Danas,15. studenog, do 18:00 sati zatvorena je dionica autoceste A1 od čvora Ploče do ČCNP Karamatići u oba smjera (zbog radova na državnoj cesti DC425). Obilazak: čvor Vrgorac (A1)-ŽC6208-DC62-ŽC6276-Ploče (DC8) i obrnuto, javlja HAK.
U srijedu,16. studenog 2022. god. u vremenu od 07:00 do 18:00 bit će zatvoren Most dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku, zbog radova. Obilazak je preko Lozice i Komolca.
Zbog nezakonitog prebacivanja ilegalnih migranata dežurni sudac istrage Županijskog suda u Dubrovniku odredio je istražni zatvor državljaninu Srbije, nezaposlenom variocu M.G. (22) iz Valjeva.
Prema kaznenoj prijavi Državnom odvjetništvu on je za još točno neutvrđeni iznos 10. studenoga u iznajmljeno rent-a-car osobno vozilo Opel Insignia dubrovačkih registarskih oznaka u Metkoviću ukrcao petoricu državljana Turske koji ne ispunjavaju uvjete za za ulazak i kretanje u Hrvatskoj i teritoriju Europske unije, piše Dubrovački vjesnik.
Po ukrcaju, s njima je krenuo prema autocesti kojom je želio stići u Zadar. Tamo ih je, kako je izjavio, trebao prebaciti do autobusnog kolodvora, o čemu je kako smo doznali u istrazi rekao:
– S vozilom sam došao u Ulicu Marka Marulića i čekao poziv iz Bosne i Hercegovine. Prema dogovoru sam trebao migrante ukrcati i dovesti u Zadar te se ponovno vratiti u Metković i prevesti još jednu ”turu”. Turci su doslovce uskočili u auto pa sam krenuo ka Zadru, ali nas je u Novim Selima zaustavila policija. Za prijevoz svakog od njih sam trebao dobiti po 80 eura i tako sam mislio otplatiti dug u Srbiji, gdje sam trebao i dobiti pare po obavljenom poslu – rekao je M.G. i dodao kako ”nije znao da je nezakonito prevoziti takve osobe koje se, inače po Srbiji slobodno kreću” te ustvrdio kako novac koji mu je oduzet prilikom uhićenja potiče od posla kojeg je obavio u Njemačkoj.
Recimo i to da je Ulica Marka Marulića na periferiji Metkovića poznata po tome što državna granica s BiH prolazi sredinom ulice, na jednom kraju koje je granični prijelaz Gabela Polje. Zbog opasnosti od bijega ali i ponavljanja istog ili počinjenja drugog kaznenog djela, sudac istrage je odredio istražni zatvor u trajanju do 30 dana. Također, odredio mu je i jamčevinu u visini 40 tisuća kuna u slučaju da želi da se brani sa slobode, što je mogućnost koju nije odlučio koristiti. Kako mladić osobno nije angažirao svog branitelja, sud mu je za branitelja po službenoj dužnosti odredio poznatu dubrovačku odvjetnicu Anu Birimišu.
Piše: Ahmet Kalajdžić / Dubrovački vjesnik
Osamnaestu godinu zaredom Udruga osoba s invaliditetom Prijatelj će zajedno sa svojim sugrađanima obilježiti Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Prigodan program koji su pripremili učenici Osnovne škole Stjepana Radić Metković kao i paljenje svijeća biti će u Gradskom parku u Metkoviću u četvrtak, 17. studenog 2022. s početkom u 18 sati.
U svojim mislima, u tišini, molitvi ponosno se sjetimo Vukovara i tako izrazimo neizmjerna zahvalnost i počast svim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata.
Kratka informacija da je donošenje Zakona o upravljanju i održavanju zgrada u planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za treće tromjesečje 2023. godine, objavljena ovih dana, izazvala je golemo zanimanje javnosti, piše Slobodna Dalmacija.
S razlogom, reklo bi se, budući da će to biti prvi zakon o navedenoj problematici, te da se izravno tiče više od 1,5 milijuna ljudi, koji, po podacima iz 2011., žive u višestambenim zgradama, dok je broj stanova na koje se Zakon odnosi oko 850 tisuća.
KONKRETNA PITANJA
Do sada su se, podsjetimo, za ovu problematiku primjenjivali Zakon o vlasništvu i Uredba o održavanju zgrada.
”S obzirom da je izrada Zakona u tijeku, u ovom trenutku ne možemo iznositi konkretne informacije vezane uz sam sadržaj zakona, no možemo reći kako se, između ostaloga, Zakonom planiraju bitno urediti obveze suvlasnika, predstavnika suvlasnika i upravitelja prema zajednici po pitanjima sigurnosti ljudi i imovine, i to kroz stvaranje preduvjeta za normalno poduzimanje preventivnih i represivnih mjera u zajedničkim dijelovima zgrada koje dobivaju obilježja javnog mjesta te izvršavanje obveza sukladno nacionalnim programima zaštite okoliša i energetske učinkovitosti”, odgovorili su iz resornog ministarstva na naš upit o pojedinim odredbama Zakona.
Iza ove pravnim jezikom sročene rečenice stoje, pak, konkretna pitanja koja zanimaju konkretne suvlasnike i upravitelje; od novčanih kazni predviđenih i za jedne i za druge, preko osiguranja zgrade, iznosa pričuve do postotka glasova potrebnog za donošenje pojedinih odluka.
Za razliku od Ministarstva, na navedenu temu, međutim, već sada imaju što reći upravitelji, i to putem svoje Udruge “Upravitelj”, koja obuhvaća oko 88 posto svih upravitelja i objekata kolektivnog stanovanja. Udruga je reagirala na nacrt Zakona, izrađen još prošle godine, iznoseći svoje prijedloge.
U “Upravitelju”, kažu, apsolutno podržavaju donošenje Zakona, ali su i uvjereni da na temelju dugogodišnjeg bavljenja ovim poslom imaju potrebno znanje za sudjelovanje u njegovu kreiranju i prije javne rasprave.
NAJKRAĆI ROK
Zanimanje za novčane kazne svakako je obrnuto proporcionalno njihovu svrstavanju gotovo na posljednje mjesto zakonskih odredbi, stoga i mi počinjemo “od kraja”.
U nacrtu Zakona za prekršaje upravitelja propisuju se kazne u iznosu od pet do 20 tisuća kuna. U cijeloj listi mogućih prekršaja, u prvi plan izbio je onaj kad upravitelj ne osigura hitni popravak najkasnije u roku od tri sata od prijave njegove potrebe.
Naši sugovornici na ovu temu naglašavaju da nije problem u propisivanju kazni, ali bi u ovom slučaju mogao biti u ova “tri sata” i navode konkretan primjer, piše Slobodna Dalmacija.
Dakle, zbog obilne kiše procuri krov na zgradi i voda se slijeva niz zidove stana ispod, noć je, kiša i dalje pada, tko bi se usudio poslati radnike na krov. Uz to, svim suvlasnicima je poznato da hidroizolacija nije riješena, ali nisu se mogli dogovoriti o radovima.
Zašto bi onda, pitaju se naši sugovornici, zakonodavac u ovom slučaju kažnjavao upravitelja koji nije mogao riješiti curenje krova za tri sata. Zato, kažu, treba definirati situacije te prema njima odrediti primjereniji rok za intervencije.
Primjerice, prekršaj bi bio ako nakon prijave potrebe popravka ne osigura hitni popravak u najkraćemu mogućem roku, odnosno čim to na temelju okolnosti na koje upravitelj nema utjecaja (primjerice vremenski uvjeti) bude moguće.
S druge strane su pak prekršajne odredbe s novčanim kaznama za suvlasnike.
POSEBAN RAČUN
U prošlogodišnjem nacrtu Zakona piše da će se novčanom kaznom u iznosu od tri do 15 tisuća kuna kazniti za prekršaj suvlasnik ako ne dopusti ulaz u svoj posebni dio zgrade upravitelju, odnosno osobi koju upravitelj odredi ako je to potrebno radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja kvara koji uzrokuje ili bi mogao uzrokovati štetu zajedničkom dijelu zgrade ili posebnom dijelu zgrade drugog suvlasnika.
Naplaćene kazne uplaćivale bi se na poseban bankovni račun pričuve zgrade.
Iz Udruge “Upravitelj” predlažu, među ostalim, tisuću kuna kazne ako suvlasnik, bez suglasnosti ostalih, na zajedničke dijelove zgrade postavlja uređaje i opremu (primjerice hladnjak, ormar, vanjska jedinica klimatizacijskog uređaja) koji služe isključivo posebnom dijelu zgrade.
Još jedan primjer, kaznom od tisuću do pet tisuća kuna za prekršaj kaznit će se stjecatelj vlasništva nad posebnim dijelom ako ne dostavi dokumentaciju o promjenama vezanim uz suvlasništvo zgrade, odnosno vlasništvo posebnog dijela zgrade, te o tome ne dostavi fotokopiju dokaza upravitelju u roku od 60 dana.
Kad se već govori o kaznama, valja podsjetiti na spore sudske postupke u trajanju od tri do pet godina koji se vode kako bi se naplatila šteta nekom od suvlasnika u zgradi. Za primjer takve tužbe navest ćemo suvlasnika iz čijeg stana curi voda u stan ispod i vlaži zidove, a on neće popraviti kvar.
U tom slučaju ostali suvlasnici moraju donijeti odluku da ga se tuži. Umjesto sudskog postupka, puno brži i efikasniji bio bi prekršajni, stajališta su u Udruzi “Upravitelj”. Što bi, naravno, trebalo unijeti u Zakon.
Spomenuli smo donošenje odluka suvlasnika, a novine se predlažu i u tom dijelu upravljanja i održavanja zgrada. U Zakonu je, ocjena je, nedovoljno definirano koji su poslovi redovne, a koji izvanredne uprave, pa se predlaže da se nedvosmisleno reguliraju, vodeći računa o činjenici da je gotovo neizvedivo imati stopostotnu suglasnost.
KAD NEMA NADGLASAVANJA
Poznato je da se odluke donose ili natpolovičnom većinom ili uz suglasnost svih suvlasnika. U potonjem, naravno, nerijetko nastaju problemi, i to iz više razloga.
Praksa je pokazala da određeni broj suvlasnika ne živi u svom stanu, nego u inozemstvu, ne dolazi često i uopće nije zainteresiran za održavanje zgrade. Ali bez glasa jednog takvog suvlasnika ne može se odlučivati o pitanjima za koja je propisano da treba suglasnost svih.
Događa se također da ostavinska rasprava nakon smrti suvlasnika traje godinama, pa novog uopće nema. Osim toga, nije tajna da gotovo svaka zgrada ima barem jednog suvlasnika koji iz samo sebi znanih razloga ne prihvaća nikakav prijedlog i time, naravno, “blokira” donošenje svih odluka za koje je potrebna suglasnost svih suvlasnika.
Naši sugovornici upozoravaju da u takvim slučajevima treba osigurati mogućnost donošenja odluke s 98 posto glasova, primjerice, s tim da treba naći model kojim se ne bi zadiralo u vlasnička prava, te spriječilo da netko takvu mogućnost zloupotrebljava. A pojaviti se može, recimo, kod prodaje zajedničkog dijela zgrade. U takvim slučajevima ne bi smjelo biti nadglasavanja pa bi trebala suglasnost svih suvlasnika.
Još jedan detalj upućuje da se u ovom dijelu upravljanja neke situacije moraju jasnije odrediti. Glasovima većine suvlasnika donosi se odluka o ugradnji solara na zgradu.
HEP, međutim, traži suglasnost svih suvlasnika jer je zajedničko brojilo struje u vlasništvu svih suvlasnika. Čini se pat-pozicija, za koju treba odrediti rješenje.
Zanimljivo je da sada, ako suvlasnici žele dati krov u zakup nekom investitoru za postavljanje solarne elektrane i od toga imati prihod na računu pričuve, zakonski za to treba stopostotna suglasnost, dok se, primjerice, za GSM bazne stanice i de facto istovrsni zakup krova zakonom propisuje “samo” suglasnost većine.
Suvlasnici su, prema nacrtu Zakona, obvezni osigurati zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika, odnosno požara, oluje, udara groma, izljeva vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijev, te drugih rizika ovisno o opasnosti područja, izloženosti i oštetljivosti zgrade, sve vezano uz njezinu namjenu (seizmički rizik, rizik od klizanja tla i odronjavanja zemljišta, rizik od poplava, bujica i visokih voda, rizik od snježne lavine i sl.), kao i od odgovornosti za štetu prema trećim osobama.
SEIZMIČKI RIZIK
Pozornost je, naravno, pobudio seizmički rizik, odnosno osiguranje od potresa. Jasno je da su potresi na Banovini i u Zagrebu pridonijeli uvrštavanju ovog rizika u obvezno osiguranje, samo nije jasno znaju li u resornome ministarstvu koliko on košta.
Prema nekim procjenama, više nego svi ostali rizici zajedno. Naši sugovornici smatraju važnim da se zakonom odredi minimum osiguranja kako bi svaki upravitelj znao granicu ispod koje ne može ići, te svakako i uvođenje osiguranja od odgovornosti prema trećim osobama.
Kako je rečeno u uvodnom dijelu teksta, Zakon o upravljanju i održavanju zgrada (PUP) pred Vladu bi mogao doći u razdoblju između lipnja i rujna, što će reći sredinom ljeta 2023. godine. Imajući na umu proceduru, po svoj bi prilici mogao biti izglasan početkom 2024. godine. Vremena za rasprave i rješavanje svih dvojbi ima, dakle, više nego dovoljno.
Znatno povećanje cijene pričuve
U nacrtu Zakona predlaže se iznos minimalne visine zajedničke pričuve od 0,54 posto etalonske cijene građenja za primjenu u Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji godišnje. Budući da je etalonska cijena građenja u 2020. godini bila 6800 kuna po kvadratu, danas bi minimalni mjesečni iznos pričuve po kvadratu bio 3,06 kuna.
Ako uzmemo za primjer stan površine 70 kvadrata, pričuva bi mjesečno iznosila 214,20 kuna (70 kvadrata x 3,06 kuna).
Podsjetimo, sadašnja cijena pričuve računa se po etalonskoj cijeni građenja iz 1998. godine, otud po istome modelu iznos od 1,53 kune po metru četvornome, koji je, proizlazi, po prijedlogu udvostručen.
Upravitelji su mišljenja da bi se cijena, usklađena s etalonskom cijenom građenja, trebala novim Zakonom odrediti kao minimalna pričuva, ako se zgrade žele održavati na kvalitetan način, što je konačno u interesu svima – i suvlasnicima i upraviteljima zgrada.
U ponedjeljak, 14. studenoga u Općinskoj vijećnici u Stonu je održana konstituirajuća sjednica Ceha frizera i kozmetičara Dubrovačko-neretvanske županije na kojoj je za predsjednicu ponovno izabrana Danijela Žderić.
Sjednicom je predsjedala predsjednica Komore obrtnika DNŽ, Nikolina Farčić, a prisutne su bile prisutne predsjednice ceha frizera i kozmetičara UO Dubrovnik (Dijana Carević i članica ceha Tanja Šuperak), UO Metković(Daniela Žderić), UO Ploče (Sanja Despot) i UO Korčula (Glenda Jardas).
Jednoglasnom odlukom svih prisutnih Daniela Žderić je postala stara-nova predsjednica ceha frizera i kozmetičara Dubrovačko Neretvanske županije za četverogodišnje mandatno razdoblje. Za zamjenicu je izabrana Dijana Carević, nova predsjednica ceha frizera i kozmetičara UO Dubrovnik.
Unutar Ceha posebnu pozornost o kozmetičkoj struci nastavlja voditi Sanja Despot, koja je i ujedno predsjednica ceha frizera i kozmetičara UO Ploče.
– Zahvaljujemo se na ukazanom povjerenju i dalje će se boriti za obrtnike, edukacije i napredak frizersko-kozmetičke struke u Dubrovačko -neretvanske županije, izjavila je Danijela Žderić.
Tradicionalna karavana motorista Prevlaka – Vukovar, na svome putu prema Gradu heroju gdje će stići 18. studenoga na obilježavanje godišnjice njegovoga pada, zaustavila se u Pločama.
Pokraj Spomenika braniteljima, sa predstavnicima Grada Ploče i braniteljskih udruga, zapaliti su svijeće i položiti cvijeće u znak sjećanja na sve poginule branitelje, žrtve Vukovara, sve pod gestom „Zajedno u ratu zajedno u miru – da se ne zaboravi“.
Za sudionike karavane na Autobusnom kolodvoru pripremljen je prigodni domjenak, dar Pekare Dulaj, Pekare Mario i Snack bara IN. U organizaciji dočeka sudjelovali su: AMK Racing team Ploče, MK Neretvanski gusari doline Neretve, MKVC Podružnica Metković, MK Gusari Narenta, Udruga branitelja grada Ploča i Grad Ploče.
Blagoslov prilikom polaganja cvijeća i paljenja svijeća predvodio je pločasnki župnik don Ante Bitunjac, koji je istaknuo kako se taj način odaje pijetet braniteljima za svaku kap krvi i znoja koju su prolili za slobodnu domovinu, te je izrazio nadu kako će hrvatski mučenici pronaći vječni mir u Kraljevstvu nebeskome.
Foto i tekst: Rogotin.hr
Državni inspektorat (DIRH) obavještava potrošače kako postoji rizik od ozbiljne štete kolektivnim interesima i pravima potrošača prilikom sklapanja ugovora na daljinu putem Internet stranica www.nikeoutlet-
Naime, temeljem provedenih istražnih radnji i zapremljenih predstavki tržišna inspekcija Državnog inspektorata utvrdila je kako nije poznat identitet trgovca, odnosno osobe koja putem navedenih internetskih stranica oglašava i prodaje proizvode. Uz to krši se niz drugih odredbi Zakona o zaštiti potrošača te Zakona o elektroničkoj trgovini.
Napominju kako su čl. 60. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača propisane predugovorne obavijesti koje je trgovac dužan pružiti potrošaču prije sklapanja ugovora na daljinu putem interneta. Tako je trgovac dužan na jasan i razumljiv način obavijestiti potrošača među ostalim o svojem nazivu i sjedištu, telefonskom broju, adresi elektroničke pošte te o drugim sredstvima mrežne komunikacije koja omogućuju pohranu vremena i komunikacije na trajnom mediju, nazivu i sjedištu trgovca u čije ime i/ili za čiji račun nastupa kao i o adresi mjesta svojeg poslovanja odnosno adresi mjesta poslovanja trgovca u čije ime i/ili za čiji račun on nastupa.
S obzirom na sve veći broj prijava koje upućuju na sve češće povrede u digitalnom okruženju, iz DIRH-a pozivaju potrošače da prije sklapanja ugovora na daljinu provjere naziv i sjedište trgovca, telefonski broj te adresu elektroničke pošte.
U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su dvije prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže, a jedna lakše ozlijeđena, dok je s materijalnom štetom zabilježeno osam prometnih nesreća.
Najveća koncentracija alkohola zabilježena je u Metkoviću
Najveća koncentracija alkohola od 1,59 g/kg izmjerena je u večernjim satima 7. studenoga, 55-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom redovne prometne kontrole u Metkoviću.
Vozač se tijekom vožnje nije kretao sredinom obilježene prometne trake i nije koristio sigurnosni pojas te je isključen iz prometa i zadržan u prostorijama policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 11.300,00 kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.
Državljanin Kanade u dobi od 43-godine čiji su bomboni pretragom pronađeni u kući na području Konavala koju je unajmio za odmor, prekršajno je sankcioniran sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga novčanom kaznom od 20 tisuća kuna. Osim toga, naplaćeni su mu i troškovi vještačenja u iznosu od 7.550,00 kuna.
Podsjetimo, policijski službenici Odjela kriminaliteta droga Policijske uprave dubrovačko-neretvanske su, nakon prethodno dobivenih operativnih informacija, 3. studenoga 2022. g., temeljem naredbe Općinskog suda u Dubrovniku, pretražili spomenutu kuću za odmor.
Pretragom je pronađena manja količina marihuane i plastična kutija u kojoj su se nalazili bomboni raznih oblika i boja težine 332 grama kao i 15 pakiranja sa sadržajem nepoznate tvari omotane bijelim papirom težine 175 grama. Bombone su prethodno konzumirale spremačice kuće kojima je nakon toga pozlilo zbog čega su zatražile liječničku pomoć.
Obzirom da se za pronađene slatkiše posumnjalo da sadrže supstance koje se nalaze na popisu droga poslani su na vještačenje te je nalazom potvrđeno da se u njima nalazi THC, psihoaktivna tvar koja se dobiva iz indijske konoplje i koja spada u drogu.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da pronađeni bomboni pripadaju 43-godišnjem državljaninu Kanade, u čijem najmu je bila kuća za odmor, od kojeg je, kao mjera opreza, oduzeta putna isprava, do okončanja kriminalističkog istraživanja.
Obzirom da je utvrđeno da su bomboni bili namijenjeni osobnoj uporabi, kanadski je državljanin prekršajno sankcioniran, kako je već navedeno.
Nakon što je platio novčanu kaznu, kanadskom je državljaninu vraćena putna isprava i on je napustio područje Republike Hrvatske.
Ovaj tjedan donosi nastavak vrlo nestabilnog vremena. To znači da će se u cijelom tjednu izmjenjivati sunčana i oblačna razdoblja. Iako će temperature zraka biti niže u odnosu na prethodni tjedan, pravog zahlađenja nema na vidiku, piše Dalmacija danas.
U ponedjeljak će biti pretežno oblačno, povremeno uz kišu, ponegdje na moru i pljuskove s grmljavinom. Puhat će umjereno, tek ponegdje na moru pojačano jugo. Minimalne jutarnje temperature zraka u Zagori od 3 do 8 C, uz obalu i na otocima od 9 do 14ºC. Najviše dnevne temperature od 15 do 21 C.
U utorak djelomično sunčano i većinom suho. Malo kiše moguće je još u noći. Puhat će slab vjetar promjenjiva smjera. Jutarnje temperare u manjem padu, najviše dnevne većinom do 16 do 21ºC.
Srijeda donosi novo jače naoblačenje, povremeno uz kišu koja bi trebala biti češća u drugom dijelu dana. Puhat će umjereno do jako jugo. Jutro ponovno malo toplije, najviše dnevne temperature od 15 do 20ºC.
Malo kiše u četvrtak moguće još početkom dana, a potom nas očekuje djelomično sunčano i suho vrijeme. Zapuhat će slaba bura i bit će malo toplije.
U petak ponovno promjenjivije. Više suhog vremena početkom dana potom sve oblačnije, povremeno uz kiše. Zapuhat će umjereno jugo. Najviše dnevne temperature od 15 do 20ºC.
Današnji prognostički modeli ukazuju na mogućnost nestabilnog vikenda. Pri tome bi subota mogla biti kišovitija u odnosu na nedjelju. U subotu još toplo, a u nedjelju manje osvježenje uz postupno okretanje vjetra s juga na zapadne smjerove.
