-

Ako imate ovu aplikaciju, obrišite je jer širi zlonamjerni softver

Usluge streaminga postale su posebno popularne tijekom pandemije koronavirusa kada ljudi više vremena provode kod kuće. Brojni ljudi sve više gledaju serije i filmove putem Netflixa, HBO-a i sličnih platformi.

No, pojavila se lažna aplikacija Netflix koja, kada je instalirate, uređaj može zaraziti zlonamjernim softverom. Sigurnosna firma Checkpoint Research pronašla je lažnu aplikaciju nazvanu FlixOnline koja je dostupna u Trgovini Google Play. Ova aplikacija širi zlonamjerni softver putem WhatsApp poruka.

Naime, ova aplikacija obećala je besplatnu uslugu Netflix, ali kada je instalirate, traži nekoliko dopuštenja koja su vezana uz ‘Crtanje preko drugih aplikacija’, ‘Optimizaciju baterije’ i ‘Pristup obavijestima’.

Crtanje preko drugih aplikacija omogućava stvaranje lažnih prozora, uključujući i lažne zaslone za prijavu gdje korisnici upisuju osobne podatke poput korisničkih imena i lozinki. Optimizacija baterije omogućuje aplikaciji da ustane otvorena čak i u stanju mirovanja, a pristup obavijestima daje pristup svim obavijestima o porukama na uređaju i mogućnost odbacivanja ili odgovaranja na njih.

Zlonamjerni softver širi se automatskim odgovaranjem na WhatsApp poruke sadržaja da ste primjerice dobili pravo korištenja usluge Netflix Premium dva mjeseca besplatno i slično. Odgovaranjem na tu poruku ili klikom na poveznicu u poruci hakeri mogu ukrasti vaše osobne podatke, uključujući i podatke o kreditnoj kartici.

Ova aplikacija preuzeta je više od 500 puta prije nego ju je Google play uklonio, piše Komando. Ako ste je i vi preuzeli, trebali biste je deinstalirati. Ako niste sigurni imate li je na svom uređaju, otvorite Google Play, kliknite na Menu, zatim na My apps and games (Moje aplikacije i igrice) i deinstalirajte aplikaciju ako je pronađete tamo.

U našoj Županiji će uskoro početi cijepljenje prosvjetara, stižu veće doze cjepiva

Ministar Radovan Fuchs je jučer izjavio da su prosvjetari ušli u tzv. prioritetnu skupinu za cijepljenje protiv bolesti COVID-19.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je u ovom tjednu provedena anketa među prosvjetnim radnicima. Zanimalo nas je kakav je bio odaziv, no, nismo dobili točan odgovor.

– Trenutno prikupljamo podatke o zainteresiranim prosvjetnim radnicima koji se žele cijepljenje. Tako da ćemo čim dovršimo s cijepljenjem starijih i kronično oboljelih osoba, početi cijepljenje te populacije. – rekao nam je epidemiolog Mato Lakić.

Doznajemo da je u ovom tjednu u Zavod za javno zdravstvo DNŽ-a stiglo 1000 doza cjepiva Moderne i 1170 doza Pfizera.

– Do kraja travnja očekujemo 4680 doza Pfizera, te AstraZenece oko 4000, a za Modernu još ne znamo. – kazao je dr. Lakić.

Hercegovačko-neretvanska županija po incidenciji korone najgora regija Europe

Primorsko-goranska županija druga je najgora regija u Europi na karti koja pokazuje sedmodnevnu incidenciju. Gore je samo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u BiH, gdje je potvrđeno 1729 novozaraženih u proteklih sedam dana, a sedmodnevna incidencija iznosi 779, što je porast od šest posto.

U Primorsko-goranskoj su u proteklih tjedan dana 2063 novozaražena, sedmodnevna incidencija iznosi 728, što je također porast od šest posto.

U protekla dva tjedna u toj županiji zabilježene su gotovo četiri tisuće novooboljelih.

Google Earth ima novu značajku – Timelapse

Google Earth napravio je prvo veliko ažuriranje još od 2017. godine, a najveća novost je to što ćete moći vidjeti kako se Zemlja promijenila od 1984. do danas.

Doista je fascinantno što ćete sve moći pronaći, naravno i diljem Lijepe naše, a takozvani timelapse napravljen je od više od 24 milijuna satelitskih fotografija.

Kod mnogih će ponajviše zanimanja izazvati prikazi kako su to urbanizacija, krčenje šuma i globalno zatopljenje utjecali na određene regije, jer će u trenutku oka moći dobiti jasniju sliku na što nas to znanstvenici alarmantno upozoravaju već dugi niz godina.

Timelapse se nalazi na sljedećoj adresi, a vi ćete dalje već sami moći upisati željenu lokaciju i istražiti što vas zanima.

Metković 1984.

Metković 2020.

Tko će graditi čvor Brijesta prema Pelješkom mostu? Evo koliko traže Strabag i Avax

Pelješki most trebao bi biti dovršen početkom 2022., a pristupne ceste do početka turističke sezone 2022.

Na javno nadmetanje za gradnju čvora Brijesta na pristupnoj cesti Pelješkom mostu u Hrvatske ceste pristigle su dvije ponude – grčkog Avaxa i austrijskog Strabaga – a iznos i jedne i druge veći je od procijenjene vrijednosti radova, 42 milijuna kuna bez PDV-a. Strabag je tako ponudio da će taj posao odraditi za 47,7 milijuna kuna, a Avax za 53,1 milijun kuna, piše Večernji list.

Hrvatske ceste sad će pregledati i ocijeniti svaku od tih ponuda. A onaj tko ne bude izabran imat će pravo na žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). Strabag i Avax već su vodili “ratove” putem žalbi DKOM-u na natječajima za gradnju pristupnih cesta Pelješkom mostu.

Tako se početkom 2019. Strabag žalio na odluku da posao gradnje dionice Duboka – Sparagovići (Zaradeže) dobije Avax. I u tome je uspio jer je DKOM poništio tu odluku. Hrvatske ceste zatim su donijele novu odluku prema kojoj je za taj posao odabrana Strabagova ponuda. Na tu odluku onda se žalio Avax, ali ju je DKOM odbacio. Na drugom natječaju, za gradnju stonske obilaznice, poddionice Sparagovići/Zaradeže – Prapratno i Prapratno – Doli, odabrana je Avaxova ponuda, ali se Strabag žalio na to. No neuspješno jer je komisija odbacila žalbu.

Avax je za stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići (Zaradeže) – Prapratno i Prapratno – Doli dao ponudu od 511,5 milijuna kuna, a Strabag za dionicu Duboka – Sparagovići (Zaradežde) 478,3 milijuna kuna. Stoga je i logično da su se samo oni javili na natječaj za čvor Brijesta.  Sve njihove žalbe, kao i one upućene prije na natječajnu dokumentaciju, produljile su rokove za ugovaranje i početak gradnje pristupnih cesta Pelješkom mostu zbog čega će most biti završen nekoliko mjeseci prije cesta. A da bi se most čim bude sagrađen i dobije uporabnu dozvolu mogao pustiti u promet početkom 2022., ključan je čvor Brijesta preko kojeg će biti spojen na postojeće ceste na Pelješcu.

S obzirom na to da postojeće cesta na poluotoku nisu predviđene za toliku količinu prometa koja se očekuje kad sav promet bude išao preko Pelješkog mosta, sve dok se ne završi gradnja novih pristupnih cesta preko mosta će moći ići samo osobna vozila, odnosno sva vozila do 7,5 tona. Odabrani će izvođač čvor Brijesta morati sagraditi u roku od 11 mjeseci od dana uvođenja u posao.

Krajem prošle godine Hrvatske ceste izabrale su Institut IGH za izradu glavnog projekta s provedbom upravnog postupka ishođenja građevinske dozvole za čvor Brijesta, a njegova procijenjena vrijednost iznosi 900.000 kuna bez PDV-a.

Institut IGH bio je najjeftiniji s ponudom od 556.654 kune. Gradnja čvora Brijesta inače nije bila predviđena sada, nego u dogledno vrijeme u sklopu projekta čiji je cilj bolje povezivanje unutrašnjosti Pelješca i Korčule, no sad se ide u njegovu gradnju jer će Pelješki most biti završen prije pristupnih cesta. Nove pristupne ceste Pelješkom mostu, s ukupnom dužinom 32 kilometra i brojnim objektima na trasi, poput tunela Debeli brijeg dužine 2,4 kilometra, trebale bi biti gotove do početka turističke sezone iduće godine.

Učenici OŠ Staševica pobjednici kreativnog natječaja ‘Digitalna igra(čka)’ u kategoriji od 1. do 4. razreda

Projekt učenika 4. razreda OŠ Staševica pod imenom Uživaj u svijetu, čuvaj svoju planetu! odabran kao najbolji rad u kategoriji osnovna škola 1. do 4. razred,na kreativnom natječaju Digitalna igra(čka) koji je održan u sklopu projekta Generacija NOW. Na natječaj je ukupno pristiglo 68 radova, u 3 kategorije (osnovna škola 1.-4.r., osnovna škola 5.-8.r. i srednja škola).

Projekt su izradili učenici 4.razreda: Lucija DropulićPatricija Dropulić i Antonio Jerković, a mentorica im je bila učiteljica informatike i tehničke kulture Tena Kozina.

Cilj ovakvih natječaja je potaknuti djecu da pokažu svoju inovativnost stvarajući zanimljiva nova rješenja koristeći moderne tehnologije.  Možemo reći da se trud učenika itekako isplatio jer je svatko od njih osvojio micro:bit i micro:Maqueen robota!

Program Generacija NOW donacijski je natječaj koji organiziraju Hrvatski Telekom (HT) i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja. U sklopu natječaja školi je donirana edukacijska oprema te novčana donacija za kupnju dodatne opreme. Osim toga pružena je i edukacija za korištenje opreme te stručna mentorska podrška.

IRIM je otvorio nagradni natječaj u sklopu projekta Generacija NOW 2020./2021. koji je trajao od 18. siječnja 2021. do 23. ožujka 2021.godine, a na njega su se mogle prijaviti  ustanove koje su se ove školske godine uključile u projekt Generacija NOW (ukupno 75 ustanova). Naš je tim trebao osmisliti i izraditi digitalnu igru/igračku korištenjem donirane opreme.

Osim ovog rada, učenici  OŠ Staševica trebaju izraditi još jedan rad za završnu izložbu. Tema tog rada nije zadana već učenici mogu izraditi što god žele. Škole koje osvoje najviše bodova na završnoj izložbi i hackathonu (kvizu), bit će pozvane u Zagreb na predstavljanje svog rada i svečanu dodjelu nagrada najboljem radu u sklopu završne izložbe.

Više o projektu ovdje.

 

Endemska riba pred izumiranjem zbog hidroelektrane u Mostaru

ENDEMSKA riba prikanac koja se jedino može pronaći na Mostarskome blatu u Hercegovini pred izumiranjem je zbog izgradnje sustava za novu hidroelektranu Mostar budući da je potpuno poremećeno prirodno stanište ove riblje vrste.

Voditelj ihtioloških istraživanja na Agronomskom i Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Jerko Pavličević upozorio je kako je u dramatičnom opadanju broj prikanaca, malene slatkovodne ribe, koja je jedino zabilježena u ovome dijelu BiH.

“Novoizgrađene akumulacije nisu još adaptirane kao moguće stanište za prikanca ili drugih vrsta riba, jer presuše u ljetnim mjesecima. Građevinski radovi na Mostarskom blatu u svrhu rada hidroelektrane i gradnje ceste nisu uzeli u obzir biologiju ekosustava, što je dobrim dijelom uvjetovalo da se populacija nalazi u ekstremnom opadanju i da prikancu prijeti nestanak”, rekao je Pavličević.

Problem je nastao kada se počela graditi akumulacija hidroelektrane, te kada su prošireni stari kanali kada se voda preusmjerila iz povremenih rječica nekada poplavljenih dijelova ovoga kraškoga polja, koje je redovito ranije plavilo po zimi do izgradnje akumulacije hidroelektrane.

“Moguće je zaustaviti potpuni nestanak”

Međunarodni savez za očuvanje prirode je 2006. godine uvrstio prikanca u međunarodnu crvenu listu kao ranjivu vrstu (VU). Koordinator projekta za očuvanje okoliša i rijetkih životinjskih i biljnih vrsta Udruga Dinarice i WWF Adrije Vedran Kordić rekao je da se stanje dodatno pogoršalo nakon radova na izgradnji hidroelektrane.

“Zbog gradnje hidrocentrale Mostarsko blato prikanac je potencijalno već kritično ugrožena vrsta”, rekao je Kordić.

Po njemu moguće je zaustaviti potpuni nestanak i revitalizaciju prikanca, ali i drugih vrsta uspostavom rezervata u jednome dijelu ovoga polja. On je naveo kako su uz ribu prikanca zbog promjena na Mostarskom blatu ugrožene i druge životinjske vrste, sivi ždral i siva vjetriška. Na Mostarskom blatu staništa nalaze i globalno ugrožene vrste ptica kao što su patka njorka, orao kliktaš, bjelonokta vjetruša, kosac (Crex crex) te njihovi ugroženi srodnici. U ovu skupinu može se dodati i biljka okruglolisna vučja stopa, vrlo rijetka na serpentinima Mostarskog blata.

OBAVIJEST! Policija tijekom vikenda nastavlja pojačani nadzor prometa

– Obavještavamo građane da će policijski službenici prometne policije tijekom vikenda  na svim prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske pojačano nadzirati vozače mopeda i motocikala, poručeno je iz ove Policijske uprave.

Tijekom predstojećeg vikenda očekuju se nestabilni vremenski uvjeti.

U takvim okolnostima, kolnik može biti vlažan i sklizak, zbog čega se produžava zaustavni put kočenja, odnosno na takvom kolniku vrlo lako može doći od gubitka kontrole nad vozilom i slijetanja vozila s kolnika ili prelaska na dio kolnika za suprotni smjer i sudara s nadolazećim vozilima.

Zbog ovakvih uvjeta posebno upozoravamo vozače da brzinu kretanja vozila prilagode vremenskim prilikama i uvjetima na cesti, a policija će i ovog vikenda nastaviti s pojačanim aktivnostima usmjerenima na sprečavanje i sankcioniranje najtežih prekršaja, posebice tzv. „četiri glavne ubojice u prometu“ (alkohol, brzina, nekorištenje sigurnosnog pojasa i mobitel), kao i prekršaje vozača mopeda i motocikala te prema ponavljačima teških prometnih prekršaja – recidivistima.

Motocikli i mopedi su na prometnicama – OPREZ!

Vozači i putnici tih vozila često su žrtve drugih nesavjesnih vozača ostalih motornih vozila, koji grubim kršenjem prometnih propisa ugrožavaju sigurnost svih sudionika u prometu. Međutim, često zbog svog neodgovornog ponašanja i grubog kršenja prometnih propisa i sami motociklisti sudjeluju u teškim prometnim nesrećama, gdje u sudarima s drugim vozilima, izlijetanjima s ceste ili naletima na objekte uz cestu, smrtno stradavaju ili zadobivaju teške tjelesne ozljede.

 

Vidljivost pješaka i biciklista

Jedan dio pješaka i biciklista i nadalje ne poštuje zakonske propise, zbog čega su teško vidljivi vozačima drugih vozila, koji pritom nalijeću na njih što ponekad završava i sa smrtnim stradavanjem. Stoga podsjećamo na odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojima je propisano da: pješak, koji se kreće kolnikom, dužan je noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, biti označen nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom,

vozač bicikla koji se kreće kolnikom na cesti dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom, za nepoštivanje navedenih odredbi propisana je kazna u iznosu od 300 kuna.

Bicikliste dodatno upozoravamo kako je citiranim Zakonom propisano da od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno najmanje jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla. U protivnom, vozač bicikla će se kaznit novčanom kaznom u iznosu od 500 kuna.

Potrebno je ponovno upozoriti vozače da: prilikom vožnje budu maksimalno koncentrirani na promet koji ih okružuje; ne koriste mobitel tijekom vožnje (zakonski je propisano da se ne smije koristiti bez uređaja koji omogućava njegovo korištenje bez upotrebe ruku); da voze na dovoljnom razmaku u odnosu na vozilo koje se kreće ispred njih; da poštuju dopuštena ograničenja brzine, odnosno prilagode brzinu stanju kolnika i osobinama ceste (noć, magla, kiša, snijeg, poledica, zavoj, uspon, pad kolnika i dr.); da ne ulaze u opasna pretjecanja na kratkim dijelovima cesta i na mjestima gdje preglednost nije dovoljna, odnosno na mjestima gdje je to zabranjeno.

Vozačima traktora, ali i drugih radnih strojeva, poruka je da ne izlaze na kolnik sa tehnički neispravnim i neosvijetljenim vozilima.

Osobama u automobilima da obavezno koriste sigurnosni pojas, a na mopedima i motociklima zaštitnu kacigu.

Vožnja pod utjecajem alkohola

Kako unatoč svim apelima, jedan dio građana i nadalje konzumira alkoholna pića,  nakon čega nažalost sjedaju za upravljač vozila, ovom prilikom ih upozoravamo da to ne čine, jer u današnje vrijeme, kada postoje razne alternative: ( taksi služba i sl.) tako da  niti jedan razlog za vožnju pod utjecajem alkohola ne može biti opravdan. U tom smislu i policijski službenici PP Metković će prema takvim vozačima koji imaju nedopuštenu koncentraciju alkohola, imati nultu toleranciju na razloge vožnje pod utjecajem alkohola.

Povrat poreza ove godine stiže ranije

Iako kampanja za lokalne izbore službeno počinje tek za 15-ak dana, ona neformalna traje mjesecima. Usporedno s velikim planovima, projektima i obećanjima tipičnim za izbore, lokalne vlasti trenutno su zaokupljene (i) daleko prizemnijim brigama i računicama.

U prvom redu to su trenutno one vezane uz povrate poreza na dohodak za što će za dva-tri mjeseca ove godine lokalni proračuni zbog olakšica za mlade trebati osigurati znatno više novca nego lani. Problem je što dio gradova baš i nema jasnu sliku koliko više, a taj porez, pa i povrat, im je značajna stavka.

Usto, na vratima su i rokovi za vraćanje lanjskog beskamatnog zajma Ministarstva financija koji je gradovima, općinama i županijama dan na raspolaganje na ime pada prihoda uslijed koronakrize odnosno Vladinih mjera odgoda, obročnih plaćanja i/li oslobođenja plaćanja poreza i doprinosa.  Radi se o približno 1,2 milijarde kuna odobrenih do godine dana. Dok je  dio “lokalaca” već vratio tu pozajmicu, neki će morati posegnuti za još jednom premosnicom.

Ministar financija Zdravko Marić u vezi s povratom poreza na dohodak je već potkraj veljače najavio kako bi on ove godine trebao krenuti u svibnju, odnosno nešto ranije nego obično. Računa se da će povrat poreza ove godine mogao premašiti dvije milijarde kuna, pri čemu je efekt olakšica za mlade prvotno procjenjen na oko 700 milijuna kuna.

Procjene su i da će pravo na tu olakšicu imati oko 260 tisuća zaposlenih u dobi do 30 godina (koji su plaćom zahvaćeni poreznim škarama), s tim da bi se onima do 25 godina trebao vratiti cjelokupni plaćeni porez na dohodak od nesamostalnog rada, a onima između 25 i 30 godina polovica.

Tako bi npr. onima s neto plaćom oko 8000 kuna ili oko 12.000 bruto, ako su dobi do 25 godina, na račune za koji mjesec moglo sjesti i 19.000 kuna, a ako su bliže 30. godini, upola manje.

Kako je za mnoge gradove porez na dohodak ključni prihodni oslonac, povećani povrati mnogima su nemalo dodatno opterećenje.

U svakom slučaju, gradovi još nemaju preciznu sliku plaća po dobnoj strukturi, ali Ministarstvo financija sad već zacijelo ima ažuriran pregled, a to znači da će se uskoro pokazati i jesu li efekti olakšica za mlade veći ili manji od prvotne procjene od 700 milijuna kuna. Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića kaže kako su standardni povrati u slučaju Zaprešića iznosili pet, šest milijuna kuna, a računa da bi ove godine mogli iznositi između osam i devet.

Inače, na razini svih lokalnih jedinica u Hrvatskoj pandemijska je 2020. zaključena s nepunih 28 milijardi kuna prihoda, što je četiri posto ili 780 milijuna manje u odnosu na prethodnu godinu.

Pritom su u županijama prihodi povećani, na razini općina pad je bio neznatan, a utjecaj koronakrize najviše se osjetio na gradskim proračunima. Prihodi njihovih proračuna okopnili su za milijardu kuna ili oko 5,8 posto.

Uz Zagreb koji je izgubio najviše prihoda u apsolutnim iznosima, postotno je najveći pad zabilježio Dubrovnik, a iznadprosječno su prihodi pali i nekim drugim jadranskim gradovima na čije proračune turizam ima izraženiji utjecaj.

Više možete pročitati na poslovni.hr.

U Općini Trpanj dozvoljen rad ugostiteljskih objekata

Nakon savjetovanja s epidemiolozima Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Stožer CZ DNŽ predlažio je donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za područje Dubrovačko-neretvanske županije na način da se Općina Trpanj briše iz članka II. te doda u članak III. čime bi i za Općinu Trpanj vrijedile nužne epidemiološke mjere jednake onima i za područja Grada Dubrovnika te općina Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Ston i Janjina.

Izmjene Odluke stupaju na snagu u subotu 17. travnja i traju do nedjelje 25. travnja.

Zadnje objavljeno