, naglasio je koliko je bila nužna financijska potpora u istraživanjima, odnosno ulaganje, i koliki zalog imamo danas u obliku jedinstvenoga in situ muzeja u Vidu. Nenačete teme na izlaganjima, poput književnosti (primjerice, pjesnički odjeci Ivana Slamniga, Stojana Vučićevića ili Vladimira Pavlovića), povijesti knjižnice, trgovinskoga giganta »Razvitka«, arhitekture i urbanizma, pa i turističkoga potencijala gubavih kuća (leprozorij iz nedavne prošlosti, 1905), svjedoče kako je Metković od zanemarive uloge do početka XIX. stoljeća trgovinskim razvojem te priljevom stranaca sukcesivno profitirao.

Skup je podsjetio i na bolnu činjenicu promjene u strukturi stanovništva. Sam prostor u kojem se skup održavao svjedoči kako nekad u kulturi samoga grada ništa nije bilo prepušteno slučajnosti. Punokrvni kazališni čovjek i arhitekt Aleksandar Freudenreich projektirao je tad buduću pozornicu i gledalište, završenu nakon silnih napora 1977. Danas je prostor polivalentan i višefunkcionalan te bi mu ozavidjeli mnogi hrvatski gradovi. Ukratko, inzistiranjem na dostojnoj proslavi koja nadilazi plitku medijsku reprezentaciju grada lađa i mandarina, Metković, osim poštanske markice koju je već dobio, očekuje i važan nadolazeći zbornik. Ali i šira obveza da se na solidnim građanskim temeljima ipak sustavnije poradi na razvijanju nužno povezanih obrazovnih i kulturnih politika jer, nadovezujući se na Tainea, čovjek izvan mjesta ne postoji.

DHMZ: Crveni meteoalarm za jug Hrvatske: olujno jugo i obilne kiše

By
LIKEmetkovic.hr
-

Nakon kišnog dana jučer, u Hrvatskoj se danas očekuje promjenljivo oblačno s povremenom oborinom, vjerojatnijom u drugom dijelu dana. Padat će kiša, na Jadranu i uz njega obilna i praćena grmljavinom, a u Gorskom kotaru i mjestimice u Lici i snijeg, stoji u prognozi DHMZ-a.

Nestabilan hladan zrak s Atlantika i topao vlažan zrak sa Sredozemnog mora miješa se nad našim krajevima uzrokujući oblačno vrijeme s kišom i snijegom.

Navečer je i u nizinama na zapadu zemlje moguća susnježica. Puhat će južni i jugozapadni vjetar, u unutrašnjosti slab do umjeren, a na Jadranu i uz njega jak, lokalno i olujan.

Popodne će prolazno biti i jugoistočnjaka na istoku zemlje, juga duž obale. Najviša dnevna temperatura zraka na kopnu između 6 i 11, u Gorskom kotaru od 1 do 5, a na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije od 11 do 16 °C.

Vremenska prognoza za srijedu

Na Jadranu i uz njega promjenljivo i pretežno oblačno s povremenom kišom, na moru i grmaljavinom, a u najvišim planinama i s malo snijega. U sjevernim predjelima unutrašnjosti kiša u noći i ujutro, a zatim sunčana razdoblja. Vjetar većinom jugozapadni i južni, u unutrašnjosti slab do umjeren, u gorju s jakim udarima, a na Jadranu jak i olujan.

Najniža jutarnja temperatura od 2 do 7, u Gorskome kotaru i niža, a na Jadranu od 6 do 12 °C. Najviša dnevna temperatura od 10 do 15 °C, u gorju niža.

Na Jadranu i uz Jadran očekuju se obilne oborine, a sredinom tjedna jugo i oštro puhat će olujnom jačinom, uz plimu pad tlaka zraka i visoke valove moguće je lokalno plavljenje obala osobito na južnom Jadranu.

PROMO | Akcija marendi u restoranu Milano

By
LIKEmetkovic.hr
-

U restoranu Milano u Sportskoj ulici u Metkoviću je trenutno akcija marendi što podrazumijeva povoljne cijene: bečki odrezak 5,90 eura, zagrebački odrezak 6,90 eura.

Akcija traje do 15. veljače i moguće je koristiti je cijeli dana, a ne samo u uobičajeno vrijeme marendi.

Narudžbe i rezervacije na tel. 020 688-888.

PRIJAVITE EKIPU! ‘Raštika u Naroni’ nakon dvije godine pauze

By
LIKEmetkovic.hr
-

Nakon dvije godine pauze u Vidu će se 29. siječnja 2023. održati Raštika u Naroni, manifestacija u čast poznate delicije koja je othranila mnoge generacije u ovim našim krajevima.

Sve detalje možete pročitati na plakatu…

1...682683684...2.206Page 683 of 2.206

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr