Četvrtak, 29 listopada, 2026

Izložba ‘Knez iz Bojne. Novo poglavlje hrvatske povijesti’ otvorena je danas u AM Narona

By
K. J.
-

Izložba Knez iz Bojne. Novo poglavlje hrvatske povijesti otvorena je večeras u Arheološkom muzeju Narona u  Vidu i bit će dostupna javnosti do 15. listopada.

Ovo je prvi put da se na prostoru južne Hrvatske izlažu arheološki nalazi s prostora Banovine koji će vjerojatno utjecati na promjenu interpretacije rane hrvatske povijesti, u razdoblju od 7. do 9. st.

Nakon pozdravnog obraćanja ravnatelja AM Narona, Tonija Glučine, o izložbi su govorile Anita Dugonjić (AM Zagreb) i autorica izložbe Marijana Krmpotić (Hrvatski restauratorski zavod).

Arheološko nalazište Bojna – Brekinjova Kosa nalazi se na području Grada Gline u Sisačko-moslavačkoj županiji. Smješteno je na visinskom strateškom položaju koji je omogućavao nadzor prometa između Pounja i Topuskog. Ovo dugo zaboravljeno mjesto danas je prekriveno šumom te unutar eksploatacijskog polja kamenoloma. Upravo su zbog eksploatacije kamenoloma provedena zaštitna arheološka istraživanja 2011. i 2015. godine kad su nađeni i iznimno vrijedni ranosrednjovjekovni nalazi.

Pronađeni ranosrednjovjekovni nalazi, među njima i 50 grobova, neprocjenjivi su za poznavanje najranije hrvatske povijesti u razdoblju od 7. do 9. stoljeća. Zbog malog broja arheoloških nalaza s područja kontinentalne Hrvatske koji se mogu datirati u ovo razdoblje i malo povijesnih izvora, ovi nalazi pružaju dragocjene podatke. Među nalazima bogato opremljenih pokojnica i pokojnika ističe se grob kneza koji je sahranjen s luksuznom opremom (srebrne, pozlaćene ostruge s garniturom za pričvršćivanje, privjesak s gorskim kristalom, zlatan novac bizantskog cara Konstantina V. Kopronima te odjeća protkana zlatnim nitima), poput njegova suvremenika iz Biskupije kod Knina, jednog od najznačajnijih središta ranosrednjovjekovne hrvatske kneževine. Otkrića s Bojne ukazuju na postojanje jednako snažnog političkog središta na području današnje Banovine, čime se otvara novo poglavlje u poznavanju najranije hrvatske povijesti.

Kako bi se vratio izvorni sjaj vrijednim nalazima iz do sada istraženih grobova provedena je konzervatorsko-restauratorska obrada. Tijekom složenih i dugotrajnih konzervatorsko-restauratorskih postupaka obavljena su i brojna arheometrijska istraživanja, kojima je određen sastav materijala te su rekonstruirani tehnološki procesi njihove izrade.

Kosturni ostaci pokojnika su zbog izuzetno kisele zemlje gotovo u potpunosti propali, no i skromna količina preostalih bioarheoloških ostataka rezultirala je važnim saznanjima o spolu pokojnika, starosti u trenutku smrti, načinu prehrane te eventualnim preživjelim traumama. Arheološka istraživanja te konzervatorsko-restauratorski radovi još uvijek traju, a nova otkrića će upotpuniti sliku o populaciji koje je živjela i koja je sahranjena na ovom položaju.

Izložba je organizirana u suradnji Arheološkog muzeja Narona te Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Gradskog muzeja Sisak i Instituta za antropologiju iz Zagreba.

Za Dan grada u Metkoviću će nastupiti ‘Dalmatino’

By
LIKEmetkovic.hr
-

Povodom blagdana sv. Ilije i Dana grada Metkovića, publiku će zabavljati jedan od omiljenih bendova hrvatske estrade, Dalmatino. Koncert će se održati na Trgu dr. Franje Tuđmana u ponedjeljak, 18. srpnja s početkom u 21 sat.

Zbog održavanja koncerta obavještavaju se građani da u ponedjeljak, 18. srpnja od 12 sati do 6 sati narednog dana neće moći parkirati automobile u Sportskoj ulici i Trgu dr. Franje Tuđmana. U navedeno vrijeme bit će uspostavljena privremena regulacija prometa pa se sudionici u prometu mole za razumijevanje i njezino poštivanje.

Šverc kokaina iz Ekvadora: Supružnici-dileri nagodili se s USKOK-om i ostali bez nekretnina i vozila vrjednijih od milijun eura

By
LIKEmetkovic.hr
-

Supružnici iz Metkovića koji su početkom prošle godine uhićeni kao dio velike akcije protiv krijumčara kokaina, nagodili su se pred Županijskim sudom u Splitu s predstavnicima USKOK-a: dobili su nešto blaže kazne u zamjenu za potpuno priznanje. No, kako je bila riječ o stotinama kilograma ‘bijelog’ švercanog iz Ekvadora do Luke Ploče, sankcije ipak nisu beznačajne, objavila je Dalmacija danas.

Osuđen je zbog šverca drogom u sastavu zločinačkog udruženja

Tako je Mate J. zvani Haš, 60-godišnjak koji je figurirao kao organizator kriminalne skupine, osuđen na osam godina i deset mjeseci zatvora. Također mora platiti milijun i pol kuna kazne, a oduzeta mu je i imovina u protuvrijednosti od gotovo 4 milijuna kuna. Uzalud mu je bilo prebacivanje formalnog vlasništva nad imovinom na kćer, rodbinu i prijatelje… Osuđen je zbog šverca drogom u sastavu zločinačkog udruženja, ali i za samo organiziranje kriminalne skupine.

Supruga Sanja J. (56) je proglašena krivom u ovoj nagodbi ‘samo’ kao dio zločinačke organizacije pa je dobila kaznu od tri i pol godine iza rešetaka, ali i sporednu kaznu od 750 tisuća kuna. Također je i njoj oduzeta imovina za koju se smatra da potječe od preprodaje kokaina u vrijednosti od oko tri i pol milijuna kuna.

Tako je za sada okončan sudski postupak pred Županijskim sudom u Splitu. A cijela skupina je ‘pala’ početkom 2021. godine, tek koji mjesec nakon što je uhićen član njihove organizacije, talijanski državljanin, koji je pokušao prebaciti 25 kilograma kokaina vrhunske čistoće do Italije, no uhićen je na području Baćine.

Za bezbolnu tranziciju u Luci Ploče brinuo se vrijedan član kriminalne organizacije

Andrea M. (51) je odmah završio u zatvoru, dok je ostatak bande uhićen u siječnju prošle godine. Mate J. se tereti kao šef cijele skupine, da je organizirao nabavku kokaina od ‘nepoznate osobe’ iz Ekvadora, koja je drogu spremala u hlađene kontejnere s bananama koji su legalno putovali za Hrvatsku.

Za bezbolnu tranziciju u Luci Ploče brinuo se vrijedan član kriminalne organizacije, kako tvrde iz USKOK-a, Zoran E. koji je bio carinski službenik u Područnom carinskom ured Split, Carinskom uredu Ploče, Službi za robno granične procedure Ploče. Po naputku Haša, carinik se brinuo za neometan provoz kontejnera kroz Luku Ploče.

Mate J. je potom organizirao preuzimanje kokaina iz kontejnera, skladištenje kokaina u stanu u Metkoviću te daljnju preprodaju. Prema navodima USKOK-a, najmanje šest puta su prodali ‘robu’, cijena je bila ne manje od 25 tisuća eura za kilogram ‘bijelog’, dok su ukupno preprodali nešto više od sto kilograma kokaina! Mate J. je ostao u zatvoru po sili zakona, dok je njegova supruga puštena nakon što je postignuta ova nagodba.

Korak naprijed, dva nazad – o hrvatsko-srpskim jezičnim prijeporima

By
LIKEmetkovic.hr
-

Odred bi se pučiške mornarice sastavljene od leuta bez trublja rasporedio između Svietega  Mikule i Punte poput vrabaca na zategnutome tiramolu dok bi se polako boralo čelo visova na kopnu i dok bi Bjesomar iz utrobe Zemlje izvlačio munje koje bi nas, poput bljeskalice na fotoaparatu, budile iz popodnevne sijeste. (Nije li bljeskalica neka vrsta blišćavca?) Volio sam promatrati to prividno primirje između svjetla i rujnih proplamsaja tame jer znadoh da se učas sve može okrenuti i da se ljeskanje lađa na snenu moru (dok su čupice mornara od sunčanice štitile tek izbužane hladnice) može prometnuti u zbjeg pred neverom ili burom.

Uz mene bi se našao tek rijedak stranac koji bi se oglušio na upozorenja domaćih ljudi da mu nije pametno poći daleko i ako se već i uputi na more, da ostane dublje u vali, siguran i blizu zaklona. Ribari kao da bi dvaput izazivali Posejdona, prvo otimajući stanovnike njegova cesarstva, a zatim ne osvrćući se na njegov bijes zaštićeni blizinom dvokatnica. Ipak, kad bi zazvonila Bjesomarova trublja, svi bi raširili jedra kako bi se od bijesa bogova novoga i staroga svijeta zaklonili u sigurnost svojih mandrača. S njima bih se i ja, mornar bez broda, u trku i uz upozorenje namjerniku povlačio prema kući ne bojeći se toliko kazne Božje koliko držeći se obreda koji je uspostavljen davno, davno prije mojega rođenja.

Katkad se upitam drže li me upravo ti prizori u klatnji između jave i sna te utječem li se, poput ribara s brodima, utrobi vale kad god bih da zbjegnem s površi vlastita života.

Za hibridni rat nespremni

Često se u posljednje vrijeme govori o hibridnome ratu, no rijetko tko uočava da je svakoj diplomatskoj i poslije vojnoj akciji prethodilo kulturno posezanje kao vid opravdanja za napad. Tijekom moje znanstvene karijere bilo ih je mnogo s našega Bliskog istoka, no moram priznati da je čak i mene iznenadila njihova čestoća u posljednjih nekoliko godina. Ne mogu se ipak ne upitati zašto se naše ustanove ustrajno čude očitom i zašto nemaju svoje ljude na terenu.

Igrom sam se slučaja našao u Boki kotorskoj tako prije nekoliko godina na početkom glasovitih litija u Crnoj Gori tijekom kojih se, iako se realno Hrvata malo što od izrečenih ciljeva ophodnika izravno ticalo (o pozadinskima bi se dalo raspravljati), počesto dolazilo pred hrvatske kuće, a naši su se mediji i diplomacija tek nekoliko mjeseci poslije čudom čudili očitom, tj. širenju srpskoga svijeta na naše susjedstvo. Hrvatske su novinske kuće, iako mnoge imaju dopisništva u Dubrovniku, izvješćivali uglavnom, čast iznimkama, posredništvom stranih medija kao da su Kotor i Podgorica Bejrut i Kabul, a ne gradovi u našemu neposrednom susjedstvu, Kotor čak i danas poprilično naseljen Hrvatima. Razvidno je kako mnogi ne shvaćaju da je kulturno posezanje tek predigra za oružanu navalu te da se obrana od srpskoga svijeta vodi na cjelokupnome hrvatskom narodnom prostoru koji je poprilično širi od granica hrvatske države.

Razumijem okrenutost Zapadu, ali se čudim potpunom izostanku opreza na našemu istočnom rubu.

Deklaracijun zagrebačko-ljubljanski i vascele Italije

Nedavno su, točnije 18. i 19. lipnja 2022., sudionici Treće interkatedarske srbističke konferencije, zaposlenici više manje svih serbističkih ustanova diljem Lijepe nam Bivše, objavili Deklaraciju o granicama srpskog jezika.

Ona je pokazatelj kako je povlačenje udžbenika u kojima je hrvatski tek zamjensko (i to novije) ime za srpski jezik samo prividan ustupak. Naime, u njezinu se sadržaju navodi da srpski jezik prelazi čak i granice Virovitica – Karlovac – Karlobag, da njemu pripadaju i žumberački štokavci (sad kako su grkokatolici štokavci Srbi, a čakavci nisu, teško je odgovoriti) i katolici (dakle, Hrvati) iz Bele krajine te „izolati“ među kojima su i oni u Italiji (valjda jer su, kako i danas navode vrela Srpske pravoslavne Crkve, „hvarsko ostrvo“, Makarsko primorje i Neretvanska krajina onomad, iako to nijedno vrelo ne pokazuje, bili „srpski i pravoslavni“, a odonud se bježalo u Molize) te da se u Karadžićevo vrijeme na cjelokupnome štokavskom području upotrebljavalo isključivo srpsko ime iako su, gle čuda, mnogi hrvatski Karadžićevi suvremenici objavljivali jezične priručnike koji su nosili hrvatsko ime upravo za njegova života. Štoviše, ti su se autori pozivali na jezikoslovna djela barem „dva veka starija od Vuka“.

Deklaracije same po sebi ne moraju imati neki znatniji učinak. Prisjećam se tako i Podgorske deklaracije o položaju i javnoj uporabi hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 22. svibnja 2010., koju sam i osobno potpisao, a u kojoj se predvidjelo kako će javna uporaba stranih jezika u određenoj mjeri istisnuti hrvatski jezik iz službene uporabe te upozorilo na problem tzv. BHS-a (danas BCHS-a) na slavističkim katedrama. Ništa se nije promijenilo iako struka odavna upozorava. Međutim, srpski se zakoni i deklaracije itekako primjenjuju, pa su se još i prije donošenja Zakona o srpskom kulturnom nasljeđu u katalozima srpskih knjižnica (npr. knjižnice Matice srpske) djela hrvatskih dubrovačkih pisaca upisivala kao djela napisana srpskim jezikom.

E sad, jesu li se Suze sina razmetnoga arecitale uz kozaračko ili užičko kolo te kakve veze ima hrvatska katolička poema s črtama i rjezama tadašnje srpske književnosti u opisu djela ne stoji. Očito je da je srpska vodeća kulturna javnost (jer u posezačkome kolu uz Maticu srpsku plešu još i SANU, Institut za srpski jezik i više-manje sve serbističke katedre) u 400 godina od objave djela pročitala tek prvi plač, Sagrješenje, a za Spoznanje će im i Skrušenje trebati barem još 800 nastave li tim tempom.

Korak naprijed, dva nazad

Na spoznajne sposobnosti naših susjeda, dakako, ne možemo utjecati, ali na vlastite bismo možda mogli. Nadam se stoga da je HAZU svjesna da je u svoje okrilje primila dvoje potpisnika Dekaracije o zajedničkom jeziku (prvi je, dopisni član, doduše, naknadno povukao svoj potpis, a novopečena članica suradnica nije), koja je u potpunu nesuglasju s nedavno objavljenim memorandumom HAZU-a.  Osim toga, i među članovima užega kruga za oblikovanje Zakona o hrvatskome jeziku Matice hrvatske ima onih po čijemu je mišljenju hrvatski jezik izdanak nekakva plurcentričnoga čudnovatog kljunaša.

Ako za to potpis na deklaraciji po kojoj su svi štokavci jedno (a kad su jedno, zna se što su) čak i ugledni hrvatski intelektualci nalaze opravdanja, ako o tome ništa ne znaju ili ako to prešućuju, kako naprijed?

Čestitke hrvatskoj zajednici u Srbiji

Na koncu jezikoslovnoga dijela kolumne čestitam uredništvu i novinarima Hrvatske riječi, hrvatskoga tjednika sa subotičkom adresom. Naime, 17. lipnja 2022. objavljen je 1000. broj toga tjednika koji izdaje hrvatska zajednica u Srbiji. Ne samo s obzirom na političke okolnosti u samoj Srbiji, nego i zbog nerazumijevanja dijela hrvatskih diplomata u toj nam susjednoj državi, objava je svakoga broja toga časopisa pravi podvig.

Čestitam stoga odsrca glavnoj urednici Zlati Vasiljević i cjelokupnoj hrvatskoj zajednici na čelu s Tomislavom Žigmanovom na tome što časopis redovito izlazi uz želje da ustraju.

Župnik i Pipi

Kao i obično, završavamo lakim notama. Petra je župnik upozoravao kako nije dobro da uživa u vinu dok radi. Gleda ga Petar preko oka i procijedi: „A ne držite ni vi misu s Pipijen!“

FOTO | Dan otvorenih vrata policije na Trgu kralja Tomislava

By
K. J.
-

S namjerom da što veći broj mladih zainteresira za policijskom zanimanje i prijavu na natječaje koji su u tijeku, PU dubrovačko-neretvanska je jutros u Metkoviću na Trgu kralja Tomislava organizirala Dan otvorenih vrata.

Na postavljenim info punktovima, građani su mogli razgledati opremu koju u svom radu koriste policijski službenici, kao što je primjerice oprema i naoružanje interventne policije, policijskih službenika protueksplozijske zaštite i kriminalističke tehnike te policijskog psa.

Osim toga, policijski demo tim interventne policije okupljenima je izveso pokazne vježbe primjene policijskih ovlasti i tehnika borilačkih vještina.

Podsjećamo da su u tijeku dva natječaja Ministarstva unutarnjih poslova za zanimanje policajac/policajke.

Raspisan je natječaj za upis u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u 2022./2023. godini, kojim se planira upis 480 polaznika. Rok za podnošenje prijava je 15. kolovoza 2022. godine.

Danas počinje isplata jednokratnog dodatka za umirovljenike, evo koliko će dobiti

By
LIKEmetkovic.hr
-

U petak 15. srpnja 2022. počinje isplata jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata korisnicima mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj s inozemnim elementom.

Jednokratno novčano primanje dobit će 56 193 korisnika mirovine koji uz mirovinu ostvarenu u Republici Hrvatskoj primaju i mirovinu iz inozemstva, kao i korisnicima mirovine ostvarene u Republici Hrvatskoj koji su radili u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu.

Za ovu isplatu osigurano je 37.996.600,00 kuna.

  • Za 7 911 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu do 1.600 kuna isplatit će se 1.200 kuna jednokratno, i za to je osigurano 9.493.200 kuna.
  • Za 9 346 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 1.600,01 do 2.100 kuna isplatit će se 900 kuna jednokratno, i za to je osigurano 8.411.400 kuna.
  • Za 22 588 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 2.100,01 do 3.100 kuna isplatit će se 600 kuna jednokratno, i za to je osigurano 13.552.800 kuna.
  • Za 16 348 korisnika s mirovinom od 3.100,01 do 4.100 kuna jednokratno će se isplatiti 400 kuna, i za to je osigurano 6.539.200 kuna.

Sve je spremno! Danas počinje međunarodni turnir Streetball Metković 2022.

By
K. J.
-

Nakon višegodišnje pauze nekolicina mladih košarkaških entuzijasta je ponovno pokrenula Međunarodni turnir Streetball Metković 2022. koji počinje danas na gimnazijskom košarkaškom igrlaištu.

Ovogodišnji turnir podijeljen je u dva dana: 15. 7. (petak) juniorski, a 16. 7. (subota) seniorski turnir. Nagradni fond je 14.500,00kn, a ozbiljnost nadolazećeg turnira prepoznala je i hrvatska 3×3 reprezentacija, čiji su igrači jedni od trenutno prijavljenih.

Otvorena skupna izložba na Skalama III: 26 umjetnika izložilo svoja djela povodom jubileja Metkovića

By
K. J.
-

U godini u kojoj obilježavamo 600 godina od prvog pisanog spomena Metkovića otvorena je skupna izložba likovnih djela 26 umjetnika u zanimljivom izložbenom prostoru na otvorenom, na Skalama III.

Izložbu kojom su se predstavili umjetnici s području Metkovića i okolice otvorili su ravnateljica UKS-a Zrinka Mijoč i gradonačelnik Dalibor Milan.

Izloženi su radovi Valentine Crnčević, Dušana Ćuže, IveDonellija, Koraljka Grebena, Tihe Jerkovića, Zlate Jerković, Jure Jovice, Ivice Ivaniša – Kulije, VelimiraKljuče, Ante Leke, Mirjane Leko, Stanke Mijić, Mirsade Mustapić, Živka Mustapića, DraganeNuić Vučković, NediljkePenović, Ede Petrića, Drage Rašića, Tonija Sliškovića, Marije Sršen, NedeŠeput, Dubravke Šešelj, Jure Talajića, Zorane Vekić, Lajle Volarević i Tomislava Zubčića – Zupe.

Izložbu su postavili Ante Leko, Ivana Šiljeg i Matea Jerkić.

U sklopu Metkovskoga ljeta izložbu je organizirala Ustanova za kulturu i sport Metković uz potporu Grada.

Veliki požar na području Ševaš Njiva

By
LIKEmetkovic.hr
-

Veliki požar izbio je u četvrtak oko 15:30 na području Ševaš Njiva kod Čapljine. Požar je zahvatio veći dio brda, a teren je dosta nepristupačan.

Takav teren bit će i veliki problem vatrogascima. Nadamo se kako će brzom reakcijom spriječiti daljnje širenje i potencijalnu štetu.

Ministarstvo graditeljstva dodijelilo gradovima i općinama 511 000 kn za komunalnu infrastrukturu

By
K. J.
-

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo popis odabiranih projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda koji će se sufinancirati u 2022. godini.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji sredstva su dobili općine Blato “Postavljanje autobusnih stajališta na području općine” 20.000,00 kn, Dubrovačko Primorje “izgradnja prometnice u naselju Banići” 50.000,00 kn, Janjina “uređenje rive i sidrišta komunalne lučice Drače” 35.000,00 kn, Lumbarda rekonstrukcija ceste Rudine 36.000,00 kn, Orebić “Uređenje trga Mimbelli” 120.000,00 kn, Vela Luka “Sanacija i rekonstrukcija postojećih te ugradnja novih sustava za navodnjavanje za potrebe uređenja zelenih javnih površina u Veloj Luci” 50.000,00 kn, Zažablje “rekonstrukcija igrališta – Kosa” 50.000,00 kn.

Među gradovima sredstva su dobili Metković za projekt “Izvođenje radova na oborinskoj odvodnji u Ulici sv. Ćirila i Metoda” 100.000,00 kn te Ploče za nabavu teretnog vozila-platforma za rasvjetu u iznosu od 50.000,00 kn.

1...846847848...2.256Page 847 of 2.256

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr