Danas se u Vidu održava biciklistička utrka XCP Stipe Čamber 2022. koja se boduje kao 8. kolo XC zimske lige Dalmacije.
Od 11 sati su startali najmlađi u kategorijama U10, U13 i U15…
1 of 34
U 12,30 su s Naronitanskoga trga krenuli starije kategorije biciklista. Njihova zahtjevna ruta ide preko Dragovije do Novih sela i natrag u Vid.
1 of 9
Rezultate utrke ćemo objaviti malo kasnije.
Organizator utrke je Biciklistički klub Metković, a popularna Čamberica se vozi u spomen na rano preminuloga Stipu Čambera. U organizaciji pomažu i volonteri iz BK Metković, Crvenoga križa, HGSS-a i DVD Vid.
Oko 120.000 građana godišnje prijavi 6 do 7 milijardi kuna inozemnih primitaka. No prema procjeni Porezne uprave, obvezu prijave ima njih još oko 200.000 – jer mnogi i ne znaju da to trebaju učiniti.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta rada počelo je masovno iseljavanje Hrvata na zapad. Njegovateljice su, primjerice, najviše na udaru naših poreznika. Posebno one koje rade u Austriji i zarađuju do 11.000 eura, što je neoporezivi dio austrijskog osobnog dohotka.
– Njima se kompletna zarada pretvori u hrvatske kune, i naprave porez po hrvatskom zakonu, objašnjava Franjo Lazar, predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata.
U sličnom su se problemu našli i brojni hrvatski iseljenici koji su odjavili prebivalište u Hrvatskoj, ali nisu promijenili porezni status, piše HRT.
– Prvo su se trebali odjaviti na MUP-u, pa su se s tom odjavom trebali odjaviti na poreznoj upravi, eventualno se prijaviti ili odjaviti na Zavodu za zapošljavanje i kad se zaposle u drugoj zemlji, institucije se konzultiraju posredno ili neposredno s našima, naglašava odvjetnik Željko Kaselj.
Dušan Brodar je, tvrdi, odjavio poreznu rezidentnost u Hrvatskoj te se prijavio u Austriji, gdje radi od 1993. godine. No nedavno je primio rješenje o dugu od 160.000 kuna.
– Na kraj pameti mi nije bilo da bi se to meni moglo dogoditi. Raspitao sam se i odjavljen sam u Republici Hrvatskoj. Počeli su mi govoriti zakone, ovo-ono, i stvarno, oni su napravili zakone da se ja ne mogu iz toga izvući, žali se Brodar.
Smatra da to nije pošteno jer je porez platio u Austriji, a sada mu Hrvatska želi naplatiti dodatni porez. No u Poreznoj upravi ističu da nije riječ ni o kakvom dvostrukom oporezivanju, nego o plaćanju razlike poreza na dohodak do iznosa obveze koju bi trebao platiti svaki hrvatski rezident.
– Porezna uprava radi razmjenu podataka u smislu dohodaka svih svojih rezidenata koji imaju OIB-e sa svim zemljama Europske unije, s Amerikom i još nekim zemljama tako da mogu pribaviti sve uplate na IBAN-e po svim bankama u puno država u svijetu, kazala je Anamarija Wagner, savjetnica za porez na dohodak.
U sindikatu pak tvrde – loših je primjera mnogo, a Porezna uprava često se kod žalbi migranata oslanja na institut središnjeg životnog interesa, piše HRT.
– Porezna uprava odlučuje jesi li porezni rezident ili nisi. Ako jesi, imao si obvezu svih godina od kad si otišao, na ukupni svjetski dohodak, bez obzira na to koliku si svotu platio u inozemstvu – prijaviti taj dohodak i da naša porezna uprava utvrdi rješenjem moraš li platiti dodatni porez na dohodak ili ne, dodaje Wagner.
Osoba koja u Hrvatskoj ima kuću, stan, obitelj, ostvaruje dohotke od najma imovine, koristi zdravstveno osiguranje – uživa životni interes. No često se oni koji se samo nisu odjavili iz poreznog registra oporezuju na temelju tog instituta, upozoravaju u sindikatu.
– Događa se da Porezna uprava uopće ne uzima u obzir druge pravne mogućnosti, već odmah prakticira institut središnjeg životnog interesa, iako su po međunarodnim ugovorima porezni obveznici drugih zemalja, ističe odvjetnik Kaselj.
Dodajmo da je nedavni poziv Porezne uprave da prijave inozemni dohodak izazvao paniku kod naših radnika migranata pa je Franjo Lazar primio 800 poziva iz cijele Europe samo ovaj tjedan.
– Ljudi kažu – odlazimo, mi dižemo cijele obitelj, tvrdi predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata.
Oko 130.000 građana godišnje prijavi 6 do 7 milijardi kuna inozemnih primitaka. No prema procjeni Porezne uprave, obvezu prijave trebalo bi imati njih oko 200.000.
– To možda i nije velika svota za radnike koji su plaćali porez u državama u koje su otišli. Za Njemačku i Švedsku propisani su modeli izuzimanja pa se u Hrvatskoj neće morati platiti nikakva razlika. Što se tiče Austrije i nekih drugih država, trebat će platiti razliku poreza jer je propisana metoda uračunavanja. Problem je s državama gdje se uopće ne plaća porez, onda treba platiti ukupnu poreznu obvezu u Hrvatskoj, naglašava Anamarija Wagner.
Dok porezna uprava poziva građane da dobrovoljno prijave inozemne primitke od 2016., iz sindikata migranata poručuju da će zaštititi prava svojih članova i nastaviti pregovore.
– Gornji horizonti ne ugrožavaju deltu Neretve. Dapače, projekt koji je označen kao kontraverzan u zimskim vremenima i kišnim razdobljima kad rijeka nabuja štiti dolinu Neretve od poplava, a u ljetnom periodu u režimu malih voda pojačavaju se dotoci vode u pritoke Neretve što za posljedicu ima dovoljne količine slatke vode u delti – pojašnjava dr. Petar Milanović, profesor emeritus, Građevinskog fakulteta u Beogradu, jedan od autora projekta Gornji Horizonti i ekspert za pitanja hidrogeologije, koji je većinu svog radnog vijeka posvetio proučavanju hidrogeologije krša u Hercegovini, piše Dubrovački vjesnik.
Podsjetimo, Gornji Horizonti su planirani sredinom prošlog stoljeća za vrijeme nekadašnje zajedničke države u okviru sarajevskog poduzeća Energoinvest a posljednjih su godina postali prvorazredno političko pitanje u BiH ali i u Hrvatskoj poglavito na jugu u Dubrovčko-neretvanskoj županiji. Određene političke stranke i ekološke udruge proglašavale su ga projektom opasnih namjera koji će isušiti Hutovo blato, rijeke Bregavu, Bunu i Bunicu a dolinu Neretve pretvoriti u slanu pustinju, jer će se zbog slabog dotoka vode more ulijevati u Neretvu. Pa tako ribari love meduze kod Metkovića lignje ispod Čapljine a sve zbog Gornjih horizonata i ulijevanja mora u Neretvu.
PREVOĐENJE 30 % VODE NE UGROŽAVA DELTU NERETVE
– Višenamjenski Hidrosustav Trebišnjica” je jedan od najvećih integralnih razvojnih projekta u ovom dijelu Europe koji se realizira sa ciljem ravnomjernog razvoja područja Istočne Hercegovine. Od prvih ideja o realizaciji ovog sustava, kao i tokom izgradnje, vodilo se računa o ravnoteži između potreba za razvojem regije i očuvanja prirodnih karakteristika kao i objekata značajnih za povijest i kulturu naroda koji tu živi. Drugu etapu projekta (Gornji horizonti), čija je realizacija tek započeta, karakteriziraju naglašena komponenta poljoprivredne proizvodnje, vodoopskrba i poboljšanja vodnog režima rijeke Bregave i Hutovog blata. Prevođenje dijela voda (oko 30%) iz slivova rijeke Bune i Bregave ne ugrožava srednje i male vode ovih tokova jer one većinom potiču iz vlastitih slivova i na njih se na može utjecati sa realizacijom bilo kakvih hidrotehničkih objekata.
Zatim se voda preko Popovog polja i Kompenzacijskog bazena Svitava vraća u Neretvu.
HE ČAPLJINA ŠTITI METKOVIĆ OD POPLAVA
Posljednjih desetak godina Metković je imao nekoliko velikih poplava (i ove je zime zabilježen visok vodostaj Neretve u Metkoviću). U međuvremenu je izgrađen nasip za obranu od poplava. Pomažu li Gornji horizonti u borbi sa poplavama i viškom vode u Neretve?
– Što se tiče poplava one su najčešće posljedica izuzetno velikih padavina koje se događaju istovremeno na području oba sliva (Neretve i Trebišnjice). Kritično područje je Svitava – Neretva koje je pod istovremenim utjecajem nizvodnih dijelova dva hidroenergetska sustava (HET-a i Hidroelektrana na Neretvi) čiji utjecaj nije zanemariv u period ekstremnih padavina. Izgradnjom novih akumulacijski prostora u uzvodnim područjima oba sustava (gornja Neretva i Gornji horizonti) takav problem se može značajno ublažiti. U cilju zaštite Metkovića od poplava projektnom i planskom dokumentacijom te vodoprivrednim dozvolama za elektranu Čapljina predviđeno je zaustavljanje rada elektrane kada je protok Neretve u Metkoviću veći od 1400 m3/s a nivo vode u donjem kompenzacijskom bazenu dostigne 5,00 m n. m. Nužnost izrade upravljačkog modela sinkroniziranog rada oba sustava je sugeriran još prije nego što je PHE Čapljina postala operativna. To je jedini način da se velike vode stave pod kontrolu. Zadržavanje voda u akumulacijama Gornjih horizonata smanjiti će se velike vode Neretve a time i učestalost intenzitet poplava u delti Neretve.
MONITORNIG IZVORA OD KONAVALA DO NERETVE
Generalno mišljenje je da Gornji horizonti „kradu“ vodu iz Neretve zbog čega će nestati bisere prirode kao što su Buna, Bunica i Bregava, Neretve. Ekološke udruge pa i političari u BiH i Hrvatskoj tvrde da će se isušiti Hutovo blato i da će sve postati pustinja kao u Sahari?
– Da bi se pratio utjecaj izmijenjenog režima površinskih i podzemnih voda već 1950, znači pet godina prije no što su izgrađeni prvi objekti, urađen je katastar 120 izvora uključujući izvore duž obale mora, od Konavala do delte Neretve i duž doline Neretve do Bune. Jedan dio ovih izvora je opremljen za hidrološki monitoring. Ni u jednom slučaju nije utvrđen negativni utjecaj na minimalne protoke spomenutih izvora. Poznato je da je, daleko prije izgradnje hidroelektrane Čapljine, pod utjecajem plime dolazilo do zaslanjenja voda u delti i duž toka rijeke Neretve. Tada je u području Kuti registrirano utjecanje slane vode u pojedine izvore. Intenziviranje utjecaja mora je dijelom i posljedica intenzivne ekspoloatacije šljunka između Metkovića i Gabele, koja je sedamdesetih godina prošlog stoljeća više od 20 puta premašila količinu koju Neretva donosi.
Pozitivni efekti višenamjenskog sustava HET su nemjerljivi: mogućnost upravljanja vodnim režimom, poboljšana vodoopdskrba, unapređenje poljoprivrede, energetsko iskorištavanje, očuvanje ekosustava, poboljšanje postojećeg demografskog trenda, formiranje trajnih vodnih površina, turizam i u cjelini značajno poboljšane životnog standarda, piše Dubrovački vjesnik.
MATEMATIČKI MODELI
Imate li matematički model da praćenje i iskorištavanje podzemnih vodotokova ?
– Projektom “Gornji horizonti” je planirano da se iz slivova Bune i Bregave prevede oko 30% (20 m3/s) vode u već izgrađeni dio Hidrosustava Trebišnjica). To je deset puta manje u odnosu na srednji godišnji protok Neretve u Mostaru (197,4 m3/s), ili dvanaest puta manje od protoka neposredno nizvodno od ušća Bune (250,7 m3/s). Nakon energetskog iskorištavanja prevedenih voda na elekranama prve etape (Trebinje I, Trebinje II i Čapljina) ove vode se vraćaju u Neretvu kroz ustavu Krupa, uzvodno od Metkovića. Nakon izgradnje Gornjih horizonata 65% – 70% voda Bune, Bunice i Bregave ostaje u prirodnom režimu i na njih se ne može utjecati bilo kakvim tehničkim rješenjima. Naprotiv, pošto je ostvarenje perfektne vododrživosti dovodnog kanala i akumulacije u Nevesinjskom polju teško ostvarivo treba očekivati da gubici iz akumulacije pozitivno utječu na minimalne protoke rijeke Bune.
SANACIJA KORITA BREGAVE
Poplavne vode u Dabarskom polju otječu kroz Ponikvu prema izvorima Bregave. Korito Bregave prema Stocu i dalje nizvodno je porozno pa voda ponire dalje prema Deranskom blatu. U sušnom period, kada je minimalni protok na izvorima Bregave između 400 i 500 l/s, do Stoca se izgubi više od polovine. Projektom Gornjih horizonata je predviđena sanacija korita a u period minimalnih protoka dovođenje iz sustava 1 – 2 m2/s do izvorišne zone Bregave. Pošto se sanacija korita predviđa samo do kraja urbanog dijela grada Stoca sva voda koja ponire duž nizvodnog toka Bregave ističe na Drijenu i drugim izvorima po obodu Deranskog blata. To je značajno povećanje dotoka u odnosu na prirodno stanje u sušnom periodu.
Vode Popovog polja su otjecale prema Hutovom blatu samo u period kada Trebišnjica tekla čitavom dužinom, odnosno kad je najniži dio Popovog polja poplavio. U ljetnom periodu Trebišnjica je presušivala u dužini od 65 km tako da u Popovom polju nije bilo ni kapi vode. Od preko 70 izvora koji su registrirana u Hutovom blatu, u prirodnim uvjetima, 42 presušuju a isticanje na ostalim je svedeno na minimum.
NEMA STRAHA OD POTRESA
Kritičari projekta tvrde da će zbog poremećenih donosa u vodotokovima i podzemlju krenuti serija potresa. Koliko je to realno ?
– Što se tiče potresa koji su izazvani formiranjem dubokih akumulacija oni su registrirani prilikom punjenja akumulacije “Bileća” koja je duboka do 100 metara. To su bili potresi male magnitude i bez većih štetnih efekata. Na području Gornjih horizonata nisu predviđene duboke akumulacije pa se ne očekuju potresi veće energije. Ukoliko se dogode to će biti potresi koje je većinom moguće registrirati samo instrumentalno.
PRIMJER RIJEKE KARUN U IRANU
Možete li dati neki primjer prevođenja vode u svijetu kao primjer dobre prakse u prekograničnoj suradnji ?
– Kao primjer sličnog projekta može se navesti uređenje vodnog režima rijeke Tenesi (Tennessee Valley Authority, USA) i njenih pritoka. Projekt obuhvaća sedam američkih država i prostire se na 100.000 km2. Da bi se uredio vrlo nepovoljni prirodni vodni režim izgrađeno je 29 brana i raseljeno 15.000 obitelji. Što se tiče prevođenja vode iz jednog u drugi sliv interesantan je primjer iz Irana. Voda se uzima iz sliva rijeke Karun (na kome su izgrađene tri velike brane) i prevodi za navodnjavanje velikog poljoprivrednog područja kod Isfahana i rehabilitacije riječnog toka kroz grad. U vegetacijskom periodu rijeka presuši zbog intenzivnog navodnjavanja. Dužina posljednjeg od tri izgrađena tunela za prevođenje vode je 23 kilometra a promjera 4,9 metara.
Poddionica Buna – Počitelj je duga 7,2 km i dio je dionice autoceste na Koridoru Vc Mostar jug – Počitelj.
Poddionica je locirana na geološki izuzetno povoljnom, relativno ravnom terenu. Počinje na oko 4 km južno od sela Hodbina. Trasa autoceste je položena tako da ne presjeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona rijeke Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.
Trasa uključuje dva natputnjaka, jedan podputnjak i dva prolaza za životinje, kao i izgradnju dvostranog odmorišta Rotimski potok.
U najnovijim snimkama iz zraka prikazano je kako trenutno izgleda…
Ugovor o izgradnji ove poddionice potpisan je 18. svibnja 2019. godine, a vrijednost ugovora iznosi 25.692.383,53 eura sa PDV-om.
Sredstva su osigurana putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 8,7 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Rok za završetak radova na navedenoj poddionici je 18 mjeseci.
Istrčali su danas popodne limači Neretve i Metkovića na pomoćno Neretvino igralište odmjeriti snage u prijateljskim susretima. Odigrali su dvije utakmice u dva različita uzrasta.
Rezultati nisu važni, igralo se s puno žara i dječje razigranosti, treneri mogu biti zadovoljni…
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 270 novih slučajeva zaraze koronavirusom, obrađeno je 590 uzoraka.
Radi se o 114 osoba iz Dubrovnika, 38 iz Konavala, 37 iz Metkovića, 22 iz Župe dubrovačke, po 12 iz Korčule, Ploča i Stona, 8 iz Opuzena, 6 iz Kule Norinske, 4 iz Slivna, 2 iz Pojezerja te po jedna osoba iz Dubrovačkog Primorja, Janjine i Smokvice.
Preminula je jedna ženska osoba iz Dubrovnika (rođ. 1936.).
U OB Dubrovnik hospitalizirane su 53 osobe pozitivne na koronavirus, tri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb te su na respiratoru. U samoizolaciji je 1.336 osoba.
Fizičke osobe koje ne plaćaju mjesečnu pristojbu i nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, dužne su plaćati pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na njihovo ime, piše HAK.
Prostojbu HRT-u plaćate zbog toga što imate prijamnik u motornom vozilu registriranom na vaše ime, a pritom ste fizička osoba koja ne plaća HRT pristojbu za prijamnik u svom kućanstvu, odnosno niste članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu.
Fizičke osobe koje ne plaćaju mjesečnu pristojbu i nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, dužne su plaćati pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na njihovo ime, piše u čl. 34. st. 3. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji. Zakon kaže da se sami morate prijaviti.
Osoba koja ima u vlasništvu ili posjedu prijamnik, a nije član kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu u skladu s ovim Zakonom, obvezna je HRT-u prijaviti prijamnik najkasnije u roku od 30 dana od dana nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom, a promjenu adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta najkasnije u roku od 15 dana od dana promjene.
Do odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske postojala je zakonska obveza vašeg leasing društva da vas prijavi Hrvatskoj radioteleviziji. To joj je bila zakonom propisana dužnost. Ustavni sud Republike Hrvatske 16. listopada 2018. ukinuo je Zakon o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (»Narodne novine« broj 46/17. i 73/17.) u kojem je uz niz ostalih bila i odredba prema kojoj su: „Tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima koji vode zbirke osobnih podataka i druge registre te leasing-društva dužni su bez naknade davati informacije HRT-u u svrhu naplate mjesečne pristojbe“.
Pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju mjesečnu pristojbu na svaki prijamnik osim ako zakonom nije drugačije određeno. Te su osobe oslobođene obveze plaćanja mjesečne pristojbe za druge uređaje za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (računala, prijenosni komunikacijski uređaji i sl.) koji služe isključivo u svrhu obavljanja djelatnosti, kao i nakladnici radija i televizije za prijamnike koji im isključivo služe za kontrolu vlastitog emitiranog programa. Iznimno pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom zakonu plaćanjem mjesečne pristojbe za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu stječu pravo korištenja triju dodatnih prijamnika u istom ugostiteljskom objektu bez plaćanja mjesečne pristojbe.
Ima tu i prekršajnih odredaba. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ne prijavi prijamnik ili se koristi odjavljenim prijamnikom.
Ako još uvijek niste odustali od svojih novogodišnjih odluka i u 2022. intenzivno radite na gubitku kilograma, ne morate se bojati ako uvijek ne stignete do teretane. Dobar način za gubitak kilograma je i jednostavno hodanje nekoliko puta u tjednu.
Cilj neka vam bude 30-90 minuta žustrog hoda većinu dana u tjednu. Ovisno o vašem rasporedu, neke dane u tjednu možete hodati 30-ak minuta, a u danima kad imate više slobodnog vremena „potegnite“ vremenski dulje. Cilj neka vam bude da tjedno prehodate barem 150 minuta, piše portal Fitness.com.
Brzina hoda bi trebala biti oko 60-70 % vaših maksimalnih srčanih otkucaja. Jednostavnije, ovo je brzina hoda tijekom koje ubrzano dišete, možete razgovarati, ali ne možete pjevati.
– Iako ćete u početku zacijelo trebati raditi kraće pauze, cilj neka vam bude da hodate u komadu barem 30 minuta žustrim hodom. U ovom vremenskom periodu trebali biste prijeći 2,5-3,3 kilometra ili napraviti 3000-4500 koraka, savjetovali su.
Ako ste početnik savjetuju da počnete s intervalima od po 10-15 minuta i postupno dolazite do cilja. Da odmorite tijelo, hodajte svaki drugi dan, ali nemojte raditi veći razmak od toga. Ovo ne samo da će potrošiti kalorije već će i stvoriti zdravu, a jednostavnu naviku koja će vam dugoročno koristiti.
Ako ste dosegli željene kilograme i sad vam je cilj držati stečenu formu i tjelesnu težinu, stručnjaci savjetuju da većinu dana u tjednu odradite 60-90 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta uz vođenje računa da ne ulazite u kalorijski suficit.
Ne stignete li odvojiti 30 minuta u komadu, ne brinite! To vrijeme možete rascjepkati na tri puta po deset minuta i tako si olakšati.
Legendarni kapetan Vatrenih Darijo Srna s 134 nastupa u kockastom dresu registriran je za Neretvu.
39-godišnji Srna, inače sportski direktor Šahtara, zaigrat će za veterane Neretve na dvoranskom veteranskom prvenstvu Hrvatske koje se održava od 18. do 20. veljače u Belom Manastiru i Dardi.
Nema sumnje da je Neretva, koja je 2018. godine osvojila prvenstvo, a godinu iza bila treća, sa Srnom u sastavu jedan od glavnih favorita za prvo mjesto.
HZJZ je objavio upute o samotestiranju učenika te naveo kako u nekim situacijama dio učenika ni ne treba testiranje ili da će se ono provoditi po posebnom dogovoru sa školom.
Navode i kako samo testiranje nije obavezno. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
O mjeri samoizolacije učenika:
dobrovoljno
besplatno
provodi se brzim antigenskim testovima na virus SARS-CoV-2 za samotestiranje
testovi se preuzimaju u školama
uspješnim provođenjem ukida se mjera samoizolacije (karantene) za učenike.
Osnovni cilj zdravstvene mjere redovnog samotestiranja je povećati vjerojatnost za što duže održavanje nastave uživo u prostorima škole ukidanjem mjere zdravstvenog nadzora u samoizolaciji (karanteni). Dodatni cilj je smanjiti rizik od širenja bolesti COVID-19 u školi i u obitelji.
Provođenjem mjere dobrovoljnog redovitog samotestiranja na SARS-CoV-2 u potpunosti bi se ukinula obveza samoizolacije za učenike koji su u školi ili izvan nje bili u kontaktu sa zaraženom osobom, a nemaju simptome bolesti i imali su negativan rezultat testa.
Mjera redovitog samotestiranja je dobrovoljna. Za njenu uspješnu i učinkovitu provedbu važno je da što više učenika sudjeluje u redovitom samotestiranju.
Naravno, bilo bi bolje i sigurnije da se testiranje provodi češće, primjerice tri ili barem dva puta tjedno. No bilo bi izazovnije osigurati dosljednu provedbu testiranja te je ovo najbolja mjera koju u datim okolnostima možemo organizirati.
Svjetska zdravstvena organizacija i druge međunarodne zdravstvene organizacije u svojim preporukama naglašavaju da je održavanje škola otvorenim za učenike, odnosno održavanje nastave uživo u prostorima škole jedan od najvažnijih prioriteta.
Mjera redovitog samotestiranja uvodi se kao epidemiološka mjera smanjenja rizika za pojavu i širenje covida-19 i u cilju povećanja šanse za održavanje kontinuiteta nastave uživo u prostorima škole, koja je najkvalitetniji oblik nastave, sukladno brojnim literaturnim navodima i međunarodnim smjernicama. Iako bi bilo sigurnije što se tiče smanjenja rizika od zaraze da se rutinsko testiranje provodi češće, primjerice tri puta tjedno, to je mjera koja je najbolja što u datim okolnostima možemo organizirati. Niti jedna mjera prevencije zaraznih bolesti ne pruža apsolutnu, stopostotnu zaštitu te značajnim dijelom ovisi o suradljivosti i prihvaćanju mjere od strane korisnika i njenom pravilnom provođenju.
Tako i mjera redovitog samotestiranja uključuje obostrano povjerenje i suradnju između roditelja i učenika s jedne strane i nastavnika i škole s druge strane. Također, za najbolju učinkovitost prevencije bolesti COVID-19 važno je nastaviti primjenjivati i druge mjere prevencije, poput održavanja fizičkog razmaka, nošenja zaštitne maske i pojačane osobne higijene (pranje ruku) i prostora (provjetravanje).
Koji učenici provode samotestiranje
svi učenici čiji roditelji/skrbnici su odlučili da njihovo dijete provodi mjeru redovitog samotestiranja
učenici koji su u slučaju kontakta s pozitivnom osobom oslobođeni karantene temeljem preboljenja i cijepljenja sukladno uputama HZJZ-a mogu, ovisno o dogovoru škole i roditelja/skrbnika, sudjelovati u rutinskom samotestiranju na dva načina:
– kao i drugi učenici ili
– na način da se samotestiraju samo u slučaju pozitivnog testa tijekom rutinskog samotestiranja drugih učenika u istome razrednom odjelu.
Kako se provodi mjera samotestiranja?
Redovito samotestiranje učenika na SARS-CoV-2 brzim antigenskim testovima sastoji se od:
rutinskog samotestiranje svih učenika koji sudjeluju u redovitom samotestiranju (jedanput tjedno) i
samotestiranja učenika pojedinog razrednog odjela kada se na neki drugi način (neovisno o rutinskom samotestiranju) utvrdi da je neki od učenika pozitivan.
Rutinsko samotestiranje svih učenika koji sudjeluju u redovitom samotestiranju
Iako se preporučuje da se učenici samotestiraju ponedjeljkom prije nastave (ili nedjeljom prije spavanja), testiranje se može obaviti i neki drugi dan u tjednu koji odredi škola.
Bitno je da se samotestiranje provodi jedanput tjedno i da razmak između dva testiranja bude podjednak. Negativan rezultat testa roditelj bilježi u učenikovu bilježnicu/informativku koju učenik predočuje u školi, ili na neki drugi način na koji odredi škola dojavljivati školi. Pozitivan rezultat samotesta roditelj javlja školi i liječniku, a učenik s pozitivnim rezultatom ostaje kod kuće u izolaciji (vidjeti kasnije).
Samotestiranje učenika pojedinog razrednog odjela
Kao od početka pandemije, učenici ne dolaze u školu ako imaju simptome zarazne bolesti (npr. povišena tjelesna temperatura, kašalj, teškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa, grlobolja, proljev, povraćanje), već se javljaju izabranom liječniku koji odlučuje o testiranju na COVID-19.
Kada se zbog bolesti ili na neki drugi način, neovisno o rutinskom samotestiranju, utvrdi da je neki od učenika pozitivan na SARS-CoV-2, škola će učenicima koji su bliski kontakt pozitivnom učeniku (obično u istom razrednom odjelu) podijeliti dodatne testove za samotestiranje prvi sljedeći dan od saznanja o pozitivitetu te je potrebno obaviti samotestiranje na dan primitka testova.
Učenici koji budu imali negativan test, nastavljaju pohađati nastavu, a učenici koji budu imali pozitivan test samotestiranja, ostaju kod kuće te se javljaju liječniku i školi. S obzirom na raširenu praksu samotestiranja građana u vlastitom aranžmanu, u slučaju pozitivnog rezultata takvog samotesta kod učenika, roditelj/skrbnik javlja školi te škola pokreće samotestiranje razrednog odjela i bez čekanja potvrde BAT testom u zdravstvenoj ustanovi.
Učenici koji su oslobođeni samoizolacije temeljem preboljenja i/ili cijepljenja
Učenici koji su u slučaju kontakta s pozitivnom osobom oslobođeni karantene prema uputama HZJZ-a “POSTUPANJE S OBOLJELIMA, BLISKIM KONTAKTIMA OBOLJELIH I PREKID IZOLACIJE I KARANTENE” mogu, ovisno o dogovoru škole i roditelja/skrbnika, sudjelovati u redovitom samotestiranju na dva načina:
kao i ostali učenici ili
na način da se samotestiraju samo u slučaju pozitivnog slučaja u njihovu razrednom odjelu; u ovom slučaju učenici će također dobiti dva testa jer je preporuka HZJZ-a da se trebaju testirati odmah nakon posljednjeg kontakta te je preporučljivo da se testiraju i 5 – 7 dana od kontakta s pozitivnom osobom.
Učenici koji su u slučaju kontakta s pozitivnom osobom oslobođeni karantene sukladno uputama HZJZ-a, a odlukom roditelja/skrbnika ne žele sudjelovati u rutinskom samotestiranju, provode u vlastitom aranžmanu samotestiranje odmah nakon kontakta i 5 – 7 dana od kontakta.
Koji učenici su oslobođeni samoizolacije temeljem preboljenja i/ili cijepljenja?
Bliski kontakti izuzeti od karantene
Što ako je učenik u karanteni u trenutku kad počinje redovito samotestiranje?
Učenici kojima je izrečena samoizolacija unazad tjedan dana te im samoizolacija traje u vrijeme prvog rutinskog samotestiranja, u slučaju negativnog rezultata, kreću u školu, a izrečena samoizolacija se administrativno automatski centralno prekida te roditelji ne trebaju javljati liječniku da liječnik prekine samoizolaciju. Ako je rezultat pozitivan, učenik ostaje kod kuće u izolaciji te se javlja liječniku.
Može li se samotestiranje provoditi u školi?
covid provoditi mjeru samotestiranja u prostorima škole, a ne kod kuće, navedeno je također moguće organizirati, o čemu će roditelji/skrbnici dobiti dodatne informacije.
Koji je postupak prilikom bliskog kontakta učenika koji sudjeluje u programu redovitog samotestiranja?
Djeca koja sudjeluju u redovitom samotestiranju i koja nemaju simptome akutne zarazne bolesti i imaju negativan nalaz testa na SARS-CoV-2 idu u školu.
Razlika u odnosu na dosadašnje postupanje s učenicima koji su bili bliski kontakt oboljelih od covida-19 je da će se uvođenjem mjere redovitog samotestiranja učenika (testiranja brzim antigenskim testom za samotestiranje) ukinuti samoizolacija za sve učenike, uključujući i one koji do sada nisu bili izuzeti od mjere samoizolacije (karantene) temeljem cijepljenja i/ili preboljenja sukladno preporukama HZJZ-a.
Kontakt s pozitivnim ukućaninom
Dijeljenje kućanstva s osobom koja je pozitivna predstavlja veći rizik za zarazu od boravka u školi ili na izvanškolskim aktivnostima.
Učenici koji nisu oslobođeni samoizolacije temeljem preboljenja ili cijepljenja sukladno dokumentu “Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantene” Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ako dijele kućanstvo s pozitivnom osobom, mogu biti oslobođeni samoizolacije:
ako sudjeluju u redovitom samotestiranju učenika i
ako se samotestiraju u vlastitom aranžmanu svaka dva dana tijekom 7 dana samoizolacije (i još 7 dana nakon završetka izolacije pozitivnog ukućana, ako su kontinuirano u kontaktu s oboljelim).
Učenici koji su oslobođeni samoizolacije temeljem preboljenja ili cijepljenja sukladno dokumentu “Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantene” Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ako dijele kućanstvo s pozitivnom osobom, kao i kod svakog drugog kontakata s pozitivnom osobom, oslobođeni su samoizolacije bez obzira na to sudjeluju li u redovitom samotestiranja učenika ili ne, uz uvjet da se samotestiraju odmah nakon kantata te 5. – 7. dan od kontakta, što mogu učiniti u okviru redovitog samotestiranja učenika ili u vlastitom aranžmanu.
Kako provesti postupak samotestiranja?
Provodi se u 4 glavna koraka:
pročitajte upute za uporabu i operite ruke.
uzmite uzorak za testiranje.
provedite testiranje.
saznajte rezultat za 15-20 min.
Što ako je rezultat pozitivan, a što ako je negativan?
negativan rezultat – učenik ide u školu
pozitivan rezultat – učenik ostaje kod kuće, javlja se liječniku i školi.
