U Domu kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi održana je sinoć svečana promocija dvaju novih izdanja iz bogate nakladničke djelatnosti Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore. Riječ je o fototipskom izdanju knjige „Dalmacija na raskršću 1848. god.” akademika Grge Novaka te o drugom, dopunjenom i proširenom izdanju knjige „Bokeljske studije i ogledi” dr. sc. Domagoja Vidovića, objavio je portal Radio dux.
Promocija je okupila brojne predstavnike kulturnoga, društvenoga i javnoga života, ljubitelje povijesti, jezika i baštine, kao i članove hrvatske zajednice u Boki kotorskoj.
Program je moderirala prof. Ana Vuksanović, a održan je u ozračju obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske, što je događaju dalo dodatnu simboličku dimenziju.
Predstavljanjem dviju knjiga koje se bave ključnim pitanjima povijesti, identiteta, jezika i kulturne baštine hrvatskoga naroda, Hrvatsko nacionalno vijeće još je jednom potvrdilo svoju važnu ulogu u očuvanju i promicanju hrvatske kulturne baštine na prostoru Crne Gore.
Okupljene je na početku pozdravio predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, izrazivši zadovoljstvo što se upravo u prigodi Dana državnosti Republike Hrvatske javnosti predstavljaju dva iznimno vrijedna izdanja.
„Koristim prigodu da svima čestitam Dan državnosti Republike Hrvatske te da iskažem čast i zadovoljstvo što vas u ime Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore mogu pozdraviti na ovoj promociji“, kazao je Deković, istaknuvši kako predstavljene knjige na različite načine svjedoče o bogatstvu hrvatske povijesne, kulturne i jezične baštine.
Govoreći o knjizi „Bokeljske studije i ogledi”, Deković je istaknuo doprinos dr. sc. Domagoja Vidovića proučavanju hrvatskoga jezika, identiteta i kulturne povijesti Boke kotorske i Svebarja, naglasivši kako je riječ o autoru čiji je znanstveni rad već ostavio dubok trag u hrvatskoj filologiji i kulturnoj povijesti.
Osvrnuo se i na njegov nedavni izbor za suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ocijenivši ga potvrdom znanstvene izvrsnosti i predanoga rada.
Predstavljajući fototipsko izdanje knjige „Dalmacija na raskršću 1848. god.”, Deković je podsjetio na veličinu i značaj njezina autora, akademika Grge Novaka, jednoga od najistaknutijih hrvatskih povjesničara 20. stoljeća, dugogodišnjega predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te autora brojnih kapitalnih djela hrvatske historiografije.
O knjizi su potom govorili prof. dr. Slobodan Prosperov Novak, koji je s Viktorijom Franić Tomić napisao predgovor ovom izdanju, te dr. sc. Domagoj Vidović, autor pogovora.
Prof. dr. Slobodan Prosperov Novak svoje je izlaganje započeo čestitkom povodom Dana državnosti Republike Hrvatske, istaknuvši kako je riječ o datumu koji simbolizira ostvarenje višestoljetnih težnji hrvatskoga naroda za vlastitom državom. U nastavku je govorio o nastanku i sudbini Novakove knjige, podsjećajući kako je njezino prvo izdanje iz 1948. godine doživjelo političku osudu i gotovo uništenje.
Posebno je naglasio da je riječ o djelu koje je desetljećima bilo nepravedno zanemarivano, premda predstavlja jedno od najvažnijih historiografskih svjedočanstava o prijelomnoj 1848. godini. Prema njegovim riječima, Grga Novak uspio je na iznimno uvjerljiv način prikazati složene političke, nacionalne i društvene procese koji su obilježili hrvatske zemlje u vremenu europskih revolucija i nacionalnih preporoda.
Govoreći o sadržaju knjige, Prosperov Novak istaknuo je da 1848. godina predstavlja jednu od najdramatičnijih godina hrvatske povijesti, godinu u kojoj se snažno afirmira hrvatska nacionalna svijest, a na političku pozornicu stupa ban Josip Jelačić. Upravo tada oblikuju se procesi koji će dugoročno odrediti politički, kulturni i identitetski razvoj hrvatskih zemalja.
Posebnu pozornost posvetio je položaju Dalmacije i Boke kotorske u tom povijesnom razdoblju, istaknuvši kako knjiga otvara brojna pitanja koja su i danas aktualna. Naglasio je višestoljetnu pripadnost Boke kotorske zapadnoeuropskom kulturnom i civilizacijskom krugu te povijesne dvojbe koje su se kroz stoljeća pojavljivale između različitih političkih i kulturnih usmjerenja.
„More nije granica, more spaja. Ono povezuje Boku sa svijetom i stoljećima je bilo put kojim su se prenosile ideje, znanja i kulturni utjecaji“, poručio je Prosperov Novak, podsjećajući na važnost očuvanja povijesne svijesti i razumijevanja vlastitih korijena.
O knjizi je potom govorio i dr. sc. Domagoj Vidović, koji je istaknuo kako Novakovo djelo ni nakon gotovo osam desetljeća nije izgubilo svoju relevantnost. Naprotiv, smatra da današnjem čitatelju pruža dragocjen uvid u složene procese oblikovanja nacionalnih identiteta, političkih ideja i kulturnih prostora na istočnoj obali Jadrana.
Vidović je naglasio kako je Grga Novak među prvima sustavno ukazivao na važnost Dalmacije i Boke kotorske u ukupnom hrvatskom povijesnom prostoru te na složenost političkih i društvenih odnosa koji su obilježili sredinu 19. stoljeća. Posebno je istaknuo vrijednost knjige za suvremene istraživače, jer ona pruža obilje podataka, izvora i promišljanja koji i danas mogu poslužiti kao poticaj za nova istraživanja.
Vidović ocjenjuje kako se objavljivanjem ove knjige ne vraća samo jedno vrijedno historiografsko djelo, nego i važan dio kolektivne memorije hrvatskoga naroda. Podsjetio je da razumijevanje prošlosti nije samo akademsko pitanje, nego preduvjet za odgovorno promišljanje sadašnjosti i budućnosti.
Drugi dio promocije bio je posvećen knjizi „Bokeljske studije i ogledi”, koja je pred publiku stigla u dopunjenom i proširenom izdanju. Knjiga objedinjuje višegodišnja autorova istraživanja o jezičnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini Boke kotorske i Svebarja te donosi niz novih priloga i znanstvenih spoznaja.
Predstavljajući novo izdanje, prof. dr. Slobodan Prosperov Novak naglasio je kako je ova knjiga jedno od najznačajnijih suvremenih djela o jeziku, kulturi i identitetu Boke kotorske. Posebno je istaknuo da ona donosi gotovo dvjesto stranica novoga sadržaja, što svjedoči o autorovoj kontinuiranoj istraživačkoj aktivnosti.
U svom obraćanju osvrnuo se i na nedavni izbor Domagoja Vidovića za suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ocijenivši to velikim priznanjem za njegov znanstveni rad. Istaknuo je kako je Vidović tijekom godina izrastao u jednog od najupućenijih istraživača hrvatske jezične i kulturne baštine Boke kotorske, kao i da je njegov rad dao snažan doprinos razumijevanju povijesnih i jezičnih procesa na tom području.
„Došao je čovjek koji može objediniti dosadašnja istraživanja, nastaviti ih razvijati i predvoditi novi naraštaj proučavatelja ovoga prostora“, kazao je Prosperov Novak.
Posebno je pohvalio Vidovićevu sposobnost povezivanja jezikoslovnih, povijesnih i kulturnih tema u jedinstvenu cjelinu, naglašavajući kako knjiga ne govori samo o jeziku nego i o ljudima, njihovoj samosvijesti, povijesti i kulturnom nasljeđu.
Zahvaljujući na riječima potpore, dr. sc. Domagoj Vidović istaknuo je kako je Boka kotorska njegov „izabrani zavičaj”, prostor kojemu se uvijek iznova vraća i kojemu je posvetio velik dio svojega znanstvenoga rada.
Apostrofirao je svoju duboku povezanost s Bokom, njezinim krajolikom, ljudima i kulturnom baštinom, naglasivši kako istraživanje ovoga prostora nikada nije bilo samo profesionalna obveza.
„Postoji posao i postoji ljubav. Ovo nije samo posao, ovo je ljubav“, kazao je Vidović, izazvavši snažan pljesak okupljene publike.
Naročito je istaknuo važnost suradnje s Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, zahvaljujući kojoj su ostvarena brojna vrijedna istraživanja i otkrića. Među njima je izdvojio pronalazak povijesnih potvrda o uporabi naziva hrvatski jezik na području Kotora, kao i nova saznanja o rasprostranjenosti hrvatskih govora prema području Svebarja.
Takvi rezultati, naglasio je, potvrđuju važnost sustavnoga istraživanja hrvatske kulturne i jezične baštine te otvaraju nove mogućnosti za buduća znanstvena proučavanja.
Večer je zaključena u ozračju srdačnosti i iskrenoga zanimanja publike za teme koje su otvorile predstavljene knjige. Kao simboličan završetak programa, dr. sc. Domagoj Vidović prve je primjerke knjiga uručio umirovljenom kotorskom profesoru Josipu Gržetiću, odajući mu priznanje za dugogodišnje, predano i postojano praćenje kulturnoga i društvenoga života hrvatske zajednice u Crnoj Gori.
Organizator promocije bilo je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, a glavni financijski pokrovitelj Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Foto: Radio dux
