Memorandum o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu u Banskim dvorima potpisali su ministar financija Marko Primorac, guverner HNB-a Boris Vujčić i predstavnici 13 banaka, a kako je istaknuto, cilj mu je vratiti dopuštena prekoračenja kao dominantan proizvod na tržište.

Memorandumom se omogućuje prelazak s prešutno prihvaćenih na dopuštena prekoračenja za gotovo milijun i osamsto tisuća potrošača kojima je odobreno prešutno prihvaćeno prekoračenje.

Vrijedi od 1. kolovoza

Njime je predviđeno da će se od 1. kolovoza propisati granični iznos prekoračenja za izračun efektivne kamatne stope, u visini deset tisuća kuna. Iznosi niži od graničnog moći će imati istu nominalnu kamatnu stopu kao za granični iznos.

Prema memorandumu, primjena ograničenja efektivne kamatne stope na prešutna prekoračenja uvodi se od 1. rujna, a najkasnije do kraja lipnja 2023. godine banke će ponuditi prelazak na dopušteno prekoračenje svim potrošačima kojima je odobreno prešutno prekoračenje.

Do prelaska na dopušteno prekoračenje, a najkasnije do isteka 12 mjeseci od trenutka ponude za prelazak na dopušteno prekoračenje, potrošaču se samo u iznimnim slučajevima smije mijenjati ili ukinuti iznos postojećeg prešutnog prekoračenja, a dok potrošačima ne omoguće prelazak na dopušteno prekoračenje, odnosno do isteka roka za prihvat ponude za prelazak na dopušteno prekoračenje, banke neće moći prodavati potraživanja po osnovi prekoračenja, piše u memorandumu.

U slučaju izmjene ili ukidanja prešutno prihvaćenog prekoračenja, banke će omogućiti potrošaču obročnu otplatu u najmanje 12 mjesečnih obroka i uz primjenu kamatne stope koja nije viša od one koja se primjenjuje na dopuštena prekoračenja, odnosno kamatne stope koja se primjenjivala na prešutno prihvaćeno prekoračenje ako je ta kamatna stopa niža, odnosno u manje obroka, ako to zatraži potrošač.

Za nova prekoračenja postojat će obveza da se potrošaču prvo nudi na korištenje iznos odobrenog dopuštenog prekoračenja, dok će se banke obvezati da potrošaču koji koristi dopušteno prekoračenje i prešutno prihvaćeno prekoračenje provode otplatu tih prekoračenja, tako da se prvo otplaćuje iznos iskorištenog prešutno prihvaćenog prekoračenja.

Uz navedeno, banke se obvezuju da iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja koje će se odobravati ubuduće neće biti viši od iznosa prosječnog redovnog mjesečnog priljeva potrošača.

Prešutna prekoračenja slabije regulirana i skuplja

Ministar financija Marko Primorac je istaknuo da su na tržištu u proteklih nekoliko godina, kada je riječ o prekoračenjima po tekućem računu, prešutna prekoračenja postala dominantan proizvod.

Primorac je prešutna prekoračenja definirao kao proizvod koji je slabije reguliran, kao i skuplji za korisnike.

“Jednostavno se na temelju toga ukazala potreba da se na neki način pomogne građanima i da se prešutna prekoračenja dodatno reguliraju, odnosno da se na neki način dopuštena prekoračenja vrate kao dominantan proizvod na tržište. Ovim memorandumom ćemo upravo to učiniti”, istaknuo je Primorac, dodajući da su u rješavanju problema zajednički sudjelovali vlada, Hrvatska narodna banka (HNB) i poslovne banke.

Potpisivanjem memoranduma, apostrofirao je Primorac, potrošačima će se omogućiti korištenje kvalitetnijeg, uređenog i povoljnijeg proizvoda no što su to prešutna prekoračenja.

Rekao je i da su rješenja sadržana u memorandumu temeljena na načelima transparentnosti i informiranosti. No, s druge strane, istaknuo je, prešutna prekoračenja se neće ukidati ako to potrošač sam ne zatraži niti će se smanjivati.

Vujčić dao primjer

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je izjavio da je HNB još pretprošle godine detektirao problem “migracija” s dopuštenih na prešutna ograničenja, gdje su potrošači manje zaštićeni. “Potpisivanjem ovog memoranduma smo se praktički svi složili da ‘migriramo’ natrag, s prešutnih na dopuštena ograničenja”, istaknuo je Vujčić.

Kada je riječ o uštedi primjenom nove efektivne kamatne stope unutar dopuštenog prekoračenja, to ovisi o tome koliki je minus potrošaču odobren, a što je veći minus, veća je i ušteda.

Primjerice, ako je riječ o građanima koji imaju dopuštena, ili u ovom trenutku prešutna prekoračenja, do 10 tisuća kuna, i ako tijekom cijele godine koriste minus, godišnja ušteda je do oko 240 kuna, izjavio je Vujčić.

Zašto nije donesen zakon?

Na pitanje novinara zašto je donesen memorandum, a nije se posegnulo za zakonskim rješenjem, Vujčić je rekao da je tako odlučeno, da će se provedba memoranduma pratiti, a u slučaju potrebe će se donositi i zakonska rješenja.

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović je izjavio da će memorandum na formalni način doprinijeti tome da postupanja banaka budu u potpunosti usklađena prema svim potrošačima, a da se istovremeno omoguće niže efektivne kamatne stope za prešutna prekoračenja.

“Odnosno, banke će primijeniti ograničenje efektivne kamatne stope na isti način koji je propisan za dopuštena prekoračenja. Da bi to bilo moguće, HNB će donijeti izmjenu odluke o efektivnoj kamatnoj stopi. Smatramo da će ovo biti prijelazno rješenje na korist potrošača, sve dok se zakonski kvalitetnije ne reguliraju prekoračenja po tekućim računima”, izjavio je Adrović.

Vjeruje da će vlada, kada je riječ o zakonskim rješenjima u budućnosti, voditi računa da ona budu u potpunosti u skladu s najboljom europskom praksom.