Još davne 2018. godine, u travnju, Ornitološko društvo Brkata sjenica u dolini Neretve postavilo prve kućice za gniježđenje zlatovrana. Projekt je pokrenut s ciljem privlačenja ove prekrasne vrste na gniježđenje, a ideja je proizašla iz redovitih opažanja zlatovrana tijekom proljetne selidbe. Takva opažanja upućivala su na mogućnost da bi se vrsta mogla ponovno gnijezditi u dolini Neretve ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti.
Danas, 2026. godine, nakon dugogodišnjeg praćenja i istraživanja, s velikim zadovoljstvom možemo potvrditi da je Neretva dobila novu gnjezdaricu. Tijekom niza godina obilazili smo područje delte Neretve u potrazi za dokazima gniježđenja, ali bez uspjeha. Ove godine naš trud napokon je urodio plodom. Pronašli smo jedan gnijezdeći par, a tijekom tri kontrolna obilaska teritorija uspjeli smo promatrati i fotografirati odrasli par te četiri mlade jedinke.
Nakon toliko godina rada osjećamo veliko zadovoljstvo i ponos što je upravo zlatovrana odabrala dolinu Neretve za podizanje svojega potomstva. Ovaj nalaz predstavlja važan korak u očuvanju vrste na ovom području te potvrđuje da postavljanje umjetnih duplji može dati iznimno vrijedne rezultate.
Za sljedeću godinu planiramo postaviti nove kućice za gniježđenje, jer su neke od ranije postavljenih tijekom godina propale. Nadamo se da će ovaj uspjeh potaknuti naseljavanje novih parova i postupno širenje populacije u dolini Neretve.
Zahvaljujemo svima koji su svojim radom, pomoći i podrškom doprinijeli da dočekamo ovaj izniman trenutak – prvo potvrđeno gniježđenje zlatovrane u dolini Neretve. Koliko nam je trenutačno poznato, zlatovrana se u Hrvatskoj gnijezdi na vrlo malom broju lokaliteta, što ovom nalazu daje još veću važnost. Tijekom ove gnijezdeće sezone pronašli smo i još jedno zanimljivo gniježđenje ove prekrasne vrste, o čemu ćemo uskoro napisati poseban članak. Za sada uživajte u fotografijama s terena na kojima se mogu vidjeti odrasle ptice i mlade jedinke snimljene prije nekoliko dana.
Zlatovrana je jedna od najupečatljivijih europskih ptica. Prepoznatljiva je po živopisnom plavom perju koje se na suncu prelijeva u nijansama tirkizne i zelene, dok su joj leđa i krila prošarani toplim smeđim tonovima. U letu posebno dolaze do izražaja intenzivno plava krila, zbog kojih ju je gotovo nemoguće zamijeniti s bilo kojom drugom vrstom.
U Hrvatskoj je zlatovrana rijetka i lokalno rasprostranjena gnjezdarica. Nekada je bila znatno češća u nizinskim dijelovima zemlje, no tijekom posljednjih desetljeća brojnost joj se značajno smanjila. Danas se gnijezdi na svega nekoliko pogodnih područja, zbog čega svaki novi potvrđeni par predstavlja važan doprinos očuvanju vrste.
Najviše joj odgovaraju otvoreni krajolici s livadama, pašnjacima, mozaikom poljoprivrednih površina i pojedinačnim stablima ili drvoredima. Takva područja omogućuju joj dobar pregled terena s kojeg lovi plijen te istodobno nude prirodne duplje ili umjetne kućice za gniježđenje.
Zlatovrana je ptica selica. U naše krajeve dolazi tijekom proljeća, najčešće krajem travnja ili početkom svibnja, a već krajem ljeta i početkom jeseni kreće na dugo putovanje prema podsaharskoj Africi, gdje provodi zimu. Tijekom seobe prelazi tisuće kilometara, što je svrstava među najimpresivnije europske selice.
Hrani se prvenstveno velikim kukcima poput skakavaca, zrikavaca, kornjaša i cvrčaka, ali neće propustiti priliku uloviti guštera, žabu ili manjeg glodavca. Plijen najčešće uočava s istaknute grane, stupa ili električne žice, odakle naglo slijeće na tlo i hvata ga iznimnom preciznošću.
Za gniježđenje koristi prirodne duplje starih stabala, šupljine u zidovima ili stijenama, a vrlo rado prihvaća i umjetne kućice ako su postavljene na pogodnim mjestima. Ženka najčešće snese četiri do šest jaja, a o mladima se brinu oba roditelja. Mladi ostaju u gnijezdu oko mjesec dana prije nego što prvi put polete.
Posebno je zanimljivo da je zlatovrana ime dobila po akrobatskim zračnim letovima koje mužjak izvodi tijekom udvaranja. Tada izvodi nagla obrušavanja, okrete i prevrtanja u zraku, pokazujući snagu i spretnost budućoj partnerici. Upravo su ti spektakularni letovi nadahnuli njezin hrvatski naziv.
Glavne prijetnje ovoj vrsti predstavljaju nestanak starih stabala s prirodnim dupljama, intenzivna poljoprivreda, uporaba pesticida koja smanjuje broj kukaca te gubitak pogodnih staništa. Zbog toga postavljanje umjetnih kućica, očuvanje tradicionalnog krajolika i zaštita otvorenih travnjaka imaju važnu ulogu u očuvanju zlatovrane.
Prvo potvrđeno gniježđenje u dolini Neretve pokazuje da se dugogodišnji trud, upornost i sustavan rad na zaštiti prirode mogu isplatiti. Ono daje nadu da će ova iznimno lijepa i rijetka ptica u budućnosti ponovno postati redoviti stanovnik neretvanskog kraja.
Foto i tekst: Bariša Ilić / Brkata sjenica
