Snažno je jutros odjeknula vijest o šteti počinjenoj od medvjeda na području Vidonja u kojoj se ovaj slučaj navodi kao prvi slučaj bilježenja u ovom području doline Neretve. Koliko god stanovništvo bilo zabrinuto, cilj ovoga članka je iznijeti istinite informacije o ovoj velikoj zvjeri i njenom obitavanju na području doline Neretve.

Prvo o smeđem medvjedu…

Smeđi medvjed (Ursus arctos) je jedna od tri velike zvjeri koja obitava na području Republike Hrvatske. Nacionalna populacija smeđeg medvjeda broji oko 1100 jedinki dok je prethodnim istraživanjima procijenjena populacija od maximalno 900 jedinki kako bi se konflikt sa čovjekom sveo na minimum.

Smeđi medvjed smatra se krovnom vrstom u zaštiti prirode tzv. „umbrella species“ i prisutan je u iznimno očuvanom staništu gdje ima dovoljne količine hrane ali i najpotrebnije- mir u staništu. Smeđi medvjed u Republici Hrvatskoj uživa dvojaki status- zaštićene i lovne vrste. Temeljem Akcijskog plana gospodarenja smeđim medvjedom gospodari se populacijom kojom se određuju lovne kvote dostupne za odstrel tijekom lovnih godina.

U Hrvatskoj medvjed obitava na području Like, Korduna, Gorskog Kotara, Žumberka, Petrove gore i Učke, dok se povremeno pojavljuje na Biokovu i Dinari. U priobalne krajeve često silazi u jesenskim danima u potrazi za maginjama. Na otoku Krku smatra se nepoželjnom vrstom radi štete koju može počiniti na stoci i svako pojavljivanje se uglavnom završi interventnim odstrjelom.

Medvjedići ostaju sa ženkom do treće godine života u kojoj dostižu kilažu od otprilike 80-100 kg. Tada ih ženka tjera sa svog teritorija radi osamostaljenja ali i pripreme novog naraštaja medvjedića. Takvi medvjedi često lutaju novim staništima – disperziraju prema slabijim staništima koja su slobodna i nisu zauzeta od teritorijalnih mužjaka.

Medvjed u dolini Neretve…

Kroz posljednjih dvadesetak godina medvjedi su zbog prekobrojnosti i antropogenih utjecaja počeli istraživati nova staništa koja su po pravilu sekundarna po kvaliteti staništa. Tako se i planina Žaba našla na njihovom kooridoru a samim time i pobrđa doline Neretve u koje su medvjedi povremeno zalazili.

Prateći pojavu ovih velikih zvjeri i vodeći svoju vlastitu arhivu pojavljivanja i bilježenja redom ću navesti sve dosadašnje pojave medvjeda na ovim područjima:

  1. 2021. godine -prilikom kasnog proljetnog snijega na području Sankovića, odvojku puta prema Borutu, primjećeni su tragovi medvjedice sa mladunčetom. Nakon toga bilježenja kasnije nisu zabilježena, sve do kasnog ljeta kada je u selu Glušcima nastradao veći broj stoke na istoj lokaciji. Način ubijanja koji je kasnije bio vidljiv na lešinama bio je čisti školski primjer medvjeđeg ubijanja (mlaćenje šapama i trganje kralježnice)
  1. 2022. godine – medvjed je uslijed štete na području Rudina u Dubrovačkom primorju migrirao prema Zažablju, gdje je više puta opažan na području općine Slivno
  2. 2023. godine na području Male Žabe, primijećeni su otisci medvjeda mlađe dobi u disperziji koji je nakon par tjedana nestao sa ovog područja sa sumnjom na stradavanje u krivolovu.
  3. 2024. godine, u proljetnim mjesecima primijećeni su tragovi medvjeda na graničnom području između Doljana i Glušaca.
Foto: Nikola Menalo

Što prilikom susreta sa medvjedom?

Medvjed je generalno jako plašljiva divljač, ima razvijeno čulo njuha i jako brzo u nos dobije ljudski miris nakon kojega bježi. U nastavku donosimo par savjeta kako se ponašati u medvjeđem staništu:

  • krećite se po uhodanim markiranim stazama, izbjegavajte noćno hodanje,
  • krećite se umjereno glasno, razgovarati umjerenim tonom, ili ako ste sami, hodati glasno (tu i tamo lupkati cipelom ili štapom),
  • ukoliko vjetar puše u smjeru vašeg kretanja, tada ste dosta sigurni da će vas životinje osjetiti na vrijeme i maknuti se, ako je vjetar prema vama, tada treba biti glasniji
  • ukoliko se sretnete s medvjedom na relativno bliskoj udaljenosti (20 m ili manje) ne proizvoditi metalne zvukove, lupkati štapovima za hodanje, škljocati fotoaparatom i slično, ne vikati na medvjeda i pokušavati ga otjerati bukom
  • pri ulasku u nepregledna mjesta kao što su guštici, grmlje, među stijenje, budite osobito glasniji jer upravo na takvim mjestima može doći do neočekivanih susreta.
  • nikada nemojte bježati od medvjeda. Medvjedi mogu trčati brzinom i do 50 km/h. Uhvatit će vas u nekoliko metara, bez obzira na vrstu terena. Iznimka je kada ste u mogućnosti doći do sigurnosti (npr. automobila) u nekoliko koraka.Penjanje na stablo može pomoći – iako su medvjedi dobri penjači, rijetko će se penjati za vama.
  • nikada ne prilazite mladunčadi medvjeda, čak i ako izgledaju znatiželjni ili napušteni. Ako ih uočite, povucite se, jer njihova majka nije daleko.

Literatura:

  • Hunter,L.&Barett,P.(2018.); A field guide to the carnivores of the world, Second edition, Bloomsbury, 256 str.
  • Menalo, N.(2022); Trend population, spatiol distribution and main threats to large carnivores in the Neum municcipality area,Radovi Šumarskog Univerziteta u Sarajevu, Volume 52/2, 34-42 str.
OGLAS