Nesreća se dogodila se danas oko 18.30 sati na izlazu iz Stona prema Prapratnom.
Iz policije su potvrdili kako su tri osobe teže ozlijeđene pri sudaru mini busa i osobnog automobila koji su dubrovačkih tablica. Ozlijeđeni su van životne opasnosti, objavio je Dubrovački dnevnik.
Promet je zatvoren na ovoj dionici. Očevid je u tijeku.
Foto: DD
Večer posvećena Oliveru Dragojeviću pod nazivom Viruj u jubav održat će se 16. svibnja (ponedjeljak) u 20 sati u OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković.
Bit će to teološko-umjetnička večer u sklopu školskog projekta Dalmatinski mozaik kojega je osmislila i vodi učiteljica glazbene kulture Ljupka Sršen Gutić.
U glazbenom dijelu programu će nastupiti školski zbor pod ravnanjem prof. Sršen Gutić, VIS Znak Jonin, grupa Versi i Branko Medak. Razmišljanja o ljubavi u kršćanskom smislu i kako ju je u pjesmama doživljavao Oliver Dragojević govorit će vjeroučitelj Tomislav Medak, a kratke narative učenici Mara Šiljeg, Tina Vidović, Ivan Marušić, Ema Ćelić, Ante Kaleb i Ivana Jurković.
Nije tajna da je riba dobra za nas. Ne samo da je puna proteina i ima malo zasićenih masti, već je i bogata omega-3 masnim kiselinama, koje mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. No neke vrste ribe zdravije su od drugih, a neke su čak i opasne ako ih se jede previše.
Riba je bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminom D i selenom. Osim što štiti srce, pomaže u snižavanju krvnog tlaka i triglicerida, poboljšava funkciju zdravih žila, pomaže u prenatalnom i postnatalnom neurološkom razvoju i smanjuje upalu. Iako omega-3 masne kiseline možete unijeti kroz dodatke ribljeg ulja, laneno sjeme, orahe ili drugu hranu, riba je ipak najbolji izvor.
“Povijesno gledano, riba je oduvijek bila dio prehrane stanovnika plavih zona, u kojima žive 100-godišnjaci. Zanimljivo je da u tim regijama ljudi pretežno jedu biljnu hranu, uz male količine životinjskih proteina, uključujući ribu”, kaže nutricionistica i dijetetičarka dr. Felicia Stoler.
No ono što je važno za zdravlje je i način pripreme ribe. Kada se prži u dubokom ulju, ona gubi svoju zdravstvenu vrijednost. Najbolje je konzumirati kuhanu ili ribu s roštilja, a smrznuta je jednako dobra kao i svježa, ističe Stoler za PureWow.
Neke od najzdravijih riba za jelo su divlji losos, srdela, haringa, pastrva, skuša, inćuni i bakalar. Stručnjaci preporučuju da tjedno pojedemo približno 300 grama ribe ili morskih plodova.
U svim vrstama ribe i školjkama nalaze se tragovi žive. Iako ona u maloj količini neće utjecati na vaše zdravlje, u većim količinama je otrovna. Izloženost metil-živi povezana je sa zaostalim neurološkim razvojem, gubitkom perifernog vida, nedostatkom pokretljivosti ili koordinacije, oštećenjima govora i slabošću mišića, prema američkoj Agenciji za zaštitu okoliša, prenosi poslovni.hr.
Neke od životnih misterija svakodnevno su pred nama, a ne obraćamo previše pozornosti na njih. Jedno od takvih pitanja je kako ptice spavaju u svojim gnijezdima bez da padnu iz njih.
Ptice ne spavaju kao ljudi, a osnovna je razlika što spavaju puno kraće. Ljudi, kao i mnogi sisavci općenito, imaju duže cikluse spavanja u usporedbi s pticama. REM spavanje, dio ciklusa spavanja kada smo u najdubljem snu (a i kada sanjamo), traje nekoliko minuta kod sisavaca, ali jedva 10 sekundi kod ptica. Ptice zapravo samo drijemaju.
Ptice također mogu odrediti koliko intenzivno spavaju. Naime, one mogu održavati jednu hemisferu svoga mozga budnom, a to se najčešće očituje u jednom otvorenom oku. Oko koje je otvoreno povezano je sa suprotnom hemisferom mozga; ako je desno oko otvoreno to znači da je lijeva hemisfera mozga budna i obrnuto. Ovakav način spavanja pticama omogućuje brzu reakciju i bijeg od grabežljivaca kada je to potrebno.
Kako bi uopće zaspale, tijela ptica prolaze kroz niz fizioloških promjena. Jedna od tih promjena je da mišići prestaju biti ukočeni. To se događa kao rezultat smanjene moždane kontrole pokreta mišića, zajedno s raznim drugim fiziološkim promjenama.
Nije lako stajati savršeno izbalansirano na grani dok su mišići opušteni. Ptice se protiv ovoga bore “zaključavanjem” nogu, odnosno kada ptica čučne njene se kandže automatski savijaju i čvrsto drže za granu i sve dok se noga u potpunosti ne ispravi kandže se neće osloboditi. Jedna studija također navodi kako ptice imaju jedinstveni organ kod kuka koji im pomaže u održavanju ravnoteže.
Ipak, ptice su vrlo raznolika skupina što predstavlja velike izazove u istraživanju jer se ciklusi spavanja, kao i tijela i fiziologija razlikuju ovisno o tome koju vrstu, rod ili obitelj proučavate. Iako su pred nama, vjerojatno, desetljeća istraživanja ovog fenomena, svakako je impresivan način na koji ptice spavaju.
Do podataka će se dolaziti lakše, no problem je kako će se s dobivenim informacijama dalje postupati.
Hoće li uskoro bankovnim računima tvrtki i građana moći pristupiti i DORH, carina, policija i Porezna uprava, a ne, kao dosad, samo Ured za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija?
Naime, prema europskoj direktivi priprema se zakon kojim bi se, uporabom financijskih informacija, pomoglo u otkrivanju i sprječavanju teških kaznenih djela. No, mnogi se pitaju je li se pretjeralo s brojem institucija koje bi imale pristup računima u bankama te je li moguća zlouporaba podataka?
Građani strahuju da bi u njihove račune mogli zavirivati službenici i kada to nije potrebno. Stručnjaci za zaštitu osobnih podataka u širenju ovlasti ne vide problem, sve dok se – vezano i za podatke i za ovlasti – postupa odgovorno.
“Djelatnici koji imaju potrebu ulaziti u takve podatke jer se radi o njihovom dnevnom poslu, oni će i dalje to moći raditi. Ali bi doslovce trebali raditi za onaj predmet koji imaju na stolu i koji se tiče njihova djelokruga rada. Sve preko toga ostaje na našim institucijama – da sankcioniraju povrede”, kaže konzultantica za GDPR Ana Keglević Horvat.
Jer svjedoci smo da “tajno” često postane “javno”, a ono što je “javno” – sakriva se od očiju javnosti.
“Bojim se da tijela javne vlasti u Hrvatskoj još uvijek nisu svjesna zaštite osobnih podataka. Svjesni su ih samo formalno. Kad se trebaju pozvati na to zašto neće nekome omogućiti uvid u neki spis ili podatak – onda svi jako puno pričamo o GDPR-u”, upozorava pravna savjetnica u udruzi Potrošač Dijana Kladar.
Do podataka će se dolaziti lakše, no problem je kako će se s dobivenim informacijama dalje postupati. Problem je, upozorava Kladar, da informacije iz institucija izlaze, i sami smo svjedoci da u medijima izlaze informacije iz istraga i postupaka koji bi trebali biti tajni.
Pred zakonom nismo svi isti
“Prema našem propisu o zaštiti osobnih podataka, postoje institucije koje ne mogu biti kažnjene. To su mahom državne institucije, primjerice DORH. Tim institucijama, ako prekrše propis i podaci o nečijem bankovnom računu izađu u javnost – ništa se neče dogoditi. A ako ta informacija izađe iz neke privatne firme, oni mogu dobiti one milijunske kazne”, dodaje Dijana Kladar.
Šire ovlasti traže i proširenje odgovornosti
“Činjenica da oni ne mogu biti kažnjeni dovodi do toga da oni ne educiraju svoj kadar o ozbiljnosti zaštite osobnih podataka. Da određene informacije ne možete iznijeti ni članovima svoje obitelji niti prijateljima, da morate paziti gdje ostavljate određene papire, da u vašem velikom sustavu ima netko tko ne smije saznati neke informacije, pa da tu morate biti pažljivi”, upozorava.
Računala bilježe sve i trag uvijek ostaje
Računala danas bilježe sve, pa bi nam utjeha trebala biti činjenica da uvijek postoji trag. “Svaki se ulazak u sustav bilježi, od imena i prezimena referenta u Poreznoj upravi, do momenta u kojemu je ušao i izašao iz sustava”, kaže Ana Keglević Horvat, od imena i prezimena, vremena ulaska i izlaska iz sustava pa čak i printanja.
Postoje detaljni podaci o tome tko i kada gleda vaše podatke. Razina osvještenosti nije niska pa primjerice možete vidjeti da državni vrtić na Facebooku objavljuje slike djece bez potpisanih privola, a takvih i sličnih situacija je puno, dodaje.
Mnogi prava o zaštiti osobnih podataka nisu ni svjesni. A o pojedincu se mnogo može doznati ako se podaci olako prepuste drugima, piše HRT.
Dubrovačkim Primorjem luta medvjed. Posjetio je dva pčelara, rušio im košnice i tražio med-Potvrdu ove informacije potražili smo na licu mjesta u Dubrovačkom Primorju kako bi se uvjerili je li medvjed dirao košnice ili je to bila neka druga divlja zvijer.
Ivo Lopina iz tamošnjeg pčelarskog društva nema dvojbe. Pojavio se medvjed. Dvojica pčelara prošlih su dana imali neželjenog gosta. Prevrnuo je košnice i pojeo med na dvije lokacije kod Banića i na Rudinama. Isprevrtao je petnaestak košnica a po tragovima koje je ostavio lako se dade zaključiti da je riječ medvjed, premda ga nisu izravno vidjeli.
Medvjed se i do sada pojavljivao na ovim prostorima, prošle godine je snimljen kako pliva na Pelješac a Denis Šešelj na svom facebook profilu je objavio da je medvjed nedavno viđen na predjelu Slivna.
Na području naše općine, brdski dio Slivno-Glavice-Zavala luta mladi mužjak medvjeda očito jedan od onih troje mladunaca koji su zatečeni prije par godina sa majkom medvjedicom-napisao je Šešelj.
Pčelari sa kojima je razgovarao novinar Dubrovačkog vjesnika prisjećaju se da je medvjed prije dvadesetak godina obitavao na području Orahova Dola.
– Problem je samo ako medvjed počne činiti štetu. To vam je jako teško dokazati. Mora se dokazivati da je štetu učinio medved i da životinja obitava u lovno-gospodarskom području-pojašnjava nam Lopina.
Medvjed ima veliki radijus kretanja i nije mu veliki problem primjerice sa područja Slivna u potrazi za hranom odlutati u dvadesetak kilometara udaljeno Dubrovačko Primorje.
– Divljač ne možete zaustaviti da se kreće u prirodi. Samo da nam ne pravi štetu-kaže Lopina.
Smeđi medvjed (lat. Ursus arctos) najveća je europska zvijer i može težiti i preko 300 kilograma. Može napraviti značajne štete na stoci, voćnjacima i posebno na pčelinjacima, uništavanjem košnica u potrazi za slasnim medom, ukoliko iste nisu odgovarajuće zaštićene.
Hrvatski pčelari na različite način se bore sa medvjedima a jedan od najučinkovitijih načina je postavljanje električnog pastira oko pčelinjaka. Naime, kad medvjed dođe opeče ga struja i on bježi dalje.
Medvjedi su brzi trkači i odlični plivači. Prošle godine u ovo doba pelješki školjkari kod Dube Stonske vidjeli su medvjed kako pliva sa kopna na Pelješac. Je li se taj medvjed vratio opet na kopno ili je ovdje riječ o drugoj životinji nitko ne može znati.
Medvjedi su najkativnijiu sumrak, tijekom noći i u zoru, kada kreću u potragu za hranom. Vole vodu i za ljetnih vrućina, kad god mogu, iskoristiti će priliku za kupanje u lokvama, kao dobro im došlo osvježenje.
Kretanje u medvjeđem staništu iziskuje dozu opreza, u smislu da se šumom ne treba kretati pretiho, kako bi se životinji (posebno medvjedici s mladima) dalo dovoljno vremena da vas čuje i da se u miru udalji. Na prisutnost medvjeda u staništu ukazati će tragovi utisnuti u blatnjavi šumski put, a iz kojih se načelno može procijeniti i njegova veličina, mjereći širinu prednje šape.
Osim traga stopala, drugi najčešći trag kojeg medvjed redovno ostavlja vidljivim je izmet, iz kojeg se može vrlo lijepo razaznati čime se medvjed hranio, pojašnjavaju stručnjaci za divlje životinje.
Inače, medvjed je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta, no istim se gospodari temeljem Plana gospodarenja medvjedom i dopuštene su godišnje odstrelne kvote kojima se iz populacije može izlučiti određen broj jedinki za potrebe lova, bez straha za stabilnost ili opstojnost medvjeđe populacije u budućnosti. Koliko ima medvjeda na jugu, dolini Neretve, Pelješcu, Dubrovačkom Primorju, Konavlima nitko sa sigurnošću ne može znati jer je granica blizu pa se jedan medvjed može evidentirati na dvije lokacije. Svakako njihov odstrel je nedozvoljen i svatko tko ubije ili ozlijedi medvjeda može biti kažnjen novčanom kaznom od 25 tisuća kuna ili kaznom zatvora.
– Dobra mu sreća na putu. Neka ide dalje i nas zaobiđe-poručili su medvjedu primorski pčelari.
Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik
Foto: Ilustracija
U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede; u okviru Mjere 1 Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja, Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020., u Opuzenu i Pločama su uspješno okončani tečajevi strukovnog osposobljavanja za poljoprivrednike kroz podmjeru 1.1.2. Prerada i dorada voća s 50 polaznika, objavio je Gospodarski list.
Tečaj je namijenjen za sve zainteresirane poljoprivrednike, bilo da se već bave preradom voća ili to tek namjeravaju. Pohađanje tečaja za polaznike je besplatno. Program edukacije sadrži tehnološke teme koje obrađuju sušenje voća; preradu voća u sok, džem, marmeladu, pekmez, kompot, ulje, voćni ocat, voćno vino i voćne rakije.
Dio predavanja daje naglasak na higijenske standarde za proizvodnju hrane, objekte za preradu te senzoričke karakteristike pojedinih proizvoda; kao i sve potrebne zakonske i zdravstvene zahtjeve za stavljanje gotovih proizvoda na tržište. Polaznicima izobrazbe koji završe program osposobljavanja izdaje se potvrda o završenom programu osposobljavanja; ona kasnije služi za upis dodatnih djelatnosti prerade voća na OPG-u.
Provedbom tečaja prerade poljoprivrednih proizvoda nastojimo zainteresirati poljoprivrednike za ostvarivanje dodane vrijednosti vlastitom poljoprivrednom proizvodu; podizanje kvalitete prerađevina koje, iako ograničenog kapaciteta, mogu biti daleko kvalitetnije u odnosu na industrijsku proizvodnju. Poznato je da za kvalitetne, tradicijske proizvode, postoji interes kupaca i mjesto na tržištu; posebno u onim područjima gdje turizam postaje sve značajniji dio ukupnog gospodarstva.
Vozače od sutra očekuje novo poskupljenje goriva. Prema informacijama koje je objavio Tportal uz gorivo poskupjeti bi trebao autoplin, ali i plavi dizel. Od sutra će se tako u maloprodaji premium dizeli i benzini prodavati vrlo blizu cijene od čak 15 kuna za litru.
Svi benzini u prosjeku poskupjet će 60 lipa pa će se ‘običan’ benzin prodavati po 13,24 kune, a premium po čak 14,71 kunu. Dizelska goriva, piše Tportal, u prosjeku poskupljuju 19 lipa po litri pri čemu bi dizelsko gorivo stajalo 13,47 kuna, a premium 14,83 kune.
Poskupjet će i autoplin i to za 45 lipa pa će tako dosegnuti razinu od 7,93 kune. Cijena skače i plavom dizelu pa će njega poljoprivrednici od sada kupovati po cijeni 19 lipa većoj, odnosno po 9,58 kuna.
U subotu u večernjim satima, kako neslužbeno doznaje Rogotin.hr, 57-godišnji radnik Luke Ploče doživio je nesreću na poslu i završio u splitskoj bolnici.
Radnik je izlazio iz broda, poskliznuo se i pao s visine od 1-2 metara na drvenu građu koja se nalazila u brodu. U pomoć su mu odmah priskočile kolege s posla i prebacile ga u Hitnu medicinsku pomoć u Pločama.
Na Hitnoj je obrađen i poslan u splitsku bolnici. Pri padu je slomio tri rebra, ali nije životno ugrožen.
Srednja škola Metković organizirana je Dan otvorenih vrata, a tom prilikom su ih posjetili učenici OŠ don Mihovila Pavlinovića.
Profesori, stručni učitelji i učenici prezentirali su obrazovne programe i zanimanja te uputili učenicima potrebne informacije o upisu, zanimanjima koje škola nudi, načinu školovanja te školskim prostorom.
Učenicima su predstavljene Ekonomska struka, zanimanje upravni referent, područje strojarstva, te ugostiteljstvo i turizam. Učenici Srednje škole potrudili su se pokazati osnovnoškolcima kako se u školi radi i uči te im olakšati njihov izbor zanimanja.
