U Slavonskom Brodu je, u organizaciji KKK Marsonia, organizirano Prvenstvo Hrvatske u maratonu u kajaku i kanuu za juniore i seniore, te Otvoreni kup Brodsko-posavske županije za kadete.
Utrka za Otvoreni kup Brodsko-posavske županije vozila je na dužini od 3,5 km i Petar Šunjić je osvojio prvo mjesto.
Petar je pobijedio u pojedinačnoj konkurenciji u utrci na 500 metara, a onda i u paru sa Mihaelom Pavlešinom, također na 500 metara, piše Rogotim.hr.
18. Lađarski kup Gospe Karmelske je pripao UL Općina Slivno. Oni su po buri stazu dugu 15 km, od Krvavca do Metkovića i natrag, odveslali za 1:18:07. Druga je bila ekipa Stablina a treći je u cilj stigao Zagreb, prošlogodišnji pobjednik kupa.
Posebno priznanje je dodijeljeno Bori Jelčiću, dugogodišnjem organizatoru ovoga kupa koji je u njegovo ime preuzeo Luka Liković.
Predak: 1. Općina Slivno, 2. Stablina, 3. Zagreb 1, 4. Gospa Karmelska 1, 5. Zagreb 2, 6. Gusari Komin, 7. Sv. Ilija Metković, 8. Studenti Split, 9. HRM, 10. Šumari Bjelovar, 11. Gospa Karmelska 2, Veterani 4. gbr.
Prije dodjele nagrada bio je kulturni program u kojem su nastupili iz KUD-ovi Župa Bagalović, Sv. Ante Cim-Mostar i Linđo Ošje-Stupa, Luke Višići, te Klapa Sv. Nikola Metković i Pivači Gospe Fatimske Stablina.
Danas oko 12 sati na autocesti A1 se dogodila neobična prometna nesreća: plovilo se prerano iskrcalo, izvijestila je FB stranica Prometne zgode i nezgode.
HAK je izvijestio da se prometna nesreća na autocesti A1 na 460+400 km između čvora RAVČA i čvora VRGORAC u smjeru Dubrovnika promet se vodi jednom prometnom trakom. Vozi se uz ograničenje brzine 40 km/h.
Prema najavi Vlade Republike Hrvatske, 18. srpnja trebala bi biti izdana uporabna dozvola za pristupne ceste, za most je već izdana, a otvorenje mosta Pelješac s dijelom pristupnih cesta očekuje se 26. srpnja.
Ususret otvorenju Pelješkog mosta Dubrovački vjesnik razgovarao je s redateljem Krešimirom Dolenčićem, koji je zadužen za svečanost otvorenja. Na osmišljavanju otvorenja mosta radi više od mjesec dana. Za sada, kaže, nema vremena za uživanje, no veselja mu ne nedostaje.
“Pelješki je most ogromna stvar. To znam iz prve ruke. Bio sam ondje kad su ga spojili i u Dubrovniku je nastalo spontano veselje. Cijeli je grad tulumario. Nakon 304 godine Dubrovnik će biti spojen s tim dijelom zaleđa. Vidio sam što to znači stanovnicima tog dijela Hrvatske. I zato će vrhunac svečanosti otvorenja u izravnom prijenosu HTV-a biti prekrasna scenografija sa stotinama brodica koje će okružiti most, uistinu raskošan vatromet te glazbeni program uz Dubrovački simfonijski orkestar, klapu Libertas i zbor HNK Split uz Gotovčevu ‘Himnu slobodi’”, kaže Dolenčić, koji je radio i na otvorenju Dubrovačkog mosta, spominjući tek neke od brojnih izvođača.
Pripreme teku točno kako trebaju, kaže Dolenčić.
“Sudjeluje puno ljudi s raznih strana i svatko sprema svoj dio zadatka. Od Hrvatskih cesta, koje su sjajno ekipirane, preko protokola, policije, Županije, gradova… Za sada je sve u redu”, potvrđuje.
U detalje programa otvorenja nije htio ulaziti jer građanima ne bi htio u potpunosti pokvariti iznenađenje, no najavio je brojne lokalne izvođače iz Dubrovnika, Korčule i Neretve te ukratko otkrio kako je otvorenje zamišljeno.
“Most će tijekom dana biti jednim dijelom otvoren za građanstvo. Naravno, uz puno osiguranja i kontrole, samo pješice i ne cijelom trasom. U planu su i fešte po gradovima iako most nije građen za fešte, nego za prolazak vozila, pa je to i najzahtjevniji dio tog dana. Bit će pirotehnike, a očekujemo i barke i brodove ispod mosta.”
Osmišljavanje velikih javnih svečanosti Dolenčiću nije strano. Ovaj je cijenjeni kazališni redatelj 2000. godine u Šangaju postavio ogromnu stadionsku produkciju Verdijeve opere “Aida” s 2300 sudionika, a tri godine kasnije pothvat je ponovio u Pekingu, s 3000 sudionika.
Kao najveći izazov takvih projekata navodi prostor u kojem se događaj odigrava jer on najčešće nije tome namijenjen. Potrebno je, kaže, i predvidjeti broj posjetitelja događaja, organizirati i osigurati svu logistiku (energetiku, gledališta, pozornice, rasvjetu, ozvučenje, sigurnost, hitnu pomoć, parking, policiju, medije i još sto stvari). Zahtjevno je, nastavlja, i to što zna biti jako puno izvođača. Potrebne su i probe koje se ne odvijaju na licu mjesta, već na više strana.
Takvi projekti, poput koncerata, sportskih manifestacija, svečanosti otvaranja ili zatvaranja, otkriva, u sebi nose jak emotivni naboj, piše Dubrovački vjesnik.
Već nekoliko godina učenici iz Metkovića sudjeluju u projektu „ Prikupljanjem čepova do skupih lijekova. Učenici 3. c i 3. e sa svojim učiteljicama Marijanom Kljusurić i Anjom Batinović tijekom nastavne godine vrijedno su prikupljali plastične čepove, objavila je OŠ Stjepana Radića.
Njihovom prodajom prikuplja se novac za jako skupe lijekove osobama oboljeloj od leukemije i limfoma, teškoj bolesti od koje u Hrvatskoj godišnje oboli veliki osoba, a među njima ima djece i mladih.
Vrijedne, male ruke neumorno su svakodnevno donosili čepove, sa zadovoljstvom, jer znaju da će nekom pomoći. Prikupljene plastične čepove poslali smo u Čakovec udruzi koja vodi brigu o oboljelima od leukemije i limfoma.
– Sretni smo jer možemo bar jednim malim dijelom sudjelovali u liječenju, te pomoći u kupnji skupih lijekova, kažu mali humanitarci.
Nekoliko dana ćemo predahnut od velikih ljetnih vrućina. Nakon petka i subotu će obilježiti jaka ljetna bura koja će povremeno imati olujne udare, piše Dalmaciju danas. Već za vikend bit će toplije.
U subotu pretežno vedro. Puhat će umjerena do jaka bura s vrlo jakim, ponegdje i olujnim udarima. Jutro dosta svježije u odnosu na prethodne dane, a danju toplije nego u petak s najvišim dnevnim temperaturama od 24°C ponegdje u Zagori do 32°C na jugu.
Nedjelja donosi pretežno vedro vrijeme. Ujutro i navečer slaba do umjerena bura, danju umjeren vjetar zapadnih smjerova koji će prema otvorenom popodne prolazno biti jak. Noć ugodna, danju vrlo toplo i vruće, većinom od 28 do 33°C.
Ponedjeljak i utorak donose djelomično sunčano i ponovno malo svježije vrijeme uz slab do umjeren vjetar. Od srijede ponovno toplije, a kraj tjedna mogle bi obilježiti nove vrlo izražene vrućine. Tako će u većini predjela najviše dnevne temperature biti iznad 35°C, a ponegdje i blizu 40°C!
U idućem tjednu se nastavlja s događanjima koja su dio programa manifestacije Metkovsko ljeto 2022. u organizaciji Ustanove za kulturu i sport.
U utorak, 12. srpnja na metkovskim Skalama II u 21 sat na rasporedu je prva ovogodišnja projekcija mini ciklusa ‘Skriveni ulični film’, a gledamo biografsku dramu ‘One su bombe’, s Nicole Kidman, Charlize Theron i Margot Robbie u glavnim ulogama.
U srijedu, 13. srpnja u Gradskome parku s početkom u 20:45 na rasporedu je predstava za djecu ‘Pravi prijatelj’ koju izvodi Produkcija Z. Riječ je o lutkarskome mjuzikl s čak 18 originalnih songova o tome kako prepoznati pravog prijatelja.
U četvrtak, 14. srpnja s početkom u 19 sati na metkovskim Skalama III otvara se Skupna izložba likovnih umjetnika. Opus izložbe čine radovi Valentine Crnčević, Ive Donellija, Koraljka Grebena, Tihe Jerkovića, Zlate Jerković, Jure Jovice, Ivice Ivaniša – Kulije, Velimira Ključe, Ante Leke, Mirjane Leko, Mirsade Mustapić, Živka Mustapića, Dragane Nuić Vučković, Nediljke Penović, Ede Petrića, Drage Rašića, Tonija Sliškovića, Marije Sršen, Nede Šeput, Dubravke Šešelj, Jure Talajića, Zorane Vekić, Lajle Volarević i Tomislava Zubčića – Zupe.
Predivan ambijent Terase Ljetne scene GKS-a Metković u petak, 15. srpnja rezerviran je za Delta Swamp Music DJs. Drugu godinu zaredom uživajte uz ritmove klupske, jazz house i disco glazbe.
Ulaz na sva događanja je slobodan.
Glavni županijski epidemiolog Dobrica Rončević pojasnio je da su aktualne brojke znak upozorenja svima koji borave u prirodi.
U Primorskoj-goranskoj županiji ove godine su zabilježena dva teška slučaja zaraze virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa, a jedna osoba je preminula. Godišnje se u prosjeku u cijeloj zemlji zabilježi oko 25 zaraza virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa, prenosi Večernji list.
Virus se širi u razdoblju od proljeća do jeseni, a Gorski kotar nedavno je postao žarište i to uz područja sjeverno od rijeke Save.
Glavni županijski epidemiolog Dobrica Rončević pojasnio je da su aktualne brojke znak upozorenja svima koji borave u prirodi.
“U proteklih 15 godina imali smo sporadične slučajeve zaraze virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa, no unatrag nekoliko godina takvi se slučajevi javljaju redovito u sezoni prijenosa virusa”, rekao je Rončević za Novi list.
Napominje kako inkubacija tog virusa traje od jednog do dva tjedna i često se događa da se zaraženi više ni sjećaju da su bili na mjestu koje se smatra žarištem. Podsjeća da je bolest u početku nespecifična te prema svojim simptomima može imitirati niz drugih bolesti, a među njima i koronavirus.
Druga faza bolesti specifično je vezana uz simptome meningitisa i upale samog moždanog tkiva. Bolest karakteriziraju različiti neurološki ispadi, ali i zaostaci invaliditeta po preboljenju. U najgorem slučaju, može dovesti i do smrti pacijenta.
U četvrtak, 14. srpnja s početkom u 19 sati na metkovskim Skalama III otvara se Skupna izložba likovnih umjetnika.
Opus izložbe čine radovi Valentine Crnčević, Ive Donellija, Koraljka Grebena, Tihe Jerkovića, Zlate Jerković, Jure Jovice, Ivice Ivaniša – Kulije, Velimira Ključe, Ante Leke, Mirjane Leko, Mirsade Mustapić, Živka Mustapića, Dragane Nuić Vučković, Nediljke Penović, Ede Petrića, Drage Rašića, Tonija Sliškovića, Marije Sršen, Nede Šeput, Dubravke Šešelj, Jure Talajića, Zorane Vekić, Lajle Volarević i Tomislava Zubčića – Zupe.
Izložba se otvara u sklopu programa Metkovskoga ljeta, a povodom obilježavanja 600. obljetnice od prvoga pisanoga spomena Metkovića. Organizira je Ustanova za kulturu i sport Metković uz potporu Grada Metkovića.
Šokirani smo! Nanesena nam je velika nepravda. Mi smo građani drugog reda. Nema predaje, iduća stanica u našoj borbi je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu!
Ovo su samo neke od reakcija razočaranih i ogorčenih bivših pločanskih azbestaša, nakon što je Ustavni sud RH odbio zahtjev o nesuglasnosti odredi Zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest s Ustavom, što znači da neće dobiti obeštećenje zbog izloženosti azbestu.
Naime, početkom referentnog razdoblja određen je dan proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, 8. listopada 1991., kada je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza RH s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, zaključno s 21. listopada 2002., danom prije otvaranja društva Novi plobest d.o.o., za proizvodnju obloga kočnica, brtvenih i izolacionih proizvoda, koje nije registrirano za rad s azbestom. U tom razdoblju radnik je trebao raditi najmanje pet godina i biti izložen azbestu.
Vlada je istaknula svoju obvezu poduzeti određene mjere za „zaštitu radnika koji su radili u najvećoj tvornici proizvodnje kočionih obloga i drugih brtvenih proizvoda na bazi azbestnih vlakana. Naročito uzimajući u obzir činjenicu da je u razdoblju od 1990. pa do 2015. godine najviše profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom zabilježeno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (56,7 posto), što je izravno povezano s društvom Plobest, a sve prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo“. No, ispostavilo se da se predloženim normativnim rješenjem propisuje pravo na obeštećenje za 566 radnika odnosno njihovih nasljednika, koji su dobili po 219 tisuća kuna, a stotine drugih u pločasnkoj firmi radile su u „pogrešno vrijeme“.
Kamen spoticanja je referentno razdoblje iz kojeg proizlazi pravo na obeštećenje, zbog čega su nezadovoljni azbestaši poduzeli niz koraka.
Više možete pročitati na portalu Rogotin.hr.
